<?xml version="1.0" encoding="windows-1250" ?>
<rss version="2.0" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
<channel>
	<title>Lupiga - E-ciklopedija	</title>
	<link>http://www.lupiga.com</link>
	<description>E-ciklopedije sa www.lupiga.com internet stranice</description>
	<copyright>Copyright 2006 Lupiga</copyright>
	<managingEditor>urednistvo@lupiga.com</managingEditor>
	<language>hr</language>
	<ttl>10</ttl>
	<item>
		<title><![CDATA[Squawks - piloti i njihovi biseri]]></title>
		<description><![CDATA[<P><STRONG>Squawks</STRONG> je naziv za <STRONG>listu problema</STRONG> koju piloti obično dostavljaju aviomehaničarima, kako bi ovi sve primjedbe riješili do slijedećeg leta. Evo nekih koje su opisali piloti <STRONG>US Air Force</STRONG>, kao i <STRONG>odgovora dopisanih od strane tima</STRONG> za tehničko održavanje aviona ... </P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/enciklopedija/slike/20080113045659pilot_US_Air_Force.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Lijevu unutrašnju gumu stajnog trapa gotovo da bi trebalo zamjeniti. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Lijeva unutrašnja guma gotovo zamjenjena. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Probni let OK, osim auto-landing sistema, s kojim su sljetanja vrlo gruba. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Auto-landing sistem nije instaliran na ovom avionu. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Iz elise broj 2 curi hidro-fluid. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Curenje elise broj 2 normalno. Elise broj 1, 3 i 4 cure nenormalno. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Nešto se olabavilo u kokpitu. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Nešto je učvršćeno u kokpitu. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Dokazano curenje na desnoj nozi stajnog trapa. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Dokaz uklonjen. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Zvuk iz DME uređaja je nevjerojatnog nivoa. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Zvuk DME podesen na vjerojatniji nivo. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Mrtve bube na vjetrobranskom staklu. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Naručene žive. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Autopilot u Altitude Hold modu producira poniranje od 200 fpm. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Nemoguće reproducirati problem na zemlji. </EM></P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/enciklopedija/slike/20080113045900US_Air_Force.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> IFF (identification friend or foe) ne radi. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> IFF nikad ne radi kada je na OFF. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Friction lock izaziva blokiranje ručice gasa. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Za to i služi. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Motor broj tri se gubi. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Poslije kratke potrage, motor pronađen na desnom krilu. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Avion se smiješno ponaša. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Avionu skrenuta pažnja da se uozbilji i leti pravilno. </EM></P>
<P><EM><STRONG>Problem:</STRONG> Radar za otkrivanje ciljeva zuji. <BR><STRONG>Rješenje:</STRONG> Radar za otkrivanje ciljeva reprogramiran da pjevucka.<BR><BR></EM></P>]]></description>
		<pubDate>Mon, 31 Dec 2007 18:30:28 -0800</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[]]></dc:creator>
		<guid isPermaLink="false">4914</guid>
		<link>http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4914</link>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA[Kiborg]]></title>
		<description><![CDATA[<P><STRONG>Kiborg</STRONG> je <STRONG>ljudsko biće s mehaničkim aplikacijama</STRONG>. Termin je 1960. godine osmislio istraživač <STRONG>Manfred Clynes</STRONG> kako bi objasnio implikacije vezano uz napredak <STRONG>biomedicinskog inženjeringa</STRONG> kao što su umjetni udovi, pacemaker, sintetičke tjelesne i organske proteze i slično. </P>
<P><STRONG>Prvim kiborgom</STRONG> se smatra profesor <STRONG>Kevin Warwick</STRONG> koji si je <STRONG>1998. godine dao ugraditi elektronski čip u ruku</STRONG> kako bi svoj živčani sustav povezao direktno s kompjuterom i tako ispitao najnapredniju tehnologiju koja je postojala za osobe s invaliditetom. Nastavio je s ovakvim eksperimentima i <STRONG>2002. godine si je ugradio još jedan, mnogo složeniji čip</STRONG>. <STRONG>Prvi službeno priznati&nbsp;kiborg</STRONG> navodno je <STRONG>Neil Harisson</STRONG> iz okolice Barcelone, o kojem više doznaje na <A href="http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=4932" target=_blank>ovom linku</A>.<BR><BR></P>]]></description>
		<pubDate>Thu, 29 Nov 2007 05:21:08 -0800</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[]]></dc:creator>
		<guid isPermaLink="false">4933</guid>
		<link>http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4933</link>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA[Rumunjske gimnastičarke, skandal zbog golotinje]]></title>
		<description><![CDATA[<P><STRONG>Skandal</STRONG> o kojem se i dan danas u <STRONG>Rumunjskoj</STRONG> razglaba, <STRONG>2002.</STRONG> su godine izazvale <STRONG>tri poznate i priznate rumunjske gimnastičarke</STRONG> koje su <STRONG>nage pozirale </STRONG>fotografu jednog japanskog magazina. U nedostatku sredstava za treniranje i <STRONG>postizanje vrhunskih rezultata</STRONG> gimnastičarke su odlučile <STRONG>prihvatiti "nemoralne" ponude</STRONG> i razotkrile se pred fotoobjektivima, za što im je plaćano onoliko koliko im rumunjski gimnastičarski savez nije plaćao ni za zlatne medalje koje su djevojke uredno donosile s gotovo svake Olimpijade. Predsjednik Rumunjskog gimnastičarskog saveza, <STRONG>Nicolae Vieru</STRONG> izjavio je tada kako su <STRONG>Corina Ungureanu</STRONG>, <STRONG>Lavinia Milosovici</STRONG> i <STRONG>Claudia Presecan</STRONG> donijele sportu <STRONG>loš ugled</STRONG>, te <STRONG>okaljale imidž svoje države</STRONG>.</P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20071002042043rumunjske_gimnasticarke.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>Sve tri spomenute Rumunjke nekadašnje su <STRONG>vrhunske gimnastičarke </STRONG>s nizom osvojenih medalja s Olimpijskih igara, te svjetskih i europskih prvenstava, a okaljale su ugled države pozirajući nage pred aparatom fotografa japanskog magazina "<STRONG>Shukan Gendai</STRONG>". Rumunjima je sporne fotografije prenio tamošnji sportski list "Gazeta Sporturilor", čiji novinari su tvrdili kako su Japanci slavnim gimnastičarkama isplatili <STRONG>120.000 američkih dolara</STRONG> za fotografije na kojima one ne nose ništa osim ruža i maskare. Glasine su govorile kako su gimnastičarke čak snimile i neke scene za <STRONG>filmove namijenjene odraslima</STRONG>, što su one odlučno zanijekale putem medija, a vrijeme je pokazalo da takvih filmova uistinu nije bilo. Na sve ostale optužbe kako će Rumunjska "patiti" zbog njihovog postupka, Claudia je odgovorila jedinim logičnim odgovorom: "<STRONG>To su naši životi</STRONG> ... <STRONG>odgovornost za naše postupke snosimo samo mi</STRONG> ...<STRONG> Nikada nisam bila toliko plaćena u cijeloj svojoj karijeri </STRONG>...".</P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20071002042144corina-ungureanu.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>Inače 28-godišnja Claudia Presecan se može pohvaliti <STRONG>zlatnom medaljom na Olimpijskim igrama u Sydneyu</STRONG>. Njena 31-godišnja kolegica Lavinia Milosovici je nešto uspješnija, ona posjeduje <STRONG>dva olimpijska zlata</STRONG>. Iskusnija od njih je treća članica tria, 27-godišnja Corina Ungureanu, barem što se tiče afera zbog obnaženih fotografija. Naime, ona je još tri godine ranije digla veliku graju nakon što je <STRONG>pozirala gola za rumunjsko izdanje Playboya</STRONG>. Za kraj valja prenijeti još jednu izjavu onog predsjednika s početka ove priče: "Žalosno je što su to one učinile <STRONG>samo zbog novca</STRONG>!". Pitamo se bi li cijela stvar ovom gospodinu, koji je u svom životu pojeo tko zna koliko janjaca na raznoraznim sastancima, bila prihvatljivija da su to <STRONG>one učinile iz zadovoljstva</STRONG>?<BR><BR></P>]]></description>
		<pubDate>Tue, 02 Oct 2007 04:18:19 -0700</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Ivor-Car]]></dc:creator>
		<guid isPermaLink="false">4848</guid>
		<link>http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4848</link>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA[I love America and America loves me ili tri dana u kavezu sa svinjom]]></title>
		<description><![CDATA[<P>"<STRONG>I love America and America loves me</STRONG>", performans je koji je, inspiriran njemačkim umjetnikom<STRONG> Josephom Beuysom</STRONG> (1974. godine proveo cijeli tjedan u kavezu s kojotom, a u znak protesta protiv rata u Vijetnamu), 2002. godine izveo Belgijanac <STRONG>Benjamin Verdonck</STRONG>. Ovaj <STRONG>glumac i umjetnik</STRONG> odlučio je podići svoj glas protiv tada sve bližeg i izglednijeg r<STRONG>ata između Iraka i Sjedinjenih Američkih Država</STRONG>, tako što je u Ghentu proveo <STRONG>tri dana u kavezu sa svinjom</STRONG>. Benjamin je inzistirao da ne govori ništa o samom sukobu, kako ne bi protežirao nijednu od sukobljenih strana. Tek je izrekao neke rečenice koje bi se mogle okarakterizirati kao natuknice. </P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20071002033129Benjamin_Verdonck_performance_pig.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>- <EM>Naravno da je bitna činjenica kako je svinja prljava životinja, ali također kažu kako je svinja vrlo inteligentna. Ima ljudske oči ... ružičasta je, ista koža kao što je i moja,</EM> rekao je. Nenoseći ništa osim <STRONG>donjeg rublja</STRONG> i <STRONG>čizama</STRONG>, tada tridesetogodišnji Verdonck sa svinjom je dijelio pokrivače, madrac, sijeno, ali i neke ne baš neophodne stvari kao što je <STRONG>televizor</STRONG>. Obližnji restoran ponudio se da će hraniti i Benjamina i svinju, cijelo vrijeme njihovog boravka u kavezu. Kako ovim svojim prosvjedom <STRONG>nije zaustavio rat</STRONG>, danas vjerojatno i sami znate.<BR><BR></P>]]></description>
		<pubDate>Tue, 02 Oct 2007 03:28:31 -0700</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Ivor-Car]]></dc:creator>
		<guid isPermaLink="false">4846</guid>
		<link>http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4846</link>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA[Baletni maraton]]></title>
		<description><![CDATA[<P><STRONG>Balet</STRONG> (riječ dolazi iz talijanskog jezika=balleto) je umjetnost koja se razvila u <STRONG>16. stoljeću</STRONG>, čvrsto vezana uz operu, od koje se "osamostaljuje" tek u 18. stoljeću, od kada je brojni Lupeži, navodno, obožavaju, zbog čega će na koncu ova e-ciklopedija zasigurno biti među najčitanijima. Osobitu popularnost balet dobija na području goleme <STRONG>Rusije</STRONG>, odakle dolaze i neki od <STRONG>najboljih svjetskih balerina i baletana</STRONG>, koji u drugoj polovici 20. stoljeća postaju jedan od "<STRONG>najpopularnijih ruskih izvoznih</STRONG> <STRONG>"proizvoda"</STRONG>. </P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20071002035124balet_st_petersburg_maraton_marathon_dance.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>Stoga ne čudi što je više od <STRONG>dvije stotine plesača</STRONG> prije pet jeseni razveselilo nekoliko tisuća posjetitelja <STRONG>baletnog maratona</STRONG> održanog u <STRONG>St. Petersburgu</STRONG>, mjestu iz kojeg dolazi i <A href="http://www.lupiga.com/putopisi/putopis.php?id=1231" target=_blank>jedan Lupigin putopis</A>. Maraton koji je trajao <STRONG>24 sata</STRONG> izvodili su uglavnom pripadnici slavne baletne škole u St. Petersburgu, škole koja je dala neka od najvećih "baletnih" imena, kao što su <STRONG>Rudolf Nureyev</STRONG> i <STRONG>Mikhail Baryshnikov</STRONG>. U ta 24 sata je izvedeno <STRONG>dvadesetak aranžmana</STRONG>, kako klasičnog baleta, tako i onog modernog.</P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20071002035149balet_Korsar_rusija.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>Neuobičajeno za balet je ispijanje piva, grickalice i atmosfera koja je više priličila nekom rock koncertu, nego li baletnoj izvedbi. Cijeli događaj se zbio <STRONG>povodom 300-te godišnjice grada</STRONG>, koju je&nbsp;St.Petersburg proslavio 2003. godine. Zadovoljni su bili i plesači i gledatelji, koji pohvaljuju jedni druge. Najzadovoljniji je ipak, izgleda, organizator koji je obećao kako će baletni maraton postati tradicionalni događaj.<BR><BR></P>]]></description>
		<pubDate>Fri, 21 Sep 2007 03:47:59 -0700</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Ivor-Car]]></dc:creator>
		<guid isPermaLink="false">4847</guid>
		<link>http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4847</link>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA[Kontra-obavještajne službe - kasno paljenje]]></title>
		<description><![CDATA[<P><IMG src="http://www.lupiga.com/enciklopedija/slike/20071002031359kos_udba_oko.jpg" align=left vspace=5 border=2>Moram priznati da mi se raznorazne <STRONG>Kontra-obavještajne službe</STRONG>, <STRONG>Službe državne bezbednosti</STRONG>, <STRONG>SZUP</STRONG>-ovi, <STRONG>UDBA</STRONG>-e i slične <STRONG>skotovske organizacije</STRONG> nikad <STRONG>nisu činile stvarnim</STRONG>. Kada bi u Saboru netko nekog optužio da radi za KOS, ja bih obavezno pomislio kako tužitelj tuženoga po ovoj osnovi napada isključivo zbog <STRONG>manjka kvalitetnih argumenata</STRONG> ili vlastite zatucanosti i opsjednutosti u prošlosti tako često spominjanim unutarnjim i vanjskim neprijateljem. A onda kao grom iz vedra neba, na suđenju "<A href="http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=4129" target=_blank>Balkanskom krvniku</A>" u Haagu, jedan od svjedoka, <STRONG>bivši operativac KOS-a Mustafa Čandić</STRONG> kaže:</P>
<P>- <EM>Kontraobavještajna služba JNA, u sklopu operacija "Labrador" i "Opera", početkom 90-tih godina pokušala je destabilizirati hrvatsku vlast te intenzivnom propagandom i terorističkim akcijama stvoriti animozitet prema Hrvatskoj. </EM></P>
<P>U kolovozu 1991. godine pripadnici KOS-a <STRONG>minirali su zajedničku židovsku grobnicu</STRONG> s ciljem da se novouspostavljena hrvatska vlast predstavi kao profašistički orijentirana. Nadalje, Čandić navodi imena zapovjednika dviju kontra-obavještajnih operacija, a meni se dok čitam lagano spušta i diže želudac jer ranije nisam razmislio i shvatio da grad dijelim s KOS-ovskim i inim odrodima i skotovima. Svjedok je tada na suđenju naveo i nekoliko primjera montiranja i <STRONG>televizijskog emitiranja montiranih razgovora</STRONG>, te naveo KOS-ovu akciju s početka 90-ih, kad je <STRONG>sabotirana željeznička pruga kraj Vinkovaca</STRONG>.</P>
<P>Za pred kraj, ne ostaje mi drugo nego zaključiti da <STRONG>u drugom svjetlu vidim i požare </STRONG>koji svake godine poharaju naše primorje. Naravno da ne tvrdim da to rade Srbi ili pripadnici kakve druge nacionalne manjine, ali sve izvjesnijim mi se čini da <STRONG>Dalmacija ne gori zbog neodgovornih turista</STRONG>. Možda je kasno paljenje, ali bolje ikad nego nikad.<BR><BR></P>]]></description>
		<pubDate>Thu, 13 Sep 2007 03:09:24 -0700</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[]]></dc:creator>
		<guid isPermaLink="false">4845</guid>
		<link>http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4845</link>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA[Japanska ksenofobija, primjer]]></title>
		<description><![CDATA[<P>Za vas ne znam, ali osobno nikad nisam čuo za japansku <STRONG>ksenofobiju</STRONG>. Ali evo, ipak ima i toga, pa evo primjera kako se <STRONG>stanovnici zemlje izlazećeg sunca bore protiv mržnje prema stranom i nepoznatom</STRONG>. Naime, japanski sud prije pet je godina presudio da jedno <STRONG>javno kupalište</STRONG> mora isplatiti nešto <STRONG>više od 25.000 dolara</STRONG>, jer su njegovi djelatnici <STRONG>trojici</STRONG> <STRONG>stranaca zabranili</STRONG> da smoče testise i druge dijelove tijela u japansku kupelj.</P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20070724020351japan_bathroom.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>Sudac Mitsuru Sakai, po funkciji predsjednik okružnog suda u <STRONG>Sapporou</STRONG>, zaključio je da se ovdje radi o "<STRONG>slučaju diskriminacije koja prelazi granicu dozvoljenog u ovoj zemlji</STRONG>", te presudio na štetu kupališta, čiju upravu su tužila dvojica Amerikanaca i jedan Nijemac. Predstavnici kupališta pravdali su se da su<STRONG> strancima ulaz zabranili kako bi se izbjegao sukob s domaćim čistuncima</STRONG>, te upozorili časni sud da stranci <STRONG>ne poštuju pravilo prema kojem se prije ulaska u zajedničku kupku treba oprati</STRONG>.</P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20070724020411samurai_xenophobia_japan.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>S druge strane tužitelji su se pozvali na <STRONG>kršenje Povelje UN-a protiv rasne diskriminacije</STRONG>, koju je Japan ratificirao 1996. godine, te na taj način izmuzli popriličnu šačicu dolara. Na koncu, dok naše pravosuđe ne profunkcionira i <STRONG>ne kazni svakodnevne izljeve mržnje prema Srbima</STRONG>, <STRONG>crncima</STRONG> i <STRONG>svim inovjernim posjetiteljima</STRONG> Hrvatske, ostaje nam da mislimo o japanskom primjeru i nadamo se da će jednom i kod nas netko zbog mržnje biti osuđen na isplatu pomoći državnom proračunu. Kako je krenulo, <STRONG>naši praunuci su na najboljem putu da to dožive</STRONG>.<BR><BR></P>]]></description>
		<pubDate>Sat, 21 Jul 2007 01:53:47 -0700</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[]]></dc:creator>
		<guid isPermaLink="false">4766</guid>
		<link>http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4766</link>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA[Glavomet, opasan kao i boks]]></title>
		<description><![CDATA[<P>Dugo se smatralo kako <STRONG>česti slučajevi moždanih oboljenja kod nogometaša </STRONG>koji su svoj kruh zarađivali <STRONG>prije sedamdesetih godina</STRONG> prošlog stoljeća, nemaju nikakve veze s njihovim zanimanjem. Ipak smrt <STRONG>ponajboljeg engleskog igrača glavom </STRONG>iz šezdesetih godina 20-og stoljeća, <STRONG>Jeffa Astlea</STRONG>, pokazala je kako je <STRONG>glavni uzrok tome teška nogometna lopta</STRONG>. Ovaj nekadašnji napadač engleskog <STRONG>West Bromwich Albiona</STRONG>, preminuo je u 59-oj godini života od posljedica <STRONG>moždane bolesti</STRONG>.</P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20070724022210Jeffa_Astle_wba_head_death_heavy_ball.jpg" align=default vspace=5 border=2><BR><STRONG><FONT style="FONT-SIZE: 8pt">Bobby Hope i "The King" Jeff Astle proslavljaju osvojeni FA Cup</FONT></STRONG></P>
<P>Jeff koji je šezdesetih godina prošlog stoljeća na Otoku slovio kao jedan od najboljih igrača glavom, vjerojatno nikada nije mogao ni pretpostaviti da će ga to <STRONG>jednoga dana na koncu ubiti</STRONG>. Uzrok njegove smrti <STRONG>degenerativna je moždana bolest prouzrokovana konstantnim nabijanjem lopte glavom</STRONG>. U vrijeme Jeffove igračke karijere nogometne <STRONG>lopte bile su rađene od materijala koji su upijali znatne količine vode</STRONG>, a kako poznata<STRONG> otočka klima obiluje neprestanim padalinama</STRONG>, jasno je i kako je lopta bila često puna vode, a samim time i <STRONG>preteška</STRONG>. </P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20070724022228kopfball_headplay.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>Tek sredinom sedamdesetih, nogometne lopte su izrađivane sa <STRONG>sintetičkim omotačem</STRONG> uslijed čega više nisu upijale vodu. Srećom po danas poznate "glavonje", inače bi morali organizirati sindikat koji bi zatražio <STRONG>beneficirani radni staž</STRONG>. Česte žrtve ovakve bolesti su i <STRONG>boksači</STRONG>, kojima u opisu radnog mjesta stoji i neizbježno primanje udaraca u glavu. Do ovoga kobnog događaja držalo se da česti slučajevi moždanih oboljenja kod "starih" nogometaša nemaju nikakve veze s njihovim zanimanjem. Astle je, inače, postigao <STRONG>174 pogotka u 361 utakmici</STRONG>. Najpoznatiji od njegovih zgoditaka je onaj koji je zabio <STRONG>Evertonu u finalu FA Cupa</STRONG> 1968. godine, za pobjedu Albiona od 1:0. I baš je taj zabio - <STRONG>nogom</STRONG>!<BR><BR></P>]]></description>
		<pubDate>Sat, 14 Jul 2007 02:13:34 -0700</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Ivor-Car]]></dc:creator>
		<guid isPermaLink="false">4767</guid>
		<link>http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4767</link>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA[Luis Colon i zagrebački navijači]]></title>
		<description><![CDATA[<P>Ne znam znate li da je <STRONG>do 2002. godine</STRONG> u juniorskim redovima zagrebačkog <STRONG>prvoligaškog nogometnog kluba</STRONG> <A href="http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=163" target=_blank>Dinamo</A> igrao jedan <STRONG>tamnoputi mladac</STRONG>, državljanin <STRONG>Hondurasa</STRONG>. Znali za taj podatak ili ne znali, više nije bitno ... iz razloga što taj crnoputi mladi nogoloptaš imenima i prezimenom<STRONG> Luis Arcangel Ramos Colon</STRONG> prije pet godina <STRONG>prestao obitavati u dragoj nam metropoli</STRONG>, i trčkarati za loptom po maksimirskoj ledini. Travnatoj. A zašto, zapitat će oni naivniji među vama ... </P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/enciklopedija/slike/20070724014150Luis_Arcangel_Ramos_Colon_dinamo_skinheadsi_zagreb_bad_blue_boys.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>Iz jednog, odnosno <STRONG>tri prozaična razloga</STRONG> koji se ogledaju u činjenici što je čak <STRONG>tri puta u osam mjeseci</STRONG>, koliko je boravio u Zagrebu, <STRONG>brutalno napadnut i pretučen</STRONG>. Bocom u glavu. <STRONG>Zbog boje kože</STRONG>. Svoje. Crne. Od strane <A href="http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=179" target=_blank>skinheadsa</A>. Zagrebačkih. Ujedno i <STRONG>pripadnika</STRONG> <A href="http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=92" target=_blank>Bad Blue Boysa</A>. Navijačke skupine kluba čije boje je i navedeni Luis Colon dotad branio. Na travnjaku. Maksimirskom. Zelenom. I sve to <STRONG>u jeku FIFA-ine kampanje</STRONG> koja je prijetila velikom novčanom kaznom, a možebitnim i isključenjem tada Mamić-Ćirinog kluba iz europskih natjecanja, a <STRONG>zbog rasističko-fašističkih ispada</STRONG> njihovih navijača na utakmicama europskih kupova. </P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/enciklopedija/slike/20070724014209skinheadsi_skinsi_zagreb_bad_blue_boys.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>Isti su ti navijači <STRONG>onomatopejama majmunskoga glasanja</STRONG> pratili svaki kontakt s loptom brojnih inozemnih tamnoputih igrača. Što, naravno, Dinamu pomoglo nije da iste te sezone <STRONG>ne izgubi od engleskog Fulhama</STRONG> na svom terenu rezultatom <STRONG>3 : 0</STRONG>. I ispadne iz daljnjeg natjecanja. Zbog golova koje sve redom u "našu" mrežu zabiše suparnički igrači. <STRONG>Tamne boje kože</STRONG>. Pa onda recite da <STRONG>nema pravde</STRONG>. Ali <STRONG>slaba je to bila utjeha Luisu Colonu</STRONG>. I njegovoj glavi. Razbijenoj. Crnoj.<BR><BR></P>]]></description>
		<pubDate>Mon, 09 Jul 2007 01:23:03 -0700</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[]]></dc:creator>
		<guid isPermaLink="false">4765</guid>
		<link>http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4765</link>
	</item>
	<item>
		<title><![CDATA[Rekorderi braka]]></title>
		<description><![CDATA[<P>Evo nečeg o čemu <STRONG>većina stanovništva ove planete može samo sanjati</STRONG>. <STRONG>Tajvanac Liu Yung-Yang</STRONG> (103) i <STRONG>supruga Liu Yang-Wan</STRONG> (102) svoju vezu institucionalizirali su prije gotovo <STRONG>90 godina</STRONG>. Njih dvoje su <STRONG>svjetski rekorderi po duljini trajanja braka</STRONG> i kao takvi zavedeni su i u <A href="http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=652" target=_blank>Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda</A>. Iako je Liu Yung-Yang, <STRONG>preminuo prije četiri godine</STRONG>, rekord ovih supružnika još nitko nije oborio.</P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20070702020243marriage_longest_taiwan_tajvan_rekorderi_braka_Liu_Yung-Yan_Liu_Yung-Wan.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P><STRONG>Vjenčani 10. ožujka 1917. godine</STRONG>, ovi su Tajvanaci preko glave proturili dva svjetska i mali milijun svakodnevnih, bračnih ratova. Jedno kraj drugog budili su se više od 85 godina, a <STRONG>tajvanska ih je vlada počela javno isticati </STRONG>kao primjer kako treba složno živjeti u braku. Naime, tajvanska Vlada kani suzbiti bujajući trend razvoda brakova u Tajvanu, gdje <STRONG>svaki četvrti brak završi razvodom</STRONG>. </P>
<P align=center><IMG src="http://www.lupiga.com/vijesti/slike/20070702020309rings_wedding_rekorderi_braka.jpg" align=default vspace=5 border=2></P>
<P>Kako bilo, svjetske rekordere po Guinnessu u supružništvu svakako treba <STRONG>pripomenuti kao jednu od mnogobrojnih svjetiljki kojima su obasuti naši tuneli</STRONG>. Svijetle visoko pa ih mnogi, gacajući kroz tunelčić bez svrhe i cilja, niti ne zapaze. Vrijedi ih spomenuti, pa makar i u vijesti namijenjenoj rubrici zanimljivosti.<BR><BR></P>]]></description>
		<pubDate>Mon, 02 Jul 2007 01:51:03 -0700</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[]]></dc:creator>
		<guid isPermaLink="false">4733</guid>
		<link>http://www.lupiga.com/enciklopedija/enciklopedija.php?id=4733</link>
	</item>
</channel>
</rss>
