Novice

TKO JE TU LUD: Kada cijene nafte rastu, gorivo odmah poskupljuje, a kada padaju, jedva to i osjetimo

TKO JE TU LUD: Kada cijene nafte rastu, gorivo odmah poskupljuje, a kada padaju, jedva to i osjetimo

Svakodnevno nas dočekuje nova vijest o padu cijena sirove nafte na svjetskom tržištu te cijenâ goriva na domaćim pumpama. Instinkt nam govori kako globalna tržišna utakmica nekako mora uroditi kakvom koristi i za prosječnog čovjeka, da ne kažemo - Hrvata. Na žalost tržište ima nezgodnu naviku da se uglavnom regulira nevidljivom rukom sa superhikovskim tikovima. Uvriježeno mišljenje da manja cijena nafte znači i jednako tako nižu cijenu goriva možda bi i vrijedilo, ali samo kad trgovci naftom ne bi morali dodatno zaraditi, grubo rečeno - oteti novac građanima. I to nije ništa novo, već način na koji tržište funkcionira.
SAMO BROJ: Izbacili desetke tisuća ljudi iz sustava socijalne skrbi, ali ne znaju točno zašto

SAMO BROJ: Izbacili desetke tisuća ljudi iz sustava socijalne skrbi, ali ne znaju točno zašto

Brisanje ljudi iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima dvije osnovne posljedice, poučio nas je jedan HZZ-ov savjetnik. Prva je poboljšanje statistike o nezaposlenima - ti ljudi nestaju na šest mjeseci s crne liste nezaposlenih i Vlada izgleda dobro, čak i ako se broj zaposlenih značajno ne povećava. Drugi je puno konkretniji, ima opipljiv utjecaj na živote ljudi, a to je da ostaju bez prava na socijalnu naknadu. Zanimljivo, niti HZZ ni Ministarstvo socijalne politike i mladih ne prikuplja podatke koliko je osoba ove godine prestalo primati socijalnu pomoć nakon što je izbrisano iz evidencije HZZ-a iz razloga koji ne uključuju zapošljavanje.
NA RUBU LITICE: Depresivna jer nema posao, bez posla jer je depresivna

NA RUBU LITICE: Depresivna jer nema posao, bez posla jer je depresivna

Znate li onaj san kad padate s litice i trenutak prije treska probudite se s olakšanjem? Kad ostanete bez posla u srednjim godinama, to je pad koji traje i ne prestaje. Nema buđenja. Suzana R. ima 45 godina i zbog egzistencijalnih problema nakon gubitka posla pokušala je samoubojstvo. Susrećemo je na računalnoj radionici Saveza za nezaposlene u zagrebačkoj Dubravi, na dan kad je prvi put u životu otišla u Centar za socijalnu skrb po potvrdu za obrok u pučkoj kuhinji. Prije dvije i pol godine zbog krize je zatvorila cvjećarski obrt na groblju Miroševac, ostali su dugovi, blokirani računi i neotplaćeni kredit. Egzistencijalna agonija koja traje do danas donijela joj je i dijagnozu depresije.

Arhiva

D&K

NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Blagdani i sveto "U" trojstvo

NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Blagdani i sveto "U" trojstvo

Uoči kumuliranih blagdana i praznika - Božić, pa Silvestrovo/Nova godina - tih dugoočekivanih i vazda istih fešta VELIKOGA ŽDERANJA i OPIJANJA, mojoj malenkosti ne preostaje drugo nego braniti se odavno lansiranom krilaticom: "Ja sebi moram oduzimati od usta, da bih dobro jeo!" Pa, što onda, reći će mnogi koji u ova vremena recesije jedva spajaju kraj s krajem, pa i mi tako postupamo, najprije se odričući/štedeći, da bismo se onda mogli razuzdati, obilno blagovati i napijati se!? Da, ali ovo sam bio 'izvalio još prije 1990. godine, dok smo (žena mi) Slavica i ja sklapali "Bračnu kuhinju" (I. izd. GZH, 1989.!), smatrajući da su dobar okus i ukus - najbolja osveta.
OKAMENJENA REVOLUCIJA: Što su nama danas napušteni socijalistički "spomeniksi"?

OKAMENJENA REVOLUCIJA: Što su nama danas napušteni socijalistički "spomeniksi"?

Usprkos naporima da se unište ili potisnu u sjećanju, prepuste propadanju, apstraktni futuristički spomenici nastali u doba socijalizma, zadnjih su godina u više navrata bili viralna senzacija na društvenim mrežama. I ne samo na prostoru bivše Jugoslavije na čijem su tlu razasuti ovi gorostasi, djela ponajboljih umjetnika ovih prostora u 20. stoljeću, već i u inozemstvu. Njihov vanzemaljski prikaz gotovo neizrecivih emocija i pojmova - od patnje u logorima za vrijeme Drugog svjetskog rata, slobode, revolucije ili veličine proboja antifašističkih snaga na Sutjesci - ali i smještaj u prostoru, nadilaze napore službenih povijesti današnjih nacionalističkih država da ih gurnu u stranu. Zagreb im ovih dana odaje dužno poštovanje.
PRIČA IZ ZAGREBNOG ŽIVOTA IVANE SIMIĆ BODROŽIĆ: Najezda

PRIČA IZ ZAGREBNOG ŽIVOTA IVANE SIMIĆ BODROŽIĆ: Najezda

Gospodin Bezuh nemalo se iznenadio kada je tog popodneva krenuo u svoju uobičajenu šetnju Tomislavcem. Čuo je, doduše, prijašnjih dana susjede na stubištu vlažnog i mračnog haustora kako zgroženo komentiraju da ih je sve više i više, čuo je Jezuš i Marija, čuo je kako nikada tak nije bilo, a u kostima je osjećao da takvi znakovi najavljuju gadna vremena. Bio je razuman čovjek, razumniji od svoje supruge koja već nekoliko godina, što zbog zdravstvenog stanja, a što zbog toga jer se sve nepovratno promijenilo i ona više ne bi ni znala hodati tim ulicama, nije napuštala stan, ali je unatoč tome jako dobro znala što se događa vani.
SVE ZA NULA KUNA: Najkraći dan u godini za ljubitelje 'kratkog metra'

SVE ZA NULA KUNA: Najkraći dan u godini za ljubitelje 'kratkog metra'

Rijetke stvari u životu su besplatne. Ovo je jedna od njih i stoga vas pozivamo da prionete na čitanje. Naime, u samo tri dana u čak 29 hrvatskih kino dvorana, za ukupnu svotu od 0 (slovima – nula) kuna očekuje vas 66 filmskih naslova, među kojima su i neki vrlo recentni i nagrađivani uradci. Radi se o Maratonu kratkometražnih filmova, koji se povodom najkraćeg dana u godini, održava drugi put za redom. Kako navode organizatori, u Hrvatskoj se na godišnjoj razini proizvede otprilike šezdesetak kratkometražnih filmova, ali se oni gotovo nigdje ne prikazuju, tako da samo rijetki nađu način da ih pogledaju. Stoga je ovo idealna prilika.
TUMOR NA PLUĆIMA GRADA (FOTO): Rijeka smeća potekla obroncima Parka prirode

TUMOR NA PLUĆIMA GRADA (FOTO): Rijeka smeća potekla obroncima Parka prirode

Prema cjeniku Parka prirode Medvednica stručno vođenje za djecu školskog i vrtićkog uzrasta naplaćuje se 20 kuna, no ono što školska i vrtićka djeca tijekom obilaska „pluća Grada Zagreba“ vjerojatno neće vidjeti, a trebala bi, uočili su nedavno novinari Lupige. Dok se građani Zagreba privikavaju na odvajanje otpada, neki njihovi sugrađani, što ćete vidjeti na nekoliko sljedećih fotografija, pokazuju koliko je razvijena njihova svijet o očuvanju okoliša. Tone i tone raznog otpada, naime, potekle su obroncima Medvednice i formirale nepreglednu rijeku smeća koje tamo stoji već godinama i njegova se količina neprestano samo povećava.

Arhiva

Lupiga TV

GEJ SLAVENI: Šizofrena povijest jedne pjesme i nekoliko država

GEJ SLAVENI: Šizofrena povijest jedne pjesme i nekoliko država

Gej Slaveni, kako bi to napisali Rusi i Ukrajinci, ili Hej Slováci, kako glasi original, čudnovata je pjesma koju na ovim prostorima često pogrešno smatramo dugogodišnjom himnom SFRJ. Dok se u Hrvatskoj smatra jugokomunističkim reliktom mračnih vremena u rodnoj Slovačkoj ova pjesma ima posve drugu konotaciju. Tamo je simbol nacionalizma i sjećanja na vremena kada je Slovačka bila saveznica Trećeg Rajha. Kod nas su ju popularizirali Iliri, a komunistički režim, ne mogavši pronaći pjesmu koju bi pjevali Srbi i Hrvati zajedno, uveli su je kao privremenu himnu sve do 1988. godine kada tek postaje službenom svečanom pjesmom SFRJ.
RADNICI ODBILI PLAĆU NA CRNO: 'Mama, ne uzimaj ni dinara od njih, nemoj me sramotit'!'

RADNICI ODBILI PLAĆU NA CRNO: 'Mama, ne uzimaj ni dinara od njih, nemoj me sramotit'!'

"Kako je ostati bez posla ovdje? Nemojte me pitati, jako je teško", kažu nam radnice tvornice namještaja Finvest Corp iz Čabra, koje štrajkaju sa svojim kolegama već tjednima. Već osam mjeseci nisu dobili ni lipe za svoj rad. Stigla im je tek nemoralna ponuda da za stranu kompaniju rade za isplate na crno, bez plaćanja doprinosa. Međutim, oni na to nisu pristali. Tomislav Kiš iz Novog sindikata uvjerava nas da je to otpor kakav je još nezabilježen u Hrvatskoj, gdje su radnici odlučili da im je ponos važniji od praznih frižidera, računa koji neprestano stižu, banaka koje nemaju razumijevanje za to što im gazda, proglašen Ponosom Hrvatske 2012., ne daje plaću.
IZGUBLJENA GENERACIJA: Koliko milijardi eura Hrvatska gubi zbog nezaposlenosti mladih?

IZGUBLJENA GENERACIJA: Koliko milijardi eura Hrvatska gubi zbog nezaposlenosti mladih?

Prema istraživanjima Eurofounda, u Europskoj uniji čak 7,5 milijuna mladih osoba ne radi, ne stažira niti se obrazuje; a to je puno - gotovo pa zbroj svih stanovnika Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zamislimo li čitavu populaciju BiH i Hrvatske, kako unatoč tome što je u najenergičnijim godinama svog života, kada im je mozak najspremniji na primanje novih znanja, a zdravstveno stanje najbolje koje će ikad imati, sjedi na kauču i gleda televiziju, nije teško zaključiti da takva dokolica mora koštati jako puno. I košta. Što Europska unija i njena članica Hrvatska poduzimaju po tom pitanju?

Arhiva

Misao dana

“Budala ima veliku prednost pred pametnim čovjekom: uvijek je zadovoljan samim sobom”

Napoleon Bonaparte (1769 - 1821)

Anketa

Kolinda ili Ivo?

Kolumne

  1. Svi će otići, ona će ostati

    16.12.2014.

    Jagoda Kljaić

    Svi će otići, ona će ostati

  2. Slamka srama

    13.12.2014.

    Oliver Frljić

    Slamka srama

  3. Zašto predsjednik Ivo Josipović bezočno laže?

    09.12.2014.

    Dragan Markovina

    Zašto predsjednik Ivo Josipović bezočno laže?

E-ciklopedija

  1. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  2. Japanske čestitke i razglednice
  3. Russellov čajnik
  4. Tolerantia - film
  5. Povijesni put Hitlerove 'klonje'

Recepti

  1. Piletina u košuljici od sezama
  2. Kobasice na studentski
  3. Voćna salata od jagoda i avokada
  4. Slani muffini
  5. Pijani čaj
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije