Novice

ŽIVIM ZIDOM PROTIV DELOŽACIJA: Ne priznajemo zakone koji stvaraju beskućnike!

ŽIVIM ZIDOM PROTIV DELOŽACIJA: Ne priznajemo zakone koji stvaraju beskućnike!

Aktivističko udruženje građana koje sebe naziva "Živi zid", a pod se ovim imenom nedavno registriralo i kao politička stranka, za cilj ima sprječavanje deložacija u Hrvatskoj. Najmanje dvadesetak puta aktivisti Živog zida stajali su pre kordonima specijalne policije, nastojeći spriječiti deložacije dužnika koji ne mogu otplatiti bankovne kredite ili platiti režije. Ponekad uspiju spriječiti deložacije, a ponekad završavaju u policijskim maricama, odnosno policijskim postajama. Dnevno zaprimaju po pet do šest poziva u pomoć. O Živom zidu za Lupigu piše Dušan Cvetanović, apsolvent Pravnog fakulteta i jedan od osnivača spomenutog aktivističkog udruženja.
ZAŠTO HANŽEKOVIĆ JAMČI ZA BANDIĆA: Štiti li Hanžeković s 15 milijuna kuna svoje poslovne interese?

ZAŠTO HANŽEKOVIĆ JAMČI ZA BANDIĆA: Štiti li Hanžeković s 15 milijuna kuna svoje poslovne interese?

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ponovo je na slobodi. Po njegovom izlasku iz pritvora većina medija problematizira najbitnije: koliko je puta Bandićev pas Rudi mahnuo repom, koliko krugova je gradonačelnik otrčao pri jutarnjem džogingu, kako je u Remetincu izdržao bez redovitih atletičarskih aktivnosti, tko ga je pred Remetincem dočekao i u kakvom automobilu se odvezao. Ono što se ispostavlja manje bitnim tema je kojom se bavimo na ovom mjestu: zbog čega je odvjetnik Marijan Hanžeković položio vlastitih 15 milijuna kuna za Bandićevu jamčevinu i ima li u tom nadasve humanom odvjetničkom gestu nešto problematično?
KOBNI VIS: Britanska političarka popljuvana jer je u Hrvatsku putovala - vlakom

KOBNI VIS: Britanska političarka popljuvana jer je u Hrvatsku putovala - vlakom

Šefica Zelenih Engleske i Walesa Natalie Bennett našla se u neprilici zbog putovanja na Zelenu akademiju na Visu ove godine, u kakvoj se ni jedan naš političar nije našao, premda joj se prigovara rastrošnost. Naime, mediji su doznali da je na vlakove, odnosno "zemaljski" prijevoz od Londona do Visa potrošila 350 funti (oko 3,3 tisuće kuna) umjesto 90 funti (oko 860 kuna) koliko bi je koštalo putovanje avionom. Za put su joj trebala četiri dana. I dok je za naše pojmove potpuno suludo da bi neki političar sjeo u vlak, ona to radi iz uvjerenja.
IZAZOVI BEOGRADSKE SAČEKUŠE: Čekam te, ti ćeš sigurno doći!

IZAZOVI BEOGRADSKE SAČEKUŠE: Čekam te, ti ćeš sigurno doći!

Pokušaj ubistva tajkuna Milana Beka podsetio je srbijansku javnost na beogradsku sačekušu, krvavo opšte mesto u stvaranju bg podzemlja i raspadu bivše Jugoslavije. Srbija ima mnogo toga što je kvalifikuje za vraćanje sačekuše u uobičajeni vid komunikacije. Siromaštvo, mnogo nezadovoljstva i depresije, gangstere - ubice, bogataše, korumpiranu policiju i pravosuđe. Devedesetih su postajale interne kladionice, igralo se na moguće žrtve, ulozi i dobici bili su solidni. Dobro su prolazile i kladionice i oglasna odeljenja koja su prodavala prostor za čitulje u dnevnoj štampi. Živi li beogradska sačekuša u mnogim glavama, ne samo kao prijatno ili neprijatno podsećanje.
PRIČAJMO O GOVNIMA: Sretan vam Svjetski dan WC-a, recite mu - hvala!

PRIČAJMO O GOVNIMA: Sretan vam Svjetski dan WC-a, recite mu - hvala!

Znate li što je po izboru uglednog znanstvenog časopisa British Medical Journal najbolji medicinski izum u zadnjih 200 godina? Nije penicilin, ni anestezija, ni Sumamed, maska protiv S.A.R.S.-a, niti "svemirsko odijelo" protiv ebole. To je WC s vodokotlićem. Tron o kojemu razgovaramo tako malo, s nelagodom i korištenjem infantilnih zamjenica za pražnjenje crijeva, zbilja je veličanstvena stvar. Iako ga zaslužuje imati svako kućanstvo na svijetu, na nedavnom sastanku G20, neusporedivo je više riječi prohujalo na temu ebole, nego što se pričalo o zahodima. Objašnjenje za to je činjenica da bogati ne mogu poginuti od nečeg tako banalnog kao što je proljev. No, zato ima tko će umirati jer nema WC.

Arhiva

D&K

LUBENICA VEDRANA HORVATA: Jesu li nam poslovne elite otele europski politički projekt?

LUBENICA VEDRANA HORVATA: Jesu li nam poslovne elite otele europski politički projekt?

Iako je prošlo više od pet stotina dana otkako je 1. srpnja 2013 godine naša poslovna i politička elita (i svi oni koji se tako osjećaju) teškom mukom i uz koju kapljicu procijedila smiješak na proslavi ulaska Hrvatske u EU, čini se da post-pristupni mamurluk i dalje traje. Jedno gromoglasno zvono potrebno je da probudi i sadašnje vlasti, kao i one koji to aspiriraju biti i objavi vijest da se nalazimo u Europskoj uniji. Jer, iako je to jasno Vladi kojoj se najavljuju sankcije radi prekomjernog deficita, firmama koje gube konkurentnost, bankama koje su odavno u stranom vlasništvu i možda ponekom birokratu koji se zaposlio u Bruxellesu, čini se da i dalje to nije jasno nama – građanima.
ZAPISI IZ DAIDŽISTANA FRA IVANA ŠARČEVIĆA: Opasno je živjeti u laži i opakim šutnjama!

ZAPISI IZ DAIDŽISTANA FRA IVANA ŠARČEVIĆA: Opasno je živjeti u laži i opakim šutnjama!

I humanost i vjera nas uče da smo uvijek dužni govoriti istinu. A znamo iz vlastitoga iskustva da to nije lagano; znamo koliko smo puta ljudima zatajili važne stvari, koliko smo puta nemoralno šutjeli, a bili smo obvezani na govor. Dužni smo ljudima istinu, bitnu istinu. Dužni smo biti iskreni. Nekada odrastamo u obiteljima ili strukturama u kojima se ne govori istina, nego je laganje smisao komuniciranja a laž jedina atmosfera koja nam je prirodna. Poznato nam je da čitave manje ili veće zajednice, i one religijske, čitavi kolektivi i narodi posjeduju svoje stoljetne laži kao istine, svoje mitove koji ih ne vraćaju u povijest, nego unesrećuju i njih i druge oko njih.
LUPIGA SLAVI ŽIVOT: Možete li zamisliti nasmijani Vukovar?

LUPIGA SLAVI ŽIVOT: Možete li zamisliti nasmijani Vukovar?

Na današnji dan, kad se komemorira žrtva Vukovara, kad nas svi mediji podsjećaju na slike razaranja ovog grada i pišu o novim društvenim podjelama što ih reprezentiraju podijeljene vukovarske kolone sjećanja, na Lupigi smo odlučili podsjetiti da Vukovar živi kao i svaki drugi grad i da ga je, napokon, takvim potrebno i predstavljati. Donosimo vam fotografije lijepog grada na Dunavu, njegovih rijeka i nasmijanih ljudi. Nudimo vam fotografije koje bude nadu, a ne mržnju i podjele. Nudimo vam Vukovar, grad u kojem ima mjesta za sve ljude dobre volje.

Arhiva

Lupiga TV

URBANO, SAMO URBANO: Pupovac optužio vlasti u Glini za poricanje genocida

URBANO, SAMO URBANO: Pupovac optužio vlasti u Glini za poricanje genocida

Milorad Pupovac (SDSS) u Saboru je postavio pitanje premijeru Zoranu Milanoviću o zabrani obilježavanja stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu u Glini 1941. godine, koja je bila poprištem jednog od najsvirepijih masovnih ubojstava počinjenih od strane ustaške NDH. Na ovakvu odluku Gradskog vijeća Gline reagirao je prozivkom vlasti tog grada za proizvodnju zaborava i neznanja, ali i poricanje genocida. Premijer mu je preporučio da se obrati Ministarstvu uprave i Ustavnom sudu, a za sam čin je rekao da je to "ružno i tužno" te da se Hrvatska Ustavom ogradila od NDH, dok su zastranjivanja od toga pitanje "građanske kulture, pristojnosti i ljudske duše". Ustvrdio je i da ne može pozvati na građanski neposluh.
TKO JE TU KOME ŠEF: Ministra Vargu ušutkao njegov - glasnogovornik

TKO JE TU KOME ŠEF: Ministra Vargu ušutkao njegov - glasnogovornik

Za početak, malo o internim izrazima. Kada novinar ode u PR ili među glasnogovornike državnih institucija, to se kolokvijalno među radnicima sedme sile naziva "prelaskom na mračnu stranu". Kako to izgleda pokazale su kamere Hrvatske uživo. Josipa Jagića, koji je do prije par mjeseci bio novinar te emisije (i to solidan), toliko je "ujeo Darth Vader" da je izveo nešto bizarno. Svog je novog šefa, ministra zdravlja Sinišu Vargu, laganom primjenom sile - povlačenjem za nadlakticu - odvukao od dojučerašnjih kolega. Ministra je pripustio mikrofonima tek kad je shvatio da pitanje nije tako strašno, odnosno da neće reći ništa o temama koje zbilja interesiraju javnost.
VIDEO KOJI VRIJEDI POGLEDATI: Kako je Zid pao dan ranije

VIDEO KOJI VRIJEDI POGLEDATI: Kako je Zid pao dan ranije

Tisuće kamera, reportera, fotografija, obljetnica... pokrilo je pad Berlinskog zida toliko temeljito da danas malo tko zna kako poznate fotografije s Brandenburških vrata nisu snimljene na dan ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke. Taj „Antifašistički zaštitni bedem“, kako se službeno zvao, zapravo je temeljito srušen tek 1992. godine. Dijelom su tome krivi i mediji koji ovom povijesnom događaju, u trenutku kada se odvijao, nisu znali odgovoriti. Srećom, ispravio je to Derek Williams, koji se u ljeto 1990. godine uputio u Istočni Berlin i snimio grad i život stanovnika Berlina u tom suludom vremenu kada Zid više ničemu nije služio, a DDR je bio na izdisaju.

Arhiva

Misao dana

“Čekati, biti strpljiv, to znači misliti”

Friedrich Nietzsche (1844 - 1900)

Anketa

Smatram da su prosvjedi branitelja u Savskoj ulici u Zagrebu

Kolumne

  1. Homo faber

    27.10.2014.

    Marko Pogačar

    Homo faber

  2. Živi i mrtvi

    24.10.2014.

    Igor Mandić

    Živi i mrtvi

  3. Šamaranje mrtvog magarca

    23.10.2014.

    Dragan Markovina

    Šamaranje mrtvog magarca

E-ciklopedija

  1. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  2. Japanske čestitke i razglednice
  3. Russellov čajnik
  4. Tolerantia - film
  5. Povijesni put Hitlerove 'klonje'

Recepti

  1. Piletina u košuljici od sezama
  2. Kobasice na studentski
  3. Voćna salata od jagoda i avokada
  4. Slani muffini
  5. Pijani čaj
Projekt se provodi uz pomoć: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije