Dajte nam struje
A sada na Lupigi jedna energetska vijest koja kaže kako trećina ljudi svijeta ne koristi električnu energiju. Taj podatak saznajemo iz Vjesnika HEP-a. Da dobro pogađate to su oni koji nam ovih dana zagorčavaju život novim poskupljenima struje, a ona se kod nas troši više nego li je svjetski prosjek. U nastavku kalkuliramo i o mogućoj vjetroelektrani koju bi mogao dobiti otok na koji zbog vjetrova trajekti često ne plove.
Danas na našoj planeti zemlji živi oko šest milijardi ljudi, a čak jedna trećina njih ne koristi električnu energiju, dakle čak dvije milijarde ljudi. Podatak je to koji saznajemo iz stručnog osvrta Marijana Kalea, objavljenog u svojevrsnom glasilu onih koji nam ovih dana poskupljenjem struje zagorčavaju život. U tom Vjesniku HEP-a saznajemo i kako Hrvati u domovini čine otprilike 0,7% svjetskoga puka, a koristi 0,9% ukupne svjetske energije, što hoće reči kako Hrvati ne znaju koristiti energiju na dobar način, te se njome rasipaju. Krivnja se može prebaciti na običnog čovjeka ili na onoga koji gospodari i raspolaže energijom? Što se tiče ekološkog zagađenja uzrokovanog potrošnjom energije, tu je Hrvatska na svjetskoj razini, što sad hoće reći, po jednom Hrvatu 3,9 tona ugljik dioksida godišnje.
Kad smo već u sferi energije, spomenimo i to kako bi se jedan njen dio u Hrvatskoj uskoro mogao dobijati na sasvim "ze
len" način. Riječ je dakako o vjetroelektranama, koji kako im i samo ime kaže proizvode energiju uz pomoć vjetra. Na jadranskom priobalju i otocima, koji obiluju vjetrom, izdvojeno je 29 lokacija na kojima bi mogla početi izgradnja takvih elektrana. Čini se kako se najboljom od probranih lokacija pokazao otok na koji zbog raznoraznih vjetrova trajekti često ne plove i čiji most je često zatvoren. Vjerojatno shvaćate kako se radi o otoku Pagu, gdje je još prije 14 godina postavljen istraživački stup koji je prav i uspravan na visini od 20 metara izmjerio prosječnu godišnju brzinu vjetra od 6,4 metara u sekundi. To je i više nego dovoljno kako bi se hrvatsko-njemačka tvrka Adrija Wind Power okuražila za izgradnju vjetroelekrtane što bi moglo stajati nekih 42 milijuna kuna. Ukoliko se ovaj plan i program ostvare Pag bi mogao postati ponosni vlasnik jedne od 99 vjetroturbina koliko ih trenutno postoji u svijetu.
Kad smo već u sferi energije, spomenimo i to kako bi se jedan njen dio u Hrvatskoj uskoro mogao dobijati na sasvim "ze
len" način. Riječ je dakako o vjetroelektranama, koji kako im i samo ime kaže proizvode energiju uz pomoć vjetra. Na jadranskom priobalju i otocima, koji obiluju vjetrom, izdvojeno je 29 lokacija na kojima bi mogla početi izgradnja takvih elektrana. Čini se kako se najboljom od probranih lokacija pokazao otok na koji zbog raznoraznih vjetrova trajekti često ne plove i čiji most je često zatvoren. Vjerojatno shvaćate kako se radi o otoku Pagu, gdje je još prije 14 godina postavljen istraživački stup koji je prav i uspravan na visini od 20 metara izmjerio prosječnu godišnju brzinu vjetra od 6,4 metara u sekundi. To je i više nego dovoljno kako bi se hrvatsko-njemačka tvrka Adrija Wind Power okuražila za izgradnju vjetroelekrtane što bi moglo stajati nekih 42 milijuna kuna. Ukoliko se ovaj plan i program ostvare Pag bi mogao postati ponosni vlasnik jedne od 99 vjetroturbina koliko ih trenutno postoji u svijetu.
