"Politička pismenost učenika prometnula se zadnjih godina u jednu od istaknutijih zagovaračkih briga tzv. civilnog društva u Hrvatskoj. U već klasičnoj maniri podjele rada nevladine organizacije nastoje korigirati uočene propuste javnih politika. Pritom istraživanja u svrhu legitimiranja zagovora zanemaruju faktore koji bi te propuste smjestili u prikladniji politički i povijesni kontekst.

Upravo u tjednu kad su objavljeni rezultati “Istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj”, provedenog u sklopu projekta “sustavnog i kvalitetnog” uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatsko školstvo, što ga zagovaraju brojne organizacije civilnog društva okupljene u inicijativu GOOD, započela je i nova programska shema HRT-a, inače javnog medijskog servisa, onog koji bi morao sve nas informirati i obrazovati, a neke i zabaviti.

Naime, “Naučimo biti veliki”, krilatica inicijative za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u programe osnovnog i srednjeg školovanja ili pak slogan njezine najnovije video kampanje “Što naučiš kao dijete, radiš kad odrasteš”, očevidno ne funkcionira kad je posrijedi obrazovanje djece i mladih na javnoj televiziji. Jer nema više školskog programa (kako se god zvale njegove emisije, npr. Školski sat u zadnjoj varijanti), niti Briljanteena koji je nakon dosegnute punoljetnosti nestao s programa."

Civilno-sektorska sekularna moralka

"Striktno govoreći: potreba za uvođenjem paketa građanskog znanja nedvojben je znak da je država zakazala. Prosvjetne vlasti nisu bile sposobne odgovoriti zahtjevima vremena. To, barem u jednom aspektu, znači da je netko loše odradio svoj dio posla. Jer prostora i vremena ima: srednjoškolci, barem u gimnazijama, biraju između vjeronauka i etike, zatim slijede psihologija, sociologija, filozofija pa politika i gospodarstvo. O povijesti je bespredmetno govoriti jer je u programu kontinuirano.