Novice

OBRAZ K'O ĐON: Kad političari doživljavaju politiku samo kao puki izvor egzistencije

OBRAZ K'O ĐON: Kad političari doživljavaju politiku samo kao puki izvor egzistencije

U Hrvatskoj nisu rijetkost stranke koje postoje isključivo zato da bi ljudi koji ih vode na državnoj i lokalnoj razini imali od čega živjeti. HSLS i HSS sjajan su primjer takvih business stranaka, bez ikakvih drugih političkih ambicija. Kad bi se HSLS i HSS sutra ugasili, na gubitku bi jedino bilo možda petstotinjak ljudi koji bi se morali prijaviti na Zavod za zapošljavanje. Te su političke opcije u potpunosti koncentrirane na to kako da stranku uglave u predizborne koalicije koje će stranačkom članstvu donijeti mjesta zastupnika, ministara, župana, gradonačelnika, načelnika općina, pročelnika, direktora... Sve ostalo za njih je, čini se, potpuno nevažno.
IZ ŠUPLJEG U PRAZNO: Mobilnost radne snage – mit bez suštine

IZ ŠUPLJEG U PRAZNO: Mobilnost radne snage – mit bez suštine

"Iz Zavoda su me poslali da se prijavim za posao, a sve poslije toga izgledalo je kao u špijunskom filmu. Trebali smo proći edukaciju u jednome gradu uz more, pri čemu sam se morala obavezati da neću odavati informacije ni o edukaciji ni o tome gdje se održava, te da neću raditi u prodaji zlata kod drugih poslodavaca", objašnjava nam 46-godišnja sugovornica koju bismo mogli nazvati manekenkom za priču o cjeloživotnom učenju, borbi i trganju da se nekako prehrani obitelj. Iako se uporno ponavlja fraza kako naša radna snaga nije dovoljno mobilna Hrvatska već godinama ne donosi ključne mjere koje bi poticale mobilnost, a još uvijek uredno školujemo mlade za zanimanja kojima već sada pada potražnja.
POTEZ TJEDNA: Kleveta naša svagdašnja

POTEZ TJEDNA: Kleveta naša svagdašnja

„Stav da je Katolička Crkva u Hrvatskoj 'tijesno povezana' s političkim strankama desnice ne samo da ne odgovara povijesnoj istini i stvarnosti, nego je i objektivno ocrnjivanje Crkve i falsificiranje stvarne slike Crkve u Hrvatskoj, koje se nažalost dogodilo na skupu koji je organizirala Katolička Crkva i koji je trebao poslužiti dobru“, požalio se Ivan Miklenić glavni urednik Glasa Koncila, neslužbenog glasila Kaptola, na zaključke s 18. međunarodnoga kongresa Renovabisa, službene ustanove Njemačke biskupske konferencije, u kojima stoji da je Crkva u Hrvatskoj „tijesno povezana s desnim stranačkim spektrom“. Razbacujući se optužbama za klevetu Miklenić u komentaru, koji po svome sadržaju spada u sferu znanstvene fantastike, nije stao samo na tome.
ŠPIJUNIRANJE NA HRVATSKI NAČIN: Čemu tajne službe ovdje služe?

ŠPIJUNIRANJE NA HRVATSKI NAČIN: Čemu tajne službe ovdje služe?

Što rade djelatnici Središnje obavještajne agencije (SOA), popularni špijuni? Koliko njih uopće ima? Gdje su im i koji su im rezultati? Kakve su im procjene i analize – čita li ih tko od vladajućih? Tko im zapravo zapovijeda? Ima li među njima i vrhunskih profesionalaca? Kako su obrazovani? Kako su obučeni? Kako su plaćeni u ova teška proračunska vremena dok hara gospodarska kriza? Bave li se (i) protuobavještajnim radom i na koji način? Stradavaju li u boju s drugim službama? Ima li među njima nekih prijestupnika, da ne kažemo kriminalaca? Prodaju li nekome podatke prikupljene u svome radu? Rade li možda 'loan' poslove za veće tajne službe?
POLITIČKI PLIJEN: Bilo bi mudro bar upozoriti na stravične posljedice umjesto njihova naknadnog liječenja

POLITIČKI PLIJEN: Bilo bi mudro bar upozoriti na stravične posljedice umjesto njihova naknadnog liječenja

Zastupnik u Hrvatskom saboru stoji ovaj narod, grubo sračunato, gotovo dva milijuna kuna po mandatu, a tko odsjedi u EU parlamentu samo jedan mandat namirio se za cijeli život. Nitko nema ništa protiv dorade izbornog sustava, pa i preferencijalnih prava birača. Međutim, on mora biti cjelovit i s ugrađenom odgovornošću. Političke stranke su i nužno zlo i nužno dobro, jer odgovornost treba nekome adresirati... Ali igra s preferencijalnim glasanjem je vrlo opasna bolest stoga bi bilo mudro bar upozoriti na stravične posljedice „dorade demokracije“ umjesto njihova naknadnog liječenja.

Arhiva

D&K

O „PONIŽAVANJU“: Danas je čovjek čovjeku uistinu vuk

O „PONIŽAVANJU“: Danas je čovjek čovjeku uistinu vuk

Brazil je na nedavnom Mundijalu, tako nam je bar sportska novinarčad poručivala, bio „ponižen“, i otad malo koji dan prođe bez novog „poniženja“ - eto, doznali smo da je Čilić prije nekoliko dana „ponizio“ Federera, Albanija je u prvome kolu kvalifikacija za naredno Europsko prvenstvo u nogometu „ponizila“ Portugal, Inter je jučer "ponizio" Sassuolo, a ni današnji dan sigurno neće proći bez nekog novog "poniženja" na sportskim terenima... A jedini koji su zapravo uistinu poniženi su čitatelji tih i takvih medija, čiji novinari svoje čitateljstvo svakodnevno bezobrazno svode na svoju priglupu mjeru. Ukoliko malo razmislimo o razlogu pojave takvog diskursa u medijima, možemo zaključiti da je on puno dublji od pukog senzacionalizma...
KANTUNAL MARKA POGAČARA: Zašto čitati noću?

KANTUNAL MARKA POGAČARA: Zašto čitati noću?

Zašto čitati noću? Ljeti, dok znoj moči učmalu močvaru plahti, platno fino od izdaje i bijelo od straha, dok drhte niti u žaruljama i vruća krv traži azil na nebu, u koktel-čašama komaraca, a federi muče kičmu? Zimi, kad mraz štipa kožu i grebu jorgani, kad sjene stranica sustižu sjene crnika na pustim pozadinama zidova, kad je i sama trulež, raspadanje za tijelo luksuz? Još gore u jesen i u proljeće, kad se sve stalno mijenja, i od jednog zla učas nastanu mnoga: zašto, bez obzira na sezonu, prije svega i uporno noću? Eto tako, da se iznutra uspori propadanje, da se bar malo zajebe, pronevjeri buržujska logika vremena, kad se već neda presresti njegov vektor.
BL ART: Udarena „kontra“ dominantnom diskursu

BL ART: Udarena „kontra“ dominantnom diskursu

Umjetnica Ada Kobusiewicz iz Poljske od gipsa je napravila skulpturu falusa na čijem se vrhu nalazi povećalo usmjereno prema sitnom falusu, čime je na upečatljiv način dala simboličku poantu dominantnom diskursu povijesti. Zaključen je tako treći BL Art Fest održan u banjolučkom Incelu, velikom industrijskom zdanju gdje je svojevremeno na posao odlazilo na tisuće ljudi, dok je danas u njemu samo jedan aktivni pogon. Festival nezavisne kulturne i umjetničke scene odvijao se pod egidom „Atentat na kulturu, kulturom na atentat“, a pod radnom temom „Tko je pucao na zlatoroga?“ svojevrsnim kopernikanskim obratom predstavljena nam je nepoznata strana prijestolonasljednika Franje Ferdinanda.
NEKI NOVI KLINCI: Rođeni u doba „kad su im roditelji ratovali“

NEKI NOVI KLINCI: Rođeni u doba „kad su im roditelji ratovali“

Prešućena je ostala zanimljiva vijest ili se našla negdje na margini ionako marginalnih vijesti, zajedno sa pripadajućom fotografijom. Naime, u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo u odbojci za žene, koje u Italiji počinje krajem ovog mjeseca, u Beogradu su se ovih dana zajedničke pripremale, odnosno odigrale tri prijateljske utakmice reprezentacije Srbije i Hrvatske. Rezultat nije bitan za ovu priču, ali recimo samo da je Srbija dobila sve tri utakmice. Ono što je važnije u ovom slučaju je što je ovdje riječ o djevojkama koje su najvećim dijelom rođene u godinama „kad su im roditelji ratovali“. Revnosni mediji to nisu zabilježili, jer oni takve susrete bilježe samo ako ima krvi. Krv prodaje novine, a ovo ne.
PA DOKLE TAKO: Novi vjetar u leđa bankarima

PA DOKLE TAKO: Novi vjetar u leđa bankarima

Država se kod banaka u ovom trenutku zadužuje po kamati od nekih pet posto, a za obične smrtnike kamata je uglavnom viša, dok se same banke zadužuju po daleko manjim stopama. Nevjerojatno zvuči činjenica da je Europska središnja banka (ECB) objavila kako će sniziti kamate s 0,15 na 0,05 posto i tako bankarima poslala poruku „navalite, evo para poreznih obveznika“. Te kredite će banke iskoristiti kako bi davale kredite po puno većim kamatama. Kada bi se država zaduživala po kamati kakvu plaćaju banke, Hrvatska ove godine, samo na kamate za dug, ne bi izdvajala 11,5 milijardi kuna već stotinu puta manje - 115 milijuna kuna. S razlikom od 11,4 milijardi kuna svašta bi se moglo napraviti.

Arhiva

Lupiga TV

IZLAZ IZ KRIZE ILI POTONUĆE ZA MNOGE (VIDEO): Na kome će se slomiti kola?

IZLAZ IZ KRIZE ILI POTONUĆE ZA MNOGE (VIDEO): Na kome će se slomiti kola?

Kutinjani Zorica i Nenad Orić nisu otišli na prvi rođendan svojoj unuci. Nije to zato što ona živi u Njemačkoj, pa ni u Splitu ili Zagrebu. Ona živi u nedalekom Dugom Selu, a djed i baka joj nisu došli zato što nemaju novca. Oni su nezaposleni - spadaju u skupinu teško zapošljivih, a bankovni računi blokirani su im. Na njihovom primjeru testirali smo socijalnu pravdu na hrvatski način, ali kroz video priču o Zakonu o radu koji je hrvatskoj javnosti (uspješno?) prodan kao zakonodavno sredstvo za smanjenje nezaposlenosti i poticanje ekonomije. Je li to baš tako u Lupiginom video prilogu analizirat će nekoliko u ovu temu upućenih sugovornika.
JEDAN JEDINI – ALAN FORD: Nezaboravni junaci naše mladosti se „pomiču“

JEDAN JEDINI – ALAN FORD: Nezaboravni junaci naše mladosti se „pomiču“

Crnohumorni strip o grupi TNT bio je predmet obožavanja, a za mnoge, koji se kunu da bolji strip od ovoga nikada prije nije izašao niti će ikada više izaći, on je to i danas. Međutim, tek su rijetki obožavatelji kultnog uratka Maxa Bunkera i Magnusa imali tu čast da su naletjeli i na animirani film Alan Ford i grupa TNT protiv Superhika, iako je on snimljen još davne 1988. godine, pod redateljskom palicom samog Maxa Bunkera. Ne sumnjamo da će mnogi imati određene kritike na ponešto drugačiji izgled likova, njihove glasove ili kvalitetu animacije, ali vrijedi vidjeti junake bez kojih brojna djetinjstva ne bi izgledala isto, kako se pomiču i to čine u koloru.
NEVJEROJATNO, ALI ISTINITO: Dok smo mi protratili 20 godina, negdje su uspjeli napravili ovo

NEVJEROJATNO, ALI ISTINITO: Dok smo mi protratili 20 godina, negdje su uspjeli napravili ovo

Sjećate se, krajem 1990. godine sve je mirisalo na rat. Godinu dana kasnije rat je i počeo. Potrajao je gotovo punih pet godina, a 15 godina iza rata, negdje tamo 2010. godine, mogli ste se okrenuti oko sebe i vidjeti da smo izgubili 20 godina u kojima prosperiteta gotovo da nije ni bilo. U istih tih 20 godina, dakle od 1990. do 2010. godine, na drugom kraju planete stvari su se itekako mijenjale. Vjerojatno najbolji primjer što se u može napraviti u istom periodu u kojem se ovdje nije napravilo gotovo pa ništa, dolazi iz zemlje koja je već godinama najbrže rastuća ekonomija svijeta, točnije iz kineskog Šangaja.
PRESICA J. ASSANGEA: Uskoro napuštam ambasadu Ekvadora

PRESICA J. ASSANGEA: Uskoro napuštam ambasadu Ekvadora

Osnivač WikiLeaksa, Julian Assange najavio je da će "uskoro" napustiti ambasadu Ekvadora u Londonu, koja mu je zadnje dvije godine bila sklonište od progona pravosudnih organa Švedske, ali i Sjedinjenih Američkih Država. "Ova situacija se mora okončati - dvije godine su jednostavno previše vremena", kazao je na istoj konferenciji za medije ekvadorski ministar vanjskih poslova Ricardo Patiño, najavivši da će njegova zemlja i dalje štititi Assangea. Sam Assange nije pojasnio na koji će način i zašto otići iz veleposlanstva, kazavši kako bi se "dvogodišnji boravak u zgradi bez vanjskih površina i direktne sunčeve svjetlosti odrazio na bilo koga".
DAN U GUNJI I RAJEVOM SELU 'Zaboravljeni smo... A voda je uništila sve!'

DAN U GUNJI I RAJEVOM SELU 'Zaboravljeni smo... A voda je uništila sve!'

Stanovnici sela pogođenih katastrofalnim poplavama u svibnju osjećaju se poprilično napušteno u svom gubitku. Više nisu udarna vijest, štoviše, u vijestima ih ni nema, a pomoć građana i institucija polako, presporo stiže do njih. Razvaljeni nasip, upropaštena ljetina, popucali prozori, uništena prizemlja kuća još uvijek su vrlo aktualni, to je njihova sadašnjost. Pogledajte prilog "Nakon poplave" Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) koji opisuje jedan dan u Gunji i Rajevom Selu, s ljudima koji se polako oporavljaju od prirodne katastrofe te akciju doniranja bicikala - prilično praktičnog prijevoznog sredstva u ravničarskim krajevima.

Arhiva

Misao dana

“Bolje je šutjeti i biti smatran budalom nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju”

Abraham Lincoln (1809 - 1865)

Anketa

Da pronađete 150.000 eura koje je "vodeći poduzetnik" izgubio na cesti ...

Kolumne

  1. Igra s preferencijalnim glasanjem opasna je bolest

    07.09.2014.

    Braco Vuković

    Igra s preferencijalnim glasanjem opasna je bolest

  2. Zbog takvih nas percipiraju kao besramne lažove

    07.08.2014.

    Dinko Gruhonjić

    Zbog takvih nas percipiraju kao besramne lažove

  3. Zašto je moralno 150.000 eura vratiti tajkunu?

    01.08.2014.

    Mate Kapović

    Zašto je moralno 150.000 eura vratiti tajkunu?

E-ciklopedija

  1. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  2. Japanske čestitke i razglednice
  3. Russellov čajnik
  4. Tolerantia - film
  5. Povijesni put Hitlerove 'klonje'

Recepti

  1. Piletina u košuljici od sezama
  2. Kobasice na studentski
  3. Voćna salata od jagoda i avokada
  4. Slani muffini
  5. Pijani čaj
Projekt se provodi uz pomoć: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Kako Mujo klonira Fatu?
-Ševi je dok ne klone!
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije