U potragu, koja prije izgleda kao pomalo ksenofobična hajka, dao se današnji "Večernji list" u kojem je udarna vijest "povratak Srbijanaca na hrvatsko more" podebljana anketom tog lista prema kojoj jedna petina hrvatskih građana ima nešto protiv dolaska "tih" turista. Čak je sastavljen i top četiri "njihovih" destinacija - Pula, Šibenik, Rijeka i Dubrovnik

Pa evo, što donosi današnji "Večernjak" ...

Na Jadranu se ekavica još nikada u samostalnoj Hrvatskoj nije čula koliko ovoga ljeta. Svjedoče o tome u jadranskim trgovinama, kafićima i privatnom smještaju, gdje gosti iz Srbije i Crne Gore najčešće odsjedaju.

“Prije nekoliko dana sam baš vidjela neke gospođe u dućanu, gledale su hlače i majice. To je dućan s jeftinijom robom, ali nisu kupovale, vele da je skupo”, svjedoči jedna Porečanka da gosti iz SiCG i u Istri još uvijek zapinju za oko.

Kiseli osmijeh

'Digla mi je tlak’ Mnogi dolaze s drugim putovnicama. Nedavno sam imala bračni par Amerikanaca, i tek kad su mi došli u kuću, ona je rekla kako se 'mi razumemo’ i da je mužu Amerikancu došla pokazati Dubrovnik. Digla mi je tlak na 300”,  govori nam jedna od vlasnica dubrovačkih apartmana.  - Nije mi bilo drago, no gosti su gosti, a važno je i da dolaze u Hrvatsku s putovnicom. Slično govore i drugi vlasnici privatnog smještaja i upozoravaju kako su među rijetkim Srbima koji dolaze na ljetovanje oni koji rade u inozemstvu, dok oni sa SiCG putovnicama dolaze samo na izlete.  Na šibenskoj su rivijeri domaćini zamijetili da državljani SiCG često na odmor dolaze u paru s nekim od državljana RH ili Mađarske, a rijetko u grupama.  Na lokalnim se cestama viđaju deseci automobila s beogradskim, novosadskim i drugim SiCG registracijama, a proteklih je dana zanimanje izazvao i kombi kragujevačkih registracijskih oznaka s  istaknutom zastavicom spliskog nogometnog kluba Hajduk.  Vlasnik je strastveni navijač, to je bila simbolično ispružena ruka u znak dobre volje, ili je riječ o strahu da bi netko mogao oštetiti vozilo. U policiji kažu da nisu zamijetili značajnije incidente te vrste.

Je li počeo veliki povatak srpskih turista na “najlepše more”, kako se običava reći u susjednoj državi? I – je li Istra, na glasu kao regija u koju će povratak najbezbolnije proteći, doista postala svojevrsnom oazom za turiste sa SiCG putovnicama? Na tamošnjim su prometnicama učestali i automobili s BG registracijama, a i u srbijanskim agencijama kažu da su istarska ljetovališta najtraženija. Neke su hotelske kuće za SiCG tržište dale i specijalne cijene, pa se, recimo, u Medulin na sedam dana (polupansion) u špici sezone može naći za 310 eura.

“Sve ugošćujemo jednako i, naravno, da nema nikakvih ispada”, kaže Robert Poropat, zamjenik direktora turističke zajednice Poreča, koji je također popularan u susjednoj zemlji.
Istarski su turistički domaćini u prvom polugodištu, inače, doista uknjižili povećanje posjeta iz Srbije od rekordnih 94 posto. No, statistika je zabilježila da su se “klasični” turisti iz te zemlje u prvoj polovici godine ipak rasporedili duž obale.

Naime, dok je Istra ugostila oko tri tisuće, ukupno ih je na Jadranu registrirano oko 14.000. Brojke nisu velike, no rast u odnosu na lani je znakovit i rijetko visok; i noćenja i dolazaka ukupno je bilo više nego u prvoj polovici 2004. za gotovo sedamdeset posto. I pokraj tog rekorda, turisti iz susjedne države i dalje spadaju u malobrojnije na Jadranu. Tako će u 2005. ostati i ako se trend izrazitog rasta nastavi. U tom će ih slučaju, naime, do kraja godine biti oko 60.000, što je pak manje od jedan posto jadranskih gostiju. Nisu, naravno svuda jednako dobrodošli pa na ratom pogođenijem jugu dobiju i kiseli osmijeh.

Inače, turistička branša i s ove i s one strane granice procjenjuje da će trebati još bar godinu, dvije da se iz Srbije masovno krene na odmor k nama. Proteklih su godina  Srbi hrvatski Jadran zamijenili rivijerama Turske, Grčke, Egipta, Tunisa... gdje ih, prema procjenama, svake godine ljetuje između 150.000 i 200.000.

Jeftinije u Tursku

Protiv tek svaki peti Hrvat Svaki peti Hrvat ima nešto protiv dolaska turista iz Srbije i Crne Gore. Sjećanja na rat su, naime, još toliko svježa nepunoj četvrtini naših građana da svaki susret izaziva negativne osjećaje. Većina od 77 posto nema s tim nikakvih problema; otprilike trećina ispitanih je posve ravnodušna u vezi s tom temom, a ostali su pozitivno raspoloženi prema mogućnosti da se u restoranu, hotelu, na plaži nađu pokraj turista iz SiCG-a.  Gotovo polovica naših građana uvjerena je da će sljedećih pet godina dostajati da se gosti iz susjedne države posve 'utope’ u masi i da ih se doživljava kao sve druge. Oko toga puno sumnje još ima 32 posto anketiranih građana.

Stabilizacija političkih odnosa odškrinula je vrata turističkoj razmjeni s Hrvatskom, pa pet posljednjih godina krivulja posjeta iz SiCG polako, ali uporno raste.
Organizirani dolasci su i dalje rijetki. Među tamošnjim je agencijama tek svaka deseta uvrstila hrvatsku obalu u svoju ponudu. Srpski turisti zasad stižu uglavnom izvan agencijskih aranžmana, a sobu – obično u privatnom smještaju – rezerviraju posredovanjem znanaca i rodbine.

To potvrđuje i Branko Borisavljević, direktor agencije Kon Tiki i predsjednik Upravnog odbora Udruženja turističkih agencija SiCG, koji kaže: “Odavde se na deset dana avionom putuje u Tursku, Egipat, Grčku... za 250 eura ako se radi o apartmanima, ili za 400 do 600 eura ako se ide u hotel. Otići u Hrvatsku je skuplje deset, dvadeset posto. Ali, zanimanje stalno raste i ova bi sezona mogla biti prekretnica i početak masovnijh odlazaka na more u Hrvatsku.”


Večernji list, 1. kolovoz