Utjecaj masovnog uzgoja stoke na globalno zagrijavanje

Riječni rak

01. 01. 2002.

Utjecaj masovnog uzgoja stoke na globalno zagrijavanje planeta u potpunosti je jednako utjecaju automobilskog prometa, pa kada još uzmemo u obzir rušenje šuma za pašnjake i krmu za stoku, te pretvaranje savana u pustinje, eroziju brdovitih predjela, izuzetno veliku potrošnju vode i energije, vidimo da sa svakim kilogramom mesa trošimo, uništavamo i zagađujemo naš okoliš sa svakog aspekta. 

Ova e-ciklopedija bi nas zauvijek trebala odvratiti od dobre ždere, točnije svinjetine, janjetine, teletine ili govedine. Naime, prema podacima preuzetim iz brojnih istraživanja svjetskih organizacija, uzgoj životinja pokazao se štetnim za prirodu, ljudsko zdravlje i zaštitu okoliša.

Milijuni hektara tropskih šuma uništavaju se svake godine radi stvaranja stočnih pašnjaka, što ubija i ugrožava mnoge životinjske i neživotinjske (čitaj ljude) vrste. S obzirom na ogromne potrebe mesne industrije, za 40 godina tropskih šuma više neće biti. Već trećina Zemljine površine koristi se za ispašu stoke, a djelovanje metana na efekt staklenika 24 puta je veće od djelovanja CO2. Možda vam nije poznato da svako govedo u prosjeku proizvede 45 kg metana godišnje, a sav taj silni metan izlazi na govedsku guzicu. Možda nije zgorega napomenuti da 50 posto svjetske potrošnje vode otpada na masovni uzgoj stoke, a na istom komadu zemljišta potrebnom za proizvodnju 1 kg mesa može se u istom vremenskom periodu proizvesti 200 kg krumpira ili 160 kg rajčica.

Daklem, na istoj površini tla koja je potrebna za prehranu jednog mesoždera može se uzgojiti hrana za 20 vegetarijanaca! Sve u svemu – strašno i užasno dragi moji Lupeži. Nakon što za nekoliko minuta pojedem burek (s mesom, ofkors) prebacujem se u vegeterijance.