HASANBEGOVIĆ U JANJEĆOJ KOŽI: Ministrici bolje novac vratiti u Bruxelles, nego njime hraniti „neprijatelja“?

Petar Vidov

20. studenog 2017.

HASANBEGOVIĆ U JANJEĆOJ KOŽI: Ministrici bolje novac vratiti u Bruxelles, nego njime hraniti „neprijatelja“?

Najgrlatiji predstavnici "domoljubne" desnice onomad su se - tko bi rekao da od toga ima tek godinu dana - svojski uzjogunili kad su čuli da je najudobniju fotelju u Ministarstvu kulture Andrej Plenković namijenio Nini Obuljen Koržinek. Ne toliko zbog nove ministrice, a ni zbog naročite zabrinutosti za kulturu, koliko zbog degradiranja Zlatka Hasanbegovića u HDZ-ovoj unutarstranačkoj strukturi. Za takvu pobunu, o čemu stanoviti vremenski odmak daje najbolji sud, nije bilo nikakvog razloga; Obuljen Koržinek hrabro je nastavila koračati stopama svog predšasnika, posebno kad je odnos prema kritički intoniranim medijima u pitanju. Razlike između Hasanbegovića i Obuljen Koržinek tek su estetske prirode: lična fasada nove ministrice nešto je bolje održavana, pa joj iz prošlosti ne vire ni ustaške kape, a ni heroji, mučenici i šehidi. Ali politički kontinuitet među dvoje ministara nepobitno je prisutan - Obuljen Koržinek nastavila je Hasanbegovićevu misiju zatiranja neprofitne medijske scene

Neprofitnim je medijima, svjetonazorski nekompatibilnima s HDZ-om, Hasanbegović najprije ukinuo institucionalne potpore Ministarstva kulture, uputivši ih da financiranje potraže u fondovima Europske unije. Da bi zatim odgodio i raspisivanje natječaja najavljenih u sklopu programa "Mediji zajednice", za koje je baš iz Europskog socijalnog fonda predviđeno 30,6 milijuna kuna

Zlatko Hasanbegović
Razlike između Hasanbegovića i Obuljen Koržinek tek su estetske prirode (FOTO: Hina)

Izvorno je bilo planirano da će se natječaji za raspodjelu ovog novca početi provoditi u studenom 2015. godine. Ali onda je na vlast došao HDZ, pa je Hasanbegović krajnje cinično zaključio kako se radi o programu "kompleksnijem od ostalih koje priprema Ministarstvo kulture" i odgodio upravo one natječaje koji su, prema njegovim vlastitim riječima, neprofitnim medijima trebali osigurati nastavak egzistiranja. 

Ministarstvo kulture još smo u rujnu pitali gdje je zapelo s "Medijima zajednice". Dobili smo odgovor da se raspisivanje poziva na dostavu projektnih prijedloga u sklopu programa "Mediji zajednice" očekuje u prosincu 2017. godine. Sada je, međutim, jasno da taj rok više nije moguće ispuniti. Osim ukoliko Obuljen Koržinek ne namjerava izigrati propisanu proceduru i važeće zakone. Naime, tekst natječaja najprije mora proći kroz javno savjetovanje u trajanju od 30 dana. Zatim Ministarstvo mora odgovoriti na sve komentare zaprimljene u javnom savjetovanju, što obično traje između 30 i 60 dana. Iz čega proizlazi da neprofitni mediji novac iz europskih fondova neće moći početi povlačiti prije prve polovice iduće godine. Ako i tada. Jer natječaji su, kao što smo utvrdili, uz samo malo političke volje mogli biti raspisani već lani. 

Zbog čega su "Mediji zajednice", dakle, i dalje na ledu? Prema dostupnim informacijama, ključni razlog odgode krije se u pokušaju osmišljavanja modaliteta da novac ne završi kod neprofitnih medija, za što je izvorno predviđen. To nije nimalo jednostavna zadaća, s obzirom da već programirana sredstva iz europskih fondova, u ovom slučaju Europskog socijalnog fonda (ESF), i nije baš lako prenamijeniti. Najčešće ih se mora ili potrošiti za njihovu izvorno ugovorenu namjenu ili vratiti u središnju briselsku blagajnu

Obuljen Koržinek tome je doskočila vodeći se onom dobro poznatom maksimom o rješavanju problema i osnivanju povjerenstava: ustrojila je radnu skupinu koja je trebala definirati kriterije natječaja. Radilo se, međutim, samo o formalnosti koja je trebala zamaskirati prave namjere HDZ-ove ministrice kulture. 

Nina Obuljen Koržinek
Ministrica, očito, pokušava osmisliti modalitet da novac ne završi kod neprofitnih medija, za što je izvorno predviđen (FOTO: Hina/Lana Slivar Dominić)

Predmetne farse se u razgovoru za Lupigu prisjetio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković, koji se u radnu skupinu uključio nakon što je u njoj zbog potencijalnog sukoba interesa odbila sudjelovati članica HND-ovog Izvršnog odbora, Sanja Despot. Iz istog razloga u radnoj skupini nije mogao sudjelovati nitko od predstavnika neprofitnih medija, s obzirom da ne bi bilo primjereno da iste osobe najprije odlučuju o kriterijima natječaja pa se kasnije na te natječaje i javljaju. 

"U ime HND-a poslao sam reakciju na koncept kriterija raspodjele novca koji je ministarstvo predložilo kao polazište za raspravu, a osnovna primjedba bila je kako je izričito zabranjeno novac iz Europskog socijalnog fonda namijenjen medijima zajednice davati i komercijalnim medijima, što je bio plan Ministarstva", objašnjava Leković. 

Informacije do kojih smo došli sugeriraju kako je namjera ministrice Obuljen Koržinek, dakle, postaviti program "Medija zajednice" u otprilike istu ravan s Fondom za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Iz kojeg minornih pet posto sredstava ide za financiranje neprofitnih internetskih medija, a 93 posto se troši na financiranje lokalnih radija i televizija. Iz čega bi se onda dalo zaključiti kako Ministarstvo kulture vjeruje da konzumente medijskog sadržaja u što većoj mjeri treba izlagati emisijama poput "Bujice" Osječke televizije, "Politike i istine" Vinkovačke televizije, "Popodnevne more" Televizije Z1 ili emisije "Sve se može popraviti" karlovačke TV 4 rijeke. A u što manjoj mjeri profesionalnom novinarstvu. 

Sasvim je to jasno iz intervjua koji je ministrica kulture dala za HND-ov list Novinar. Evo citata: "Činjenica je da pojedini komercijalni mediji primaju javne potpore od 70 do 80 i više posto, pa oni onda više nisu komercijalni, oni su zapravo javni. Jasno je da medije u manjim sredinama morate sufinancirati da bi uopće postojali. To su, po mom mišljenju, uglavnom mediji zajednice, bez obzira na njihovu pravnu osobnost. Mislim da je jedan od ključnih nesporazuma razlika u mišljenjima je li nešto neprofitno po tome kako je registrirano. Nemam rješenje, imam puno pitanja, ali vjerujem da ćemo kroz rad u radnim skupinama doći do odgovarajućeg modela koji će pomoći da se u sustavu sačuvaju potpore na lokalnoj razini, ali da se ne događa neka brutalna situacija, pa čak i kontrola medija jer su financijski potpuno ovisni o onome tko im daje potporu". 

Saša Leković
"Moja osnovna primjedba bila je kako je izričito zabranjeno novac iz Europskog socijalnog fonda namijenjen medijima zajednice davati i komercijalnim medijima" - Saša Leković (FOTO: Hina)

Obuljen Koržinek vjeruje kako joj se mogućnost da komercijalnim lokalnim medijima - koji se redovito ponašaju kao HDZ-ovi glasnogovornici - osigura dodatno financiranje iz europskih sredstava otvara zahvaljujući činjenici da hrvatsko medijsko zakonodavstvo ne poznaje pojam medija zajednice. Dok su neprofitni mediji, s druge strane, jasno definirani: njihovi nakladnici moraju biti udruge, zadruge ili ustanove. 

Ova legislativna manjkavost je, međutim, sasvim nebitna. Europska unija već ima jasne definicije medija zajednice, sviđalo se to hrvatskoj ministrici kulture ili ne. Rezolucija Europskog parlamenta od 25. rujna 2008. godine tako izričito konstatira da su mediji zajednice "neprofitne organizacije odgovorne zajednici kojoj žele služiti". Ista je stvar i s Deklaracijom Vijeća Europe o ulozi medija zajednice u promicanju društvene kohezije i interkulturalnog dijaloga od 11. veljače 2009. godine koja medije zajednice također karakterizira kao neprofitne organizacije

HND je, govori nam Leković, stoga predložio da se novac dodjeljuje novim projektima i postojećim neprofitnim medijima koji ispunjavaju funkciju medija zajednice. Dakle, medijima koji se bave problemima ranjivih skupina, suprotstavljaju se diskriminaciji i općenito odgovaraju na potrebe zajednice kojoj služe. Kako će Ministarstvo kulture odgovoriti na taj prijedlog ostaje nepoznanica, s obzirom da se radna skupina već odavno ne sastaje, a i od toga što se sastajala nije bilo apsolutno nikakve koristi niti je nakaradno složena radna skupina bilo što dogovorila. Održana su dva sastanka, nakon čega je Obuljen Koržinek zaključila da se dovoljno konzultirala sa strukom i prebacila odlučivanje o projektu "Medija zajednice" iza zatvorenih vrata. 

"Na sjednici radne skupine na kojoj sam sudjelovao, a koja je bila druga i posljednja do danas, tražio sam da se rad prekine dok se ne donesu kriteriji uspostave radne skupine i kriteriji za njen rad tvrdeći kako je neodgovorno da bez ikakvih kriterija za svoj rad radna skupina priprema kriterije za raspodjelu ogromne količine novca. Nakon duge rasprave podržalo me još nekoliko članova radne skupine. Kako su prolazili tjedni, a nitko iz Ministarstva se nije javljao nekoliko puta sam mejlom pitao što se događa. Nisam dobio odgovor sve dok me nije nazvala ministrica i rekla kako neće biti nikakvih pisanih kriterija za rad radne skupine, niti će se ona više sastajati jer će njen posao biti nastavljen interno, objašnjavajući da je zapravo već napravljeno ono što je trebalo kada su poslani komentari na prijedlog Ministarstva", kaže predsjednik HND-a. 

Ministarstvo kulture
Bolje je novac vratiti u Bruxelles, nego njime hraniti „neprijatelja“ (FOTO: Lupiga.Com)

I što sad? Bez kristalne kugle nezahvalno je prognozirati budućnost, ali upućeni promatrač može pretpostaviti kako će se priča o "Medijima zajednice" dalje razvijati. Ministrica kulture ostat će pri svom naumu da natječaj skroji kako bi se što veći dio novca podijelio komercijalnim lokalnim medijima. Što će onda cijeli proces ostaviti otvorenim za žalbe, a koje će se, s obzirom na odrednice gore spomenutih europskih direktiva i deklaracija, na nekoj razini morati usvojiti. Ali žalbeni se procesi ne rješavaju preko noći, a vrijeme je resurs kojim se neprofitni mediji ne mogu razbacivati. Već sada se mnogi na životu održavaju zahvaljujući prvenstveno volonterskom novinarskom angažmanu. 

Ministrica Obuljen Koržinek vremena, pak, ima na bacanje. Ako ga potroši dovoljno, doći će i kraj tekućeg europskog programskog razdoblja, koje traje do 2020. godine, a onda se sredstva namijenjena za medije zajednice više ionako neće moći trošiti. Logiku HDZ-a nije naročito komplicirano dokučiti: bolje je novac vratiti u Bruxelles, nego njime hraniti „neprijatelja“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina/Lana Slivar Dominić