NAKON 15 GODINA „BORBE“: Kako je Zagreb Pride mijenjao Hrvatsku

M.S.

7. lipnja 2016.

NAKON 15 GODINA „BORBE“: Kako je Zagreb Pride mijenjao Hrvatsku

Ove subote s Rooseveltovog trga u 15 sati krenut će 15. povorka Zagreb Pridea, ovoga puta pod sloganom „Još Hrvatska ni' propala!“, a povodom obljetnice predstavljeno je istraživanje o dosadašnjim konkretnim postignućima Povorke ponosa i Zagreb Pridea. Najzanimljivije detalje istraživanja Sanje Đurin s Instituta za etnologiju i folkloristiku i Pavla Parunova iz Centra za društveno-humanistička istraživanja donosi u svojem tekstu za Crol.hr autorica Goga Kiš.

„Zagreb Pride već desetljeće i pol mijenja hrvatsko društvo i bori se protiv prakse kojom većina uzima u svoje ruke pravo osuđivanja i moraliziranja neke manjine i daje sebi veća prava i veće slobode u situacijama u kojima bi zapravo veća prava i veće slobode trebale imati manjine koje su ranjive i nezaštićene. Naime, tek takvo društvo, društvo koje svoje manjine štiti umjesto da ih proziva, osuđuje te verbalno i fizički napada, je humano društvo”, ističe Sanja Đurin koja je za Crol izjavila i kako ključnim trenutkom smatra osnivanje udruge Zagreb Pride 2008. godine, jer je kao pravni subjekt mogla postavljati zahtjeve pred državne institucije.

Zagreb pride 2015
Pavao Parunov u svojem je istraživanju izdvojio takozvani referendum o braku kao posebnu traumu za LGBTIQ zajednicu (FOTO: Lupiga.Com)

Kao ključne projekte vezane uz javne politike u kojima je sudjelovao Zagreb Pride Đurin ističe novu Nacionalnu politiku za promicanje ravnopravnosti spolova 2010. godine, izmjene Kaznenog zakona iz 2011. godine u kojem se nasilje nad LGBTIQ osobama prepoznaje kao kazneno djelo počinjeno iz mržnje, ali i donošenje Zakona o životnom partnerstvu.

Pavao Parunov u svojem je istraživanju izdvojio takozvani referendum o braku kao posebnu traumu za LGBTIQ zajednicu.

„Referendumska inicijativa je u ovom slučaju ostvarila nacionalnu vidljivost pa time i podsjetila na opasnost u tome da postizanje vidljivosti LGBTIQ zajednice samo po sebi nije tek aktivistički alat ljudskih prava već i predmet ideološkog pregovaranja. Proizvedenu traumu inicijative i referenduma su u svakodnevnom životu najviše osjetile osobe koje dolaze i žive u manjim gradovima, izvan krugova organiziranog zagovaranja LGBTIQ prava i mogućnosti političke afirmacije“, kaže Parunov u tekstu koji možete pročitati na Crol.hr.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com