HASTA SIEMPRE COMANDANTE: Njegova milijun puta reprintana slika i danas je za mnoge simbol borbe za pravdu

Vjeran Grković

9. listopada 2012.

HASTA SIEMPRE COMANDANTE: Njegova milijun puta reprintana slika i danas je za mnoge simbol borbe za pravdu

“Tijekom puta prolazio sam kroz dominione kompanije United Fruit, što me još jednom uvjerilo u to koliko su zapravo užasne te kapitalističke hobotnice”, pisao je u jednom pismu iz Guatemale, Ernesto Che Guevara, zaklinjući se da neće počivati u miru dok ne svjedoči uništenju tih hobotnica. Na današnji dan 1967. godine ubijen je u Boliviji, gdje je pokušavao pokrenuti revoluciju koja bi se proširila po cijelom kontinentu. Njegovi ostaci prije 15 godina preneseni su na Kubu, a njegova milijun puta reprintana slika s crvenom petokrakom na beretci i danas je za mnoge simbol borbe za pravdu, ali i nažalost, običan pozerski brend

Che je rođen kao Ernesto Guevara 14. lipnja 1928. godine u argentinskom Rosariu. U ranom djetinjstvu, kaže Wikipedia, oboljet će od astme koja će biti njegov vjerni pratitelj do samog kraja života kojeg će s 39 godina okončati u neuspješnoj revoluciji u Boliviji. Danas je pojam revolucionarnih težnji te simbol borbe za pravdu, za poštenije društveno uređenje i ikona borbe protiv potlačenosti radnika i seljaka. Onakav komunizam za kakav se borio, danas je gotovo u potpunosti nestao s lica kugle zemaljske. Za svoga života posjetit će i Jugoslaviju, gdje će razgovarati s Josipom Brozom Titom. Kasnije će se doznati i tijek razgovora u kojem je Che, među ostalim, rekao i sljedeće. „Mi smo mislili da smo svojom revolucijom otkrili ponovno Ameriku. Međutim, da smo ranije upoznali zemlju kao što je Jugoslavija, možda bismo još prije počeli našu revoluciju. Da smo imali priliku da izučimo tuđa iskustva, lakše bi nam išle mnoge stvari, čija smo rješenja morali sami da iznalazimo”, rekao je Che, a Tito mu je odgovorio kako sve revolucije imaju poteškoća i kako ih u njihovoj borbi čeka još puno muka.


Che u Rijeci (FOTO: forum.net.hr)

Javnu školu Che je počeo pohađati tek s devet godina, krenuvši u treći razred, nakon što ga je majka obrazovala kod kuće. S 19 godina upisuje studij medicine, iako je iskazivao neuobičajeno veliki interes za filozofiju i djela Sigmunda Freuda i Karla Marxa. O društvenim nepravdama konkretnije je počeo razmišljati tijekom višemjesečnog putovanja motorom po Južnoj Americi, gdje je često boravio u društvu siromašnih radnika i domorodaca, čija ga je potlačenost počela uznemiravati. Za probleme siromaštva krivio je anglosaksonske imperijaliste.

Tko je Guy Fawkes? Kako je i zašto postao lice građanskog otpora?

Nadimak Che dobio je od svojih kubanskih prijatelja, jer je često koristio uzvik Che, što na jeziku južnoameričkih Indijanaca znači „hej ti“. Zbog svog revolucionarnog angažmana u Gvatemali CIA mu je otvorila dosje, a svoj put prema svjetskoj ikoni revolucije nastavio je u Meksiku gdje su sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća boravili i brojni drugi revolucionari. Tamo upoznaje uvjerenog marksistu Raula Castra, brata mnogo poznatijeg Fidela, žestokog protivnika američkog imperijalizma. Sam Che prolazi vojnu obuku, a u Meksiku po prvi puta završava u zatvoru. Krajem 1956. godine zajedno s osamdesetak revolucionara prebačen je na Kubu, kako bi se borio protiv režima Fulgencia Batiste, diktatora umreženog s mafijom i podređenog američkim interesima. Zbog angažmana u ovom gerilskom ratu Castro mu je dodijelio najviši čin u revolucionarnoj vojsci - čin comandantea. Nakon što su početkom 1959. godine uspjeli srušiti Batistin režim postavljen je za vojnog zapovjednika i dobio dužnost da organizira suđenja Batistinim pristašama, čija je presuda već bila poznata. Naime, mnogi od njih su revoluciju platili glavom.


Che i Fidel Castro (FOTO: 4.bp)

Kasnije će postati predsjednik Narodne  banke, a potom i ministar industrije, odbivši primati četiri puta veću plaću nego do tada, smatrajući da je za funkcioniranje komunističkog sustava potrebna osobna žrtva i poticanje moralnih vrijednosti naspram onih materijalnih. Zbog toga je i slobodne vikende provodio u fizičkom radu, kako bi radnicima dao pozitivan primjer. Nakon što će SAD pokrenuti kontrarevoluciju u Zaljevu svinja, Che postaje veliki zagovornik postavljanja sovjetskih nuklearnih projektila na Kubu, što je 1962. godine umalo dovelo do nuklearnog rata. Kasnije će i po prvi puta posjetiti Sovjetski Savez i razočarati se u njegovo društvo te postati kritičar sovjetske ekonomije od Vladimira Iljiča Lenjina na dalje, prognoziravši da su Rusija i Istočni blok osuđeni na povratak u kapitalizam. Za jugoslavensku verziju komunizma ipak nije imao negativnih primjedbi, a posebno je bio impresioniran Titom. Za njega će kasnije reći: "Tito je čovjek s kojim se poslije prvih nekoliko rečenica lako i jednostavno uspostavlja izravan kontakt."


Che i Josip Broz Tito (FOTO: imagecross.com)

Godine 1965. iznenadno daje ostavku na sve svoje funkcije i odriče se kubanskog državljanstva da bi na neko vrijeme nestao iz javnog života. Doznat će se da je pokušao poduprijeti pobunjenike u Demokratskoj Republici Kongo, ali ta je epizoda njegovih revolucija neslavno propala, navodno zbog nediscipliniranosti Kongoanaca i izostanka njihove želje za borbom. Nakon toga je neko vrijeme boravio u Tanzaniji i Čehoslovačkoj, radeći na dvjema nedovršenim knjigama. Na koncu se nakratko vratio u Havanu, da bi potom krenuo u svoju posljednju revoluciju, u Boliviji, zemlju u kojoj će i umrijeti. Ni taj poduhvat nije uspio, prvenstveno zbog preslabe potpore bolivijskih komunista i jake reakcije u vidu bolivijske vojske sa značajnom logističkom potporom SAD-a, koji je shvatio da se radi boljeg funkcioniranja kolonijalističke politike južnoameričkom komunizmu treba čim prije zatrti svaki trag.


Najpoznatija fotografija Chea (FOTO: Wikipedia)

Che je sa suradnicima opkoljen 8. listopada, a u borbi je ranjen u nogu. Već sutradan stigla je naredba da ga se pogubi te je u 13.10 sati ubijen s točno devet hitaca iz poluautomatske puške. Pokopan je u neoznačenoj grobnici da bi se 1997. godine njegovi ostaci pronašli i prenijeli na Kubu, gdje je po njegovom smaknuću proglašena trodnevna žalost. Francuski filozof, Jean-Paul Sartre, koji je imao priliku upoznati Chea, reći će: „On nije samo intelektualac, već i najpotpunije ljudsko biće našeg doba“.

Lupiga.Com