Novice

SLUČAJ PLINACRO: Država u sukobu interesa ili bacanje milijuna u vjetar

SLUČAJ PLINACRO: Država u sukobu interesa ili bacanje milijuna u vjetar

U serijalu tekstova koje vam Lupiga donosi, osvrnut ćemo se na dio Plinacroovih rabota, a kako bismo vam dočarali kako je, ah, lako razbacivati se novcem koji niste stekli radom vlastitih ruku dok nema nikoga da vas udari po prstima. Državno je to poduzeće prepuno nevjerojatnih priča i nelogičnih poteza. Pri tom vas nećemo suviše daviti već itekako poznatom aferom Fimi media u koju je Plinacro bio upleten do grla, ali ćemo na nju svakako podsjetiti. Kao što ćemo podsjetiti i na, kako se za sada pokazuje, najbesmisleniji Plinacroov projekt od svih - plinofikaciju Dalmacije. Ulupano je tu 278 milijuna kuna, a da je malo koji kubik plina u Dalmaciji prodan.
UVREDE&PODMETANJA VIKTORA IVANČIĆA: Zakon i jed

UVREDE&PODMETANJA VIKTORA IVANČIĆA: Zakon i jed

„Ne piše nam se dobro. Hrvatski žurnalisti, ionako pripitomljeni preko svake mjere, uglavnom odani političkim i financijskim centrima moći, zaraženi samocenzurom toliko da se više ne pitaju služi li njihov posao informiranju ili blamiranju, dobivaju prigodu usavršiti se daljnjim kroćenjem“, piše Viktor Ivančić u novom broju tjednika Novosti, osvrćući se na kazneno djelo sramoćenja, temu koja se aktualizirala nedavnom osudom novinarke Slavice Lukić. Ivančić u prvom dijelu svoje kolumne zaključuje da će hrvatska medijska mrklina postati još crnja, dok u drugom analizira jednog kazališnog kritičara, odnosno njegov „standardni proljev kakvoga na dnevnoj bazi cijede vojskovođe iz Stožera za obranu hrvatskog Vukovara“.
„GOSPOĐO, VI MOŽETE, ALI CIGANI NE“: Kako je McDonald's platio zbog diskriminacije

„GOSPOĐO, VI MOŽETE, ALI CIGANI NE“: Kako je McDonald's platio zbog diskriminacije

„Posebno me oduševilo što je svako od njih ostavio po pola sendviča za brata ili sestru. Na kraju su me poljubili, zahvalili se i krenuli s ostacima hrane“, piše Maja Rogić, naša dugogodišnja suradnica iz Novog Sada. Njena ljudska gesta da počasti s obrokom troje dječice pretvorila se u neugodnu epizodu kada nije naišla na razumijevanje osiguranja McDonald'sa u Novom Sadu. Priča je nedavno dobila i svoj sudski epilog, u kojem je najpoznatiji svjetski lanac brze prehrane novčano kažnjen, a tim povodom za Lupigu je vinovnica ovog događaja napisala tekst, u kojem otkriva kako se sve događalo i kako je osobno proživljavala rešetanje suludim pitanjima na sudu te reakcije javnosti.
SVE AFERE IVICE MUDRINIĆA: Koliko nas je zapravo "koštao" Hrvatski Telekom

SVE AFERE IVICE MUDRINIĆA: Koliko nas je zapravo "koštao" Hrvatski Telekom

“Sam monopol HT-a ne bi bio problem, da oni nisu 2004. godine zaustavili i modernizaciju. Uvođenje zastarjelog ISDN-a pa i ADSL-a imalo je direktan utjecaj na zastoj razvoja gospodarstva u Hrvatskoj”, govori Tatjana Holjevac, pomoćnica ministra za promet i veze iz razdoblja u kojem je HT na čelu s Ivicom Mudrinićem vodio bespoštednu borbu. Uvjerena je da nas je na taj način, po pitanju širokopojasnog pristupa internetu, unazadio najmanje 20 godina u odnosu na Europu. Negdje u sjeni još uvijek se vodi i pravna bitka oko vlasništva nad podzemnom kanalizacijom za telekomunikacijske kablove, a ključni problem je i što se nauštrb nacionalnih interesa kasnilo s liberalizacijom tržišta što je najviše koštalo građane.
POTJERA PO ARHIVIMA: Kad je "na današnji dan" se rodio Josip Pančić?

POTJERA PO ARHIVIMA: Kad je "na današnji dan" se rodio Josip Pančić?

Novinarstvo, koje je bezbroj puta opravdano izloženo kritici znanstvenika zbog netočnosti ili površnosti, ovaj put ne može prihvatiti „dupleks“ datum jer mu ruši osnovno načelo žanra. Samo se jednom u godini može roditi „na današnji dan“. Slavni prirodoslovac Josip Pančić, posebno poznat po jednoj endemičnoj omorici koja je dobila njegovo ime, rođen je prije 200 godina, ali su se proučavatelji podijelili oko točnog datuma. Je li rođen na 5. travnja ili će „današnji dan“ biti tek 17. travnja? Pokušali smo razriješiti ovu dilemu i krenuli u kafkijansku potragu, od rodnog mu Bribira i Rijeke, preko Zagreba i 23 dužinska kilometra gradiva u tamošnjem Hrvatskom državnom arhivu, pa sve do Šumadije i manastira Ravanice, na čija smo vrata pokucali.

Arhiva

D&K

DNEVNIK HRVATSKOG USELJENIKA NA KARIBE: I onda sam shvatio - uspio sam ovdje pronaći novi život

DNEVNIK HRVATSKOG USELJENIKA NA KARIBE: I onda sam shvatio - uspio sam ovdje pronaći novi život

Turistička sezona je došla i prošla pa su plaže preko dana opet prazne. Nije bilo prave turističke špice kao kod nas u Hrvatskoj - situacije da su plaže toliko pune da se nema gdje staviti ručnik; obavezno čekanje na mjesto u restoranu, dok se cestom uz more od gužve jedva prolazi. Na Martiniku uopće nije tako... Iako ne mogu reći da sam se Hrvatske baš poželio, ovdje sam se, daleko od kuće, poželio sarme. Kako bi utažili moju želju starci su mi poslali glavicu kiselog zelja, ali od sarme ipak nije bilo ništa. Zelje sam utrošio u sekeli gulaš, jer iako sam pola otoka preokrenuo naglavačke, odlazio u trgovačke centre udaljene i po 40 kilometara, svinjsko mljeveno meso nisam uspio pronaći.
LOMOM DO POGREŠNE DIJAGNOZE: Čeljust ministrice dovoljno je važna da joj se pravo lice zdravstva ne pokaže do kraja

LOMOM DO POGREŠNE DIJAGNOZE: Čeljust ministrice dovoljno je važna da joj se pravo lice zdravstva ne pokaže do kraja

„Kad sam pala i slomila čeljust, uvjerila sam se: Zdravstvo nam je sjajno“, ocjena je potpredsjednice Vlade Milanke Opačić u jednom dnevnom listu, u kojem govori o svojim iskustvima u bolnici, nakon što je krajem veljače razbila čeljust. No, valja reći da je potpredsjednica ipak imala sreću u nesreći, jer se s hrvatskim zdravstvom susrela hitno i kratko, a njena je čeljust dovoljno važna i poznata da joj se pravo lice zdravstva ne pokaže baš do kraja. Potrebno je puno više od slomljene visokopozicionirane čeljusti da bi se došlo do kvalitetne ocjene stanja. I puno više od tri metalne pločice u vilici da bi se ušminkale posljedice izrazito loše zdravstvene politike ove vlasti u tom resoru.
MALI MI JE OVAJ GROB: „Metak koji je ispalio Gavrilo Princip i dalje luta Balkanom i uvijek pogađa pogrešne mete“

MALI MI JE OVAJ GROB: „Metak koji je ispalio Gavrilo Princip i dalje luta Balkanom i uvijek pogađa pogrešne mete“

Metak koji je Gavrilo Princip prije 100 godina ispalio na prestolonasljednika i dalje luta Balkanom i uvijek pogađa pogrešne mete, a to nam ne donosi ozbiljan prevrat, kaže Dino Mustafić, s kojim su Lupiga i TV KUPEK razgovarali dan nakon što je njegova predstava „Mali mi je ovaj grob“, po tekstu Biljane Srbljanović, premijerno odigrana u beogradskom Bitef teatru, baš na dan još jednog atentata, onoga na Zorana Đinđića. Svatko ima pravo na svoje mišljenje o Gavrilu Principu, mada tu treba biti oprezan jer, ne zaboravimo, svatko ima mišljenje, baš kao i guzicu, pardon, stražnjicu. A da je Gavrilo znao kakvi krvavi obračuni su uslijedili možda bi se i pokajao.

Arhiva

Lupiga TV

LOS ANGELES CHARLESA BUKOWSKOG: Mjesta koja su nadživjela Starog pokvarenjaka

LOS ANGELES CHARLESA BUKOWSKOG: Mjesta koja su nadživjela Starog pokvarenjaka

Prošlog mjeseca navršilo se dvadeset godina otkako smo ostali bez „Starog pokvarenjaka“. Premda Charlesa Bukowskog mnogi i danas doživljavaju kao pijanicu koja se nije budila bez mamurluka i nikada prije podne, daleko je to od istine. Bukowski je radio i to punih 12 godina, više nego što će, nažalost, mnogi od nas ikada odraditi, u pošti u Los Angelesu. Premda je znao maestralno opisati životni stil propalice, Bukowski je u međuvremenu morao i živjeti. Gdje i kako predočit će vam američki producent Aric Allen u sjajnom kratkom filmu o mjestima na kojima je Bukowski provodio vrijeme, koja i danas postoje u LA-u, mjesta gdje je Bukowski živio, jeo, pio i radio, a koja su ostala ista.
DIRLJIVA PRIČA S PARAGVAJSKOG SMETLIŠTA: Kako stvarati muziku od onoga što ljudi bacaju

DIRLJIVA PRIČA S PARAGVAJSKOG SMETLIŠTA: Kako stvarati muziku od onoga što ljudi bacaju

Ova topla ljudska priča dolazi nam iz Paragvaja, tačnije s glavnog smetljišta paragvajske prijestolnice Asunciona. Smeće dobrog dijela od preko dva miliona stanovnika šireg područja Asunciona završava u getu zvanom Cateura, gdje mnogi žive na smeću i od smeća. Smetljište je steklo svjetsku slavu zbog dokumentarnog filma koji je ispričao priču o djeci Cateurae koja idu u muzičku školu, a da ni nemaju prave instrumente, već koriste instrumente doslovce sklepane od smeće. Ipak ni takvi instrumenti ne sprječavaju djecu da proizvode maestralnu muziku. U vrlo kratkom vremenu trailer filma osvojio je društvene mreže, a u nastavku pogledajte i zašto.
VUČIĆ DLAKU MIJENJA, ALI …: Ovo su stavovi apsolutnog pobjednika izbora u Srbiji

VUČIĆ DLAKU MIJENJA, ALI …: Ovo su stavovi apsolutnog pobjednika izbora u Srbiji

Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića očekivano je pomela konkurenciju na prijevremenim izborima u Srbiji. Iako nije tajna koliko su „naprednjaci“ i sam Vučić promijenili svoju retoriku u samo nekoliko godina te odlučili javnosti pokazivati neko drugo, umiveno lice, vrijedi posjetiti kako je govorio čovjek koji će vladati Srbijom u narednih nekoliko godina. Nakon pogledanog teško se ne zapitati koje je pravo lice Aleksandra Vučića i prisjetiti se izlizane izreke prema kojoj vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada. I danas na stranicama njegovog SNS-a, u trenutku dok on poručuje da garantira stabilnost, pod opisom stranke stoji žudnja za „stvaranjem uslova za formiranje zajedničke države srpskog naroda“.

Arhiva

Misao dana

“Ne znam tko je bio moj djed. Više sam zabrinut što će biti njegov unuk”

Abraham Lincoln (1809 - 1865)

Anketa

Treba li zabraniti zvijezdu petokraku?

Kolumne

  1. Sledi uvlačenje Velikom Vođi i širenje zadaha slobode

    21.03.2014.

    Dinko Gruhonjić

    Sledi uvlačenje Velikom Vođi i širenje zadaha slobode

  2. Superhikovska operacija koju nam prodaju

    13.03.2014.

    Mladen Barbarić

    Superhikovska operacija koju nam prodaju

  3. Nogometna reprezentacija Hrvatske najčvršći je bastion tuđmanizma

    09.03.2014.

    Dragan Markovina

    Nogometna reprezentacija Hrvatske najčvršći je bastion tuđmanizma

Referendum

E-ciklopedija

  1. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  2. Japanske čestitke i razglednice
  3. Russellov čajnik
  4. Tolerantia - film
  5. Povijesni put Hitlerove 'klonje'

Recepti

  1. Piletina u košuljici od sezama
  2. Kobasice na studentski
  3. Voćna salata od jagoda i avokada
  4. Slani muffini
  5. Pijani čaj
Projekt se provodi uz pomoć: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Kako Mujo klonira Fatu?
-Ševi je dok ne klone!
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije