Slijedi nam život bez ptičjeg pjeva

Ivan Kegelj

14. ožujka 2003.

Slijedi nam život bez ptičjeg pjeva

Ako nastavimo u ovom ritmu, uskoro bi širom plavog planeta originalne ptice na granama mogle zamijeniti plastične. Istina je da one imaju svoje prednosti - ne treba ih hraniti i ne dolaze nam dosađivati na prozore, ali, ako me itko išta pita, ovo neće izići na dobro. Jer čemu život bez pernatih beštija? Riječ je o pomoru ptica, kakav na svijetu nije zabilježen od vremena izumiranja dinosaura, dakle prije 65 milijuna godina.
Studija Worldwatsch Instituta, koja je u četvrtak predstavljena u Washingtonu, kaže da će još u ovom stoljeću u svijetu izumrijeti 12 posto ptica ili gotovo 1.200 vrsta. Iskusni ste, pa niste ni sumnjali da 99 posto najugroženijih vrsta trpi od uvjeta koje je izazvao, a tko drugi nego zloćudni tumor planeta - čovjek. U isto vrijeme, predstavnici europskih udruga za zaštitu ptica objavili su da je u ovom dijelu svijeta opao broj vrabaca, lastavica i ševa.
Žao mi ševa! Na listi ugroženih vrsta ptica našlo se više od polovine svih vrsta ptica - njih 110, dok se kod 31 vrste bilježi zabrinjavajući pad broja jedinki. Od 254 vrste ptica neugroženima se smatra njih 113.
Nadalje, strahuje se da će ptičji fond vrabaca i lastavica tijekom slijedećeg desetljeća biti drastično smanjen, ako se negativan trend ne zaustavi ciljanim zaštitnim mjerama.
Glavnim uzrokom takvog stanja smatra se intenzivna poljoprivredna proizvodnja i ekološke posljedice izazvane primjenom umjetnih gnojiva.
Ptice nestaju i zbog gubitka životnog prostora, što dolazi zbog drastične sječe šumskih površina od 50.000 do 170.000 četvornih kilometara godišnje. Još jedan od razloga su pesticidi, a ne zaostaje niti ilegalni lov rijetkih vrsta.
Ova novica će, jasno mi je, biti zabilježena kao jedna od glupljih, ali pišem je tek toliko da se imam čim opravdati pred potomcima, koji će nas, siguran sam, u dalekoj budućnosti proklinjati i proklinjati.