Mišomor za rođake

Mišomor za rođake

„Mišomor za rođake“, Radenka Vadanjela, knjiga je vrijedna čitanja jer donosi višestruko prožvakanu temu obitelji u suvremenosti u novom paketu; egzistencijalnom i ezoteričnom. Ipak, nakon čak trećega čitanja ovih kratkih priča dojma sam da Vadanjelove rečenice mlitavo vise preko rubova stranica tražeći šansu da budu bolje opremljene ili uređene. Kronično nedostaje erosa koji bi spomenute probleme riješio tako što bi metafore zavadio, a simbole redizajnirao i rekontekstualizirao što bi sigurno povećalo dinamiku teksta i održalo čitatelja budnim. Ovako smo na koncu dobili napola sređen, perspektivni tekst koji ne oduševljava nego opterećuju mislima što se od njega moglo, a nije skrojilo.
Nema slonova u Meksiku

Nema slonova u Meksiku

Iako se današnjem urbanom piscu stavlja mnogo toga na teret, tipični predstavnik ove vrste prije svega se očito romantičarski naužio života, kojeg je njegov očiti besmisao toliko povezao s umjetnošću da jedno bez drugoga više – i ne ide. Nagledao se taj televizije, nasjedio u kinu i pred videom, poslušao dovoljno muzike da na kraju i nije bitno je li stvarno propustio heroin glavnom prometnicom ili ne... A kako su knjige ionako uvijek bile tu, životno iskustvo jasno mu govori na koje mjesto staviti zarez u Nietzscheove izreke o ženama. Sve ako je i fejk, bit će dobro za imidž. Znat će i da je pisanje neisplativ posao, baš kao i guranje velikih životnih istina čitatelju u lice; Hemingway možda još jest u lektiri, ali nije baš cool. Thompson je više cool; dakako, ako je u pitanju Hunter S...
A little history (Mala povijest)

A little history (Mala povijest)

Knjiga „Mala povijest“ na tragu je povezivanja poetičkog i političkog. Ammiel Alcalay rođen je 1956 godine, američki je pjesnik, znanstvenik, kritičar, prevoditelj i prozaik. Pripada prvoj generaciji Amerikanaca, sin je sefardskih Židova. U istraživanjima se bavi odnosom politike i poezije, a u svojim brojnim knjigama i radovima ponajviše tematizira problematiku Bliskog Istoka. Upravo zato što pripada prvoj generaciji Amerikanaca, kod njega je uvijek prisutna potreba da čuje glasove onih koji dolaze iz drugih dijelova svijeta, jer želi imati bolji uvid i stvoriti pluralnu kolektivnu memoriju koja oponira dominantnom izolacionizmu. Ova knjiga jeste angažirana, ona je podrivanje tzv. velike povijesti u kojoj nema glasova pjesnika, niti mnogostrukosti perspektiva.
Samo ne odlučiti ništa - vodič za preživljavanje politike

Samo ne odlučiti ništa - vodič za preživljavanje politike

Generacije Europljana su rasle u spoznaji o politici koja je po definiciji vještina vođenja društvenih poslova u interesu većine, do one uljepšane - da je politika umjetnost odlučivanja. Što se onda događa u politici zadnjih godina i desetljeća? Čitajući zbunjujući „vodič za preživljavanje politike“ Pierra Conesa, tu usputnu „pohvalu“ političkom nedjelovanju, uviđamo da su oni koji se predstavljaju našim vođama poput škorpiona koji podlegnu vlastitom ubodu, paralizirani stalnim i sustavnim trovanjem neodlučnošću, koje sami pritom vješto skrivaju. Predstavljamo vam literaturu koja je izuzetan izazov i koja širi razumijevanje politike i društva danas.
Između crvenog i crnog – Split i Mostar u kulturi sjećanja

Između crvenog i crnog – Split i Mostar u kulturi sjećanja

Polemika će biti, čak su nužne i poželjne, kako bi se i dalje, stalno i uvijek, rasvjetljavalo jedno vrijeme prepuno proturječnosti, kao što je sama povijest po sebi. Još više će biti osporavanja, također dobrodošlih, iako unaprijed izgubljenih. Dojam je to nakon iščitanih 240 stranica retrospektive i svjedočanstava, ponuđenih u knjizi Dragana Markovine „Između crvenog i crnog – Split i Mostar u kulturi sjećanja“, u kojoj se 436 „imena u boji“ samo razvrstalo na crvenu i crnu polutku. Riječ je o knjizi koja će biti čitana, prepričavana, nadopunjavana vlastitim saznanjima i mišljenjima čitatelja – pa, što bi autor više i mogao poželjeti od takozvanog „običnog čitatelja“.
Tuđman, i poslije Tuđmana

Tuđman, i poslije Tuđmana

Umjesto da se okreće u grobu, Tuđman se, kroz garniture svojih tihih ili glasnih sljedbenika, prevrće na vlasti! – na taj bi se način dala sažeti ideja završne dionice Čulićeve knjige, izložena takvom jasnoćom i argumentacijskom uvjerljivošću da će osjetljivije hrvatske dušice, pogotovo one što se ne smatraju zadriglim domoljubima, nego si utvaraju decentne oblike patriotskih čuvstava, vjerojatno zaboljeti stomak. Predanu skrb nad političkom ostavštinom Velikog izumitelja hrvatske države autor pritom ne pripisuje samo desnici i HDZ-u, niti ionako smušenome folklornom projektu „retuđmanizacije“ koji propagira Tomislav Karamarko, već gotovo kompletnoj današnjoj političkoj sceni, uključujući aktualnu vlast Zorana Milanovića i Ive Josipovića.
Zašto je ubijen Ivo Pukanić

Zašto je ubijen Ivo Pukanić

Na pitanja iz naslova kolega Ive Pukanića, ubijenog u klasičnoj mafijaškoj likvidaciji, Berislav Jelinić, pokušava dati odgovore u štivu koje čitatelja neće ostaviti ravnodušnim i nezadovoljnim ili izdanim po pitanju novih činjenica i podataka o atentatu koji je potresao zemlju. On izvodi zaključak da je atentat najvjerojatnije naručen iz kruga duhanske mafije, stavljajući na vrh te „nevladine organizacije“ Stanka Subotića Caneta i Mila Đukanovića, dok razmatra i scenarije prema kojima je narudžba za atentat mogla doći i izvan duhanske mafije. Tu postavlja i razrađuje teze da je Pukanićeva smrt odgovarala ondašnjem premijeru Ivi Sanaderu i Tomislavu Karamarku.
Solar

Solar

Čitamo li ga doslovno, „Solar“ ostaje na razini laganog zabavnog štiva o hedonistički nastrojenu, Nobelovom nagradom ovjenčanu šezdesetogodišnjem fizičaru Michaelu Beardu, koji tijekom devet godina dugog razdoblja kroz koje ga u romanu pratimo (od 2000. do 2009.godine) malo-pomalo postaje žrtvom svog različitim užicima sklonog karaktera. Zbog neodgovornog ponašanja u braku, već peti u nizu mu se raspada, a neodgovornost spram vlastita tijela i zdravlja uzrokovala je pretilost i koronarnu bolest koja je u galopirajućoj fazi, baš kao i melanom na njegovu ručnom zglobu. A od takva, neodgovornosti spram samoga sebe i svojih bližnjih, sklonog čovjeka znanstvena javnost očekuje da se pobrine za spas čovječanstva od globalnog zatopljenja.
Anđeli u tami

Anđeli u tami

Prangerov roman je putovanje tamom s jednosmjernom kartom u džepu, kroz koje nas autor vodi napetom pričom o životu glavnog junaka Tome čiju sudbinu pratimo od djetinjstva do današnjih dana. Radi li se o religioznom, duhovnom štivu ili tek o zabavnom, gotovo akcijskom romanu, ovisi o čitatelju, jer roman će svatko protumačiti i doživjeti na svoj način i u skladu s vlastitim uvjerenjima. Ono što pak mogu sa sigurnošću ustvrditi jest da je Eduard Pranger napisao savršenu kritiku naše novije povijesti i društva koje je iz te povijesti rođeno. Prostorima koje naseljavamo danas luta preveliki broj anđela koji više nemaju koga čuvati, da bi na njima cvalo cvijeće izobilja i lagodne dekadencije
Drenje

Drenje

Zahvaljujući intrigantnom konceptu te superiornoj tehničkoj izvedbi, prvi roman Luke Bekavca sigurno je jedno od najzanimljivijih i najosebujnijih ostvarenja u duže vremena. Od njega, ipak, ne treba očekivati previše: gotovo da je riječ više o iznimno uspjeloj, razrađenoj i dotjeranoj minijaturi nego li djelu većeg idejnog i sadržajnog zamaha. Naravno, glupo mu je to prigovoriti, jer ono veće ambicije od toga i nema. Ta činjenica, ipak, ograničava njegov konačni doseg. Uzimajući u obzir prosjek naše romaneskne produkcije, riječ je o neuobičajenoj knjizi, odnosno suptilnoj – i uspjeloj - žanrovskoj kombinaciji psiho- i eko-trilera, mysterya i znanstvene fantastike, kratke - ali vrlo zanimljive - radnje te iznimnoj bogatoj opisima i atmosferom. Čitava priča svodi se na slijedeće: apsolventica Marta tijekom ljeta 1999. godine, nedavno nakon reintegracije Podunavlja, odlazi na šestotjedni studijski praktikum u zabačeno baranjsko mjesto Drenje

Anketa

Kolinda ili Ivo?

Kolumne

  1. Svi će otići, ona će ostati

    16.12.2014.

    Jagoda Kljaić

    Svi će otići, ona će ostati

  2. Slamka srama

    13.12.2014.

    Oliver Frljić

    Slamka srama

  3. Zašto predsjednik Ivo Josipović bezočno laže?

    09.12.2014.

    Dragan Markovina

    Zašto predsjednik Ivo Josipović bezočno laže?

E-ciklopedija

  1. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  2. Japanske čestitke i razglednice
  3. Russellov čajnik
  4. Tolerantia - film
  5. Povijesni put Hitlerove 'klonje'

Recepti

  1. Piletina u košuljici od sezama
  2. Kobasice na studentski
  3. Voćna salata od jagoda i avokada
  4. Slani muffini
  5. Pijani čaj
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije