Novice

CRNO NA BIJELO: Evo čiji novci stoje iza inicijative 'Ne damo naše autoceste'

CRNO NA BIJELO: Evo čiji novci stoje iza inicijative 'Ne damo naše autoceste'

Još otkako je inicijativa „Ne damo naše autoceste!“ počela prikupljati potpise za referendum protiv koncesije autocesta, dio javnosti počeo je sumnjati u financijsku transparentnost inicijative. Pisali su se o tome komentari u "velikim" medijima, gdje se gotovo izravno optuživalo čelnike inicijative, postavljajući tezu „čiji interesi i čiji novci stoje iza inicijative“. To je pitanje već ranije Lupiga postavila Mijatu Staniću, najisturenijem čovjeku inicijative i dobila odgovor, a danas je napokon objavljen i preliminarni financijski izvještaj u kojem se, crno na bijelo, vidi čiji novci stoje iza organizatora i o kojoj se svoti ovdje radi. Pa pogledajmo...
MALA ZEMLJA ZA VELIKA STRADAVANJA: Crna statistika - U Hrvatskoj godišnje strada između 1.100 i 1.500 radnika

MALA ZEMLJA ZA VELIKA STRADAVANJA: Crna statistika - U Hrvatskoj godišnje strada između 1.100 i 1.500 radnika

Crna statistika nesreća na radu u kojima hrvatski radnici ginu, ostaju invalidima ili privremeno ili trajno 'ispadaju iz stroja', polako počinje podsjećati na ratnu – pamte se imena prvih žrtava (u godini), a ostali nastradali su 'samo' statistika. A još nije osnovan haaški tribunal za žrtve na radu koji bi zaveo nekog reda. Prema službenim podacima, u Hrvatskoj godišnje strada između 1.100 i 1.500 radnika, dok se broj poginulih kreće između 30 i 50, ovisno o godini. Ono što je preostalo od medija koji ovakve događaje ozbiljno registriraju i obrađuju na dnevnoj bazi, bilježi samo nesreće na radu sa smrtnim posljedicama, i to tek kao male vijesti na stranicama crne kronike.
NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Živi i mrtvi

NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Živi i mrtvi

"Sve bum vas tužil!", tako je desetljećima kričao mali hrvatski čovjek - i za vremena K&K i monarhističke Jugoslavije i u vremenima socijalističke - prijeteći vitlajući šakom, dok je zazivao pravdu koju su mu mogle dati jedino institucije. Sada su došla neka druga, bolja i pametnija vremena, pa se za pravdom vapije tako što se prijeti: "Sve ćemo vas smijeniti!" Dok se nekada mali hrvatski čovjek sporio/parničio zbog jedne kokoši, nekakve međe ili čije razbludne žene, danas su mnogo veće i vrjednije stvari u pitanju.

Arhiva

D&K

SLUČAJ BANDIĆ: Kada je pravna država deportacija u Remetinec

SLUČAJ BANDIĆ: Kada je pravna država deportacija u Remetinec

Hapšenjem Milana Bandića i njegove navodno zločinačke organizacije u gradskoj upravi Zagreba, učinjen je krupni korak u fašizaciji Hrvatske. Istina da se iz Banskih dvora ne maršira demonstrativno pod kukastim križem po donjogradskim ulicama. Premda se fašizmi 21. stoljeća nikada više neće pojavljivati u simboličkom dizajnu protekloga vijeka, teren mentalno nadasve plodan: od masovne nezaposlenosti izvan državnih službi do gomile sitnih podlosti institucionalne ljevice i sve uspješnijega samoorganiziranja vanparlamentarne desnice. Tko će, međutim, identificirati moderna obilježja mizerne „weimarske republike“ u današnjoj Hrvatskoj?
INTERVJU – DAMIR KARAKAŠ: Mislio sam da je Pavelić zapravo Che Guevara

INTERVJU – DAMIR KARAKAŠ: Mislio sam da je Pavelić zapravo Che Guevara

„Klince se truje nacionalizmom, kao što se i mene nekoć trovalo, pa sam mislio da je Pavelić zapravo Che Guevara. Zakazao je i obrazovni sustav, favorizira se neznanje, pa na televiziji imamo kvizove gdje dobiješ lovu ako ne pogodiš neko pitanje. Treba malo i obići škole po Hrvatskoj, na fasadama puno toga piše“, kaže u razgovoru za Lupigu Damir Karakaš. Svojim novim romanom "Blue Moon", Karakaš, kojeg je javnost djelomice upoznala kao autora romana po kojem je naknadno snimljen i istoimeni film, "Kino Lika". Njegov novi uradak govori o suprotstavljanju zombijima koji se bore za svoje pravo građanstva, kroz emancipaciju jednog mladalačkog identiteta u vrtlogu povijesti s velikim 'P'.
ŠAMARANJE MRTVOG MAGARCA: Što kod nas manje komunizma ima, njegovi neprijatelji uočavaju ga češće od bijelih miševa

ŠAMARANJE MRTVOG MAGARCA: Što kod nas manje komunizma ima, njegovi neprijatelji uočavaju ga češće od bijelih miševa

Nigdje kao u Hrvatskoj nije se ispostavilo da su u početnoj rečenici Komunističkog manifesta, njegovi autori bili toliko u pravu. Što komunizma ovdje manje ima, njegovi idejni neprijatelji uočavaju ga češće od bijelih miševa. Nijednom zemljom, kao Hrvatskom ne kruži bauk komunizma. I kao avet se uvlači u sve pore društva, a nikako da se ukaže i u fizičkom obliku. Vjerojatno čeka da se Crkva u Hrvata konačno suoči s njegovim nasljeđem. Već od 1945. godine, s naglaskom na razdoblje nakon 1990. godine, ta tzv. Crkva u Hrvata ništa drugo i ne radi, osim što se suočava s komunističkim nasljeđem. Što nas dovodi do pitanja kako se, niti nakon toliko godina nije do kraja suočila s time.
ZAPISI IZ DAIDŽISTANA FRA IVANA ŠARČEVIĆA: Vrijeme i šala

ZAPISI IZ DAIDŽISTANA FRA IVANA ŠARČEVIĆA: Vrijeme i šala

Nije rijetkost da stariji jadikuju nad mlađima, spominju prošla vremena kao daleko bolja od sadašnjih. Ima tu istine, ali nije sve prije bilo bolje. Najčešće je razlog u tome što su stariji prije bili mlađi i ljepši, zdraviji i moćniji, i što su to bila „njihova“ vremena. Nije rijetkost da i mlađi smatraju da nikada nije bilo teže kao njima. Kritiziraju pritom starije kako su neuviđavni za njihove probleme i teškoće. Ima i tu istine, ali nije ni sve teže danas od prijašnjih vremena. Razlog jadikovke mladih izgleda da leži u činjenici što se mlađi niti mogu niti hoće stvarno uživjeti u prošla vremena, ili što ih nove okolnosti, a i stariji, „priječe“ da rade samo po svojim naumima.
PRIČA IZ ZAGREBNOG ŽIVOTA EDE POPOVIĆA: Čekajući divlje guske

PRIČA IZ ZAGREBNOG ŽIVOTA EDE POPOVIĆA: Čekajući divlje guske

Odavno nije čuo taj šum. Dopirao je odasvud, kao vjetar, a i sličio je šuštanju vjetra u lišću. Postoje trenuci, rijetki doduše, ali opet postoje, kad u četvrti u Novom Zagrebu gdje živi zamru svi zvukovi, kad ulicom ne prođe niti jedan automobil, kad utihnu razgovori i vika u parku i na igralištu, kad umuknu ptice i psi, kad sve uzme trenutak predaha prije nego što prolazeći motocikl opet ne pokrene lavinu buke, i sve krene ispočetka. Ovo je jedan od tih trenutaka. Stjepan je upravo izišao na balkon da popuši cigaretu i popije čaj. Sjeo je na drvenu klupu, odložio šalicu na ogradu balkona i počeo motati cigaretu crnog holandskog duhana.

Arhiva

Lupiga TV

KRATKI DOKUMENTARAC: Dječak kojeg su se odrekli

KRATKI DOKUMENTARAC: Dječak kojeg su se odrekli

Dokumentarac "Who is Kyla" nastao je pukim slučajem. Larrya, glavnog lika, upoznala sam na razgovoru za posao u Barceloni. Tamo sam studirala režiju dokumentarnog filma. Naišla sam na internetu na oglas u kojem se traži vodič koji priča nekoliko stranih jezika. U toj malenoj firmi od troje zaposlenih Larry je bio izvršni menadžer. Nakon što me neformalno intervjuirao za posao i ponudio mi radno mjesto u njegovoj šarenoj ekipi svjetskih lutalica, primijetila sam na njegovim rukama neobične tetovaže. Ne bi' ih, zapravo, niti nazvala tetovažama u pravom smislu riječi. Prije su to - črčkarije. Zaintrigirale su me pa sam ga pitala o njihovom značenju. Kad mi je rekao - ma to je samo zafrkancija, znala sam da iza toga stoji priča.
NE U NAŠEM GRADU (FOTO I VIDEO): Zagrebački antifašisti uklonili 'ustašluke'

NE U NAŠEM GRADU (FOTO I VIDEO): Zagrebački antifašisti uklonili 'ustašluke'

Pripadnici Mreže antifašistkinja Zagreba prošetali su jučer od Maksimira do Kvatrića s jednim ciljem: ukloniti ustaške simbole te proustaške i nacističke grafite sa zidova. Usput su sa spomen ploče na Kvatriću, postavljene u sjećanje na zagrebačke SKOJ-evce, uklonili nekoliko naljepnica s ustaškim znakovljem. Pratila ih je ekipa našeg portala, e kako bi ovjekovječila akciju i dala do znanja da u Zagrebu žive ljudi odlučni ne pomiriti se s revizionizmom koji hrvatske građane i građanke ima za cilj prikazati kao simpatizere zločinačkog režima najvećeg zločinca u povijesti ove zemlje - Ante Pavelića. Pogledajte fotografije, pročitajte kratak tekst pa istu akciju poduzmite u svom susjedstvu.
VEČNI ŠTUDENT: Radio od kojeg se članovima partije dizala kosa na glavi

VEČNI ŠTUDENT: Radio od kojeg se članovima partije dizala kosa na glavi

Svaki glavni grad bivših jugoslavenskih republika imao je radio stanicu koja je u jednom periodu svog postojanja stekla kultni status. U Zagrebu je to bio Radio 101, u Beogradu B92, u Sarajevu Omladinski program Radio Sarajeva, u Skoplju Kanal 103, a u Ljubljani je kultnim radijem bio i ostao Radio Študent. Rođen na valu znamenitih studentskih protesta iz 1968. godine ovaj radio godinama je dizao kosu na glavi sjedim partijcima. Preživio je lude sedamdesete, stabilizaciju osamdesetih, odcjepljenje i tranziciju devedesetih te burno doba u kojem živimo i danas te se i dalje uspješno nosi s desetinama komercijalnih konkurenata. Ovo je priča o tom „Večnom Študentu“.

Arhiva

Misao dana

“Budimo zahvalni budalama. Da ih nije bilo, mi ostali ne bismo uspjeli”

Mark Twain (1835 - 1910)

Anketa

Hoćete li potpisati zahtjev za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju?

Kolumne

  1. Katolička stranka? To, majstore, to!

    17.10.2014.

    Igor Mandić

    Katolička stranka? To, majstore, to!

  2. Ogradimo LGBT zajednicu i strpajmo je u geto!

    15.10.2014.

    Oliver Frljić

    Ogradimo LGBT zajednicu i strpajmo je u geto!

  3. Čaj u Sahari

    14.10.2014.

    Marko Pogačar

    Čaj u Sahari

E-ciklopedija

  1. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  2. Japanske čestitke i razglednice
  3. Russellov čajnik
  4. Tolerantia - film
  5. Povijesni put Hitlerove 'klonje'

Recepti

  1. Piletina u košuljici od sezama
  2. Kobasice na studentski
  3. Voćna salata od jagoda i avokada
  4. Slani muffini
  5. Pijani čaj
Projekt se provodi uz pomoć: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije