Novice

VUKOVAR IZMEĐU SNA I JAVE: Zgrade su obnovljene, ali ljudske veze nisu

VUKOVAR IZMEĐU SNA I JAVE: Zgrade su obnovljene, ali ljudske veze nisu

U Vukovaru su obnovljene zgrade, ali ljudske veze nitko ne obnavlja. Tako je u popriličnoj medijskoj tišini protekla i još jedna godišnjica mirne reintegracije Podunavlja. Kod običnih građana, vrijedila bi ona: Ljudi sanjaju, (bogovi?) odlučuju. Ovdje ljudi sanjaju o pravdi, pravdi koja bi jedina mogla donijeti mir - odmah, ali pravdi koju je isto tako nemoguće postići - previše je zamršenih sudbina, interesa, emocija, teških riječi, previše nevolje. Mladi Vukovarci i Vukovarke do podne sjede u odvojenim školama, a popodne zajedno skejtaju ispred zgrada, i jedva čekaju da završe srednju školu pa da odu iz grada. Njihovog grada, u kojem još uvijek njihove želje nema tko da čuje, a nitko ih zapravo ni ne pita što oni žele.
PROSVJED RADNIČKE FRONTE: Kapitalizam je ustao čak i protiv našeg zdravlja!

PROSVJED RADNIČKE FRONTE: Kapitalizam je ustao čak i protiv našeg zdravlja!

Radnička fronta organizirala je prosvjed protiv privatizacije Imunološkog zavoda, na koji se odazvalo stotinjak građana i građanki. Iza transparenta na kojem je stajalo "Kapitalizam protiv zdravlja" prosvjednici su prošetali od Cvjetnog trga do Trga svetog Marka, gdje su iskazali svoje nezadovoljstvo uništavanjem Imunološkog zavoda. U Radničkoj fronti smatraju da Imunološki zavod netko planski uništava, e kako bi ga lakše i povoljnije mogao prodati zainteresiranim privatnicima. Zdravstvo mora biti ustrojeno tako da radi na dobrobit cijelog društva, smatraju u Radničkoj fronti. O Imunološkom zavodu ovisi zdravlje svih građana i nećemo ga dati privatizirati, rekao je član RF-a Denis Geto.
MAKEDONIJA ZATVARA NOVINARE: Pisao o naručenom ubojstvu pa završio u zatvoru!

MAKEDONIJA ZATVARA NOVINARE: Pisao o naručenom ubojstvu pa završio u zatvoru!

Neformalna međunarodna organizacija Novinarska mreža organizirala je prikupljanje peticije kojom novinari i novinarke podržavaju protest svojih kolega u Makedoniji i oštro osuđuju odluku Apelacionog suda Makedonije, kojom je novinar Tomislav Kežarovski osuđen na dvije godine zatvora zbog teksta objavljenog 2008. godine u makedonskom časopisu “Reporter 92”. Sporni tekst tiče se naručenog ubojstva u selu Oreše blizu makedonskog grada Velesa. Kežarovski je u svojim tekstovima otkrio kako je makedonska policija zloupotrebila instituciju “zaštićenog svedoka”. Andraž Pösch
LUBENICA VEDRANA HORVATA: Na ljevici se mora surađivati!

LUBENICA VEDRANA HORVATA: Na ljevici se mora surađivati!

Ovih dana mnogo očiju gleda prema Grčkoj i mogućoj pobjedi Syrize koja bi - unatoč sve umjerenijem diskursu – uzdrmala sadašnje konstelacije i proizvela tektonske pomake na evropskoj političkoj sceni. Ako bi se tom uspjehu najkasnije krajem godine pridružio i španjolski Podemos, Evropu bi, ili barem njen Jug, u idealnoj varijanti zahvatio tsunami sustavne borbe protiv osterijanstva, rastućih nejednakosti i puzajuće fašizacije. Združena levica iz našeg susjedstva, Slovenije, koja je i sama postigla prve uspjehe sa sličnom političkom agendom sredinom prošle godine, tako bi vrlo brzo dobila dvije uspješne sestrinske stranke iz zemalja evropskog juga. Za pretpostaviti je da bi taj val podržao slična i dosad ne baš uspješna nastojanja u Hrvatskoj.
PRIZIV SAVJESTI ILI OPORTUNIZAM: 'Prije 20-30 godina najnormalnije su radili abortuse, a sad...'

PRIZIV SAVJESTI ILI OPORTUNIZAM: 'Prije 20-30 godina najnormalnije su radili abortuse, a sad...'

"Obveza je liječnika da se ravna prema znanstvenim načelima, a ne religijskim", ustvrdila je dr. sc. Jasenka Grujić Koračin na okruglom stolu koji je danas održan u zagrebačkom Novinarskom domu na temu "Priziv savjesti u medicini“. Najviše je riječi bilo o prizivu savjesti u slučaju pobačaja, zbog kojega su se u vrlo konstruktivnu raspravu uključili i liječnici s prizivom savjesti, ali i članovi udruge GROZD. Ginekolog Dubravko Lepušić naveo je, među ostalim, kako je dio njegovih kolega prije 20-30 godina radio abortuse u bivšem sustavu, a danas ih ne rade jer je iskazivanje katoličkih vrijednosti izraz pripadnosti u društvu.

Arhiva

D&K

NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: O strašnim kletvama i fakin piluli

NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: O strašnim kletvama i fakin piluli

„Neka susjedu crkne – kredit“, navodno je najnovija kletva među našim dobronamjernim, bogoljubnim i tolerantnim svijetom. Dakako, hoće se reći, dabogda mu se kreditne rate tako napuhale, pa da se raspadne (kredit). Ova je „građanska“ kletva modernizirana verzija one nešto starije „seoske“: „Da barem susjedu crkne – krava!“. A u međuvremenu, dok se seosko pučanstvo miješalo s građanskim (doslovno gradskim), bila je na snazi i varijanta: „Kad bi, barem, susjedu crknuo – traktor!“. Kako nikada nisam imao ni kravu, ni traktor, ni kredit, moguće je da su moju malenkost mimoišle ovakve kletve, ukoliko me nije zadesila ona meni prikladna: „Neka mu crkne – pisaći stroj!“.
O PATULJCIMA I VLASTI, ČASTI I MASTI: Čast je tuđa, a trbuh je tvoj

O PATULJCIMA I VLASTI, ČASTI I MASTI: Čast je tuđa, a trbuh je tvoj

Tako harače razni „domoljubi“ - partijski, crkveni i šatorski funkcionari - vječno zahvalni svom patuljastom puku na izdašnosti i kratkom pamćenju. Onima koji dolaze, ostavit će kredite i jedno veliko domoljubno - ništa, pa će se mladi stručnjaci, puni tog domoljublja i neizmjerno gladni nekog normalnog života - brzo uhvatiti noge. Odlazit će, jer im u životu treba socijalna sigurnost i jer ih nije briga - ni za crvenim, ni za žutim, ni za zelenim vragovima... Katarza? Da, svakako i prije svega - ali kako u katarzu s retorikom punom debelih naslaga tradicionalizma i odvratno lošeg politikantstva. Kako tražiti put u prosperitet generacijama koje ne pamte rat, a koje se već godinama bore za svoje konture i dobar ukus?
FILOZOF U TEATRU – SLAVOJ ŽIŽEK: 'Gledamo laž koja nam daje uvid u istinu'

FILOZOF U TEATRU – SLAVOJ ŽIŽEK: 'Gledamo laž koja nam daje uvid u istinu'

Po svom dobro znanom običaju Slavoj Žižek, u okviru Filozofskog teatra u zagrebačkom HNK, otvorio je cijeli niz tema i pitanja, osvrnuo se na gotovo sve bolne, neuralgične točke današnjeg vremena i društva: proturječnosti globalnog, liberalnog kapitalizma, terorizma, kršćanstva, islama, slobode, demokracije i manipulacije, dotaknuo se brojnih imena i ličnosti svjetske historije i kulture, od antičkih filozofa do Marxa i Hegela, od velikana svjetske misli do ratnih zločinaca, staljinizma i nacizma: no ipak je nekako u središtu tog putovanja suvremenom svjetskom političkom i kulturnom scenom ostalo promišljanje teatra. Gdje je, dakle, taj nulti nivo kazališta po Žižeku?
PRIČA IZ ZAGREBNOG ŽIVOTA SINIŠE PAVIĆA: Debeli avanturist

PRIČA IZ ZAGREBNOG ŽIVOTA SINIŠE PAVIĆA: Debeli avanturist

Jebalo se njemu, da prostite, za Zagreb i onda kad mu je mati rekla: "Idemo po drugo mišljenje. Ima doktor u Zagrebu. Kažu, najbolji je. On će ti operirat uho kako valja!" Sve je smislila poduzetna mati, taman da stari nema što nego obješene čeljusti izvršavati njene naloge. Spavat ćemo kod Marge, putovat ćemo avionom, doktoru pršut, sestrama kava. Kristal tu dođe poslije. Mislio je reći da je to s pršutom malo bruka, ali nije. Kud će, kad se avionom leti prvi put u životu, makar se bilo u zraku jedva pola sata. Samo, nije let ono što je ostalo u pameti, već taj studentski stan u kojem je živjela kćer mamine prijateljice, završena studentica matematike.
U USPOMENU NA KEMALA MONTENA: Nisam mu stigao reći...

U USPOMENU NA KEMALA MONTENA: Nisam mu stigao reći...

Točno u 13 sati i 12 minuta zazvonio je telefon. Bio je to Arsen. Kako ide naša problematika, pitao je, a odmah zatim, ne čekajući odgovor, dodao: "Zovem da ti kažem, tako da znaš, jutros nam je otišao Kemo." Oteo mi se glasan uzdah, kao da mi je umro netko najrođeniji. Ljudi oko mene podigli su glave od kompjutera: "Šta je bilo?" Zastidio sam se i stišao glas: "Žao mi je, primite moje saučešće. Znam o vašem prijateljstvu..." Bi mi neugodno, nisam znao što bih još rekao. Istisnuli smo nekoliko nepovezanih rečenica i završili razgovor. Umro je Kemal Monteno, rekao sam glasno. Nitko se nije uzbudio, svi su već znali. Još jedna stara vijest u redakciji novina. Sjeo sam za kompjuter, otvorio Youtube i ukucao - "gitare morte". Klik.

Arhiva

Lupiga TV

ADIO KEMO: Dvije pjesme za vječnost

ADIO KEMO: Dvije pjesme za vječnost

Umro je Kemal Monteno, kao što ćemo svi prije ili kasnije umrijeti, ali nam je ostavio pamćenje i ideju da se ne smijemo miriti sa sudbinom, neovisno od bezizlaznosti situacije u kojoj smo se našli. Da Sarajevo od danas više neće biti isto, nema smisla previše dvojiti, ali da nam je Monteno dao više nego što bi se pristojan čovjek usudio i pomisliti, a kamo li tražiti, to je valjda svakom jasno. Tko je ikad čuo „Bacila je sve niz rijeku“, morao se do kraja raspasti pri svakom slušanju i oprezno rukovati s tom pjesmom u budućnosti. Čak i da nije znao ništa o okolnostima njezina nastanka. To je bila pjesma koja uzvišeno ubija i garantirano skraćuje život uspješnije od nikotinskog dima.
ISTINSKA TRAGIKOMEDIJA: Kako se Nadrealisti nisu digli iz pepela

ISTINSKA TRAGIKOMEDIJA: Kako se Nadrealisti nisu digli iz pepela

„Cilj koji sam sebi zadala je da organizujem susret Zenita, Neleta i još jednog člana Top liste Nadrealista, Branka Đurića Đure“, objasnit će reporterka Al Jazeere, Jacky Rowland, što je zamislila s gotovo jednosatnim dokumentarnim filmom koji je jučer emitiran u eteru Al Jazeere. Obilazeći mjesecima Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sloveniju reporterka pokušava dogovoriti mjesto na kojem bi se spomenuti trojac susreo i pokazuje njihova razmišljanja danas iz čega se jasno vidi što je to nepomirljivo među njima. No, do „konsenzusa“ nije došlo, pa će na kraju ovog zanimljivog uratka Rowland zaključiti kako se suočila s činjenicom da je bila previše optimistična i naivna.
ZOOLOŠKI VRT ZA LJUDE: Kraljevstvo malenih

ZOOLOŠKI VRT ZA LJUDE: Kraljevstvo malenih

"Kraljevstvo malenih ljudi" tematski je park u jugozapadnoj Kini u kojem će posjetitelji zateći samo ljude patuljastog rasta. Od osnutka 2009. godine "zabavni park" prate polemike i etičke dileme. Naime, jedan od uvjeta za posao jest da kandidati nisu viši od 130 centimetara, a posao im se svodi na uveseljavanje posjetitelja "normalnog" rasta. Kontroverzni park posjetila je ekipa Vicea koja je posjetila ovo neobično mjesto koje uistinu djeluje bizarno. No, u društvu pod diktatom ljepote, što preostaje onima koji se u njega ne uklapaju?
DAN POSLIJE: Što je Charlie Hebdo i zašto je postao meta terorista?

DAN POSLIJE: Što je Charlie Hebdo i zašto je postao meta terorista?

Na internetskoj stranice francuskog magazina Charlie Hebdo i danas se nalazi tek crna pozadina s natpisom „Je suis Charlie“ (ja sam Charlie), a iz cijelog svijeta još uvijek pristižu reakcije na, prezira vrijedan, brutalni pohod religijskih fanatika koji su jučer iza sebe u redakciji satiričkih novina ostavili 12 leševa. Od samih svojih početaka Charlie Hebdo je trn u oku brojnim čistuncima i raznim religijskim skupinama – od katolika preko židova pa sve do muslimana. Oštri satiričari društvenih anomalija nisu štedjeli nikoga i svojim su britkim perima ismijavali sve redom. Nakon što su svojevremeno magazin francuske vlasti zabranile, "Charlie" se vratio još jači, nadamo se da će tako biti i nakon ove tragedije.
OTKAZAN ANTI-ISLAMSKI PROTEST: Katedrala u Kölnu ugasila svoja svjetla zbog neonacista

OTKAZAN ANTI-ISLAMSKI PROTEST: Katedrala u Kölnu ugasila svoja svjetla zbog neonacista

Dvadeset tisuća ljudi okupilo se u ponedjeljak na ulicama njemačkog Kölna da bi brojčano nadjačali najavljeni protest antiimigrantskog pokreta Pegida (Patriotski Europljani protiv islamizacije Zapada). Ovaj pokret od listopada nastoji mobilizirati ljude protiv doseljenika, a vrhunac njihovih protesta desio se 23. prosinca u Dresdenu kada su okupili 17 tisuća ljudi, protiv čega se pobunila njihova opera. U Kölnu je sinoć na sličan način svoje neslaganje izraženo gašenjem svjetala na katedrali, građevini koja je jedan od zaštitnih znakova Njemačke u svijetu, a deseci tisuća protivnika Pegide natjerali su moderne naciste da odustanu od izlaska na ulice.

Arhiva

Misao dana

“Budimo zahvalni budalama. Da ih nije bilo, mi ostali ne bismo uspjeli”

Mark Twain (1835 - 1910)

Anketa

Hrvatski građani glasaju za HDZ

Kolumne

  1. Dvije pjesme za vječnost

    21.01.2015.

    Dragan Markovina

    Dvije pjesme za vječnost

  2. Košmar iz kojeg se nismo probudili

    21.01.2015.

    Dinko Gruhonjić

    Košmar iz kojeg se nismo probudili

  3. Tri mesara buhu klala

    09.01.2015.

    Igor Mandić

    Tri mesara buhu klala

E-ciklopedija

  1. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  2. Japanske čestitke i razglednice
  3. Russellov čajnik
  4. Tolerantia - film
  5. Povijesni put Hitlerove 'klonje'

Recepti

  1. Piletina u košuljici od sezama
  2. Kobasice na studentski
  3. Voćna salata od jagoda i avokada
  4. Slani muffini
  5. Pijani čaj
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije