Kćer nedavno preminulog glumca Robina Williamsa ukinula je ovih dana profile na Instagramu i Twitteru zbog napada trolova, koji su joj slali fotomontaže njenog oca s podljevima oko vrata. U Hrvatskoj je još uvijek svježe sjećanje na bešćutno ismijavanje ozbiljno narušenog zdravlja ministra policije na netu. Rasprava je podsjetila na slučaj pogibije glumice Dolores Lambaše, kad su hrvatski mrzitelji odnijeli prvu "pobjedu". Naime, tad je jedan od najčitanijih portala, Net.hr, ugasio komentare pod tekstovima, objavivši pritom moralizatorski tekst "Dosta je gadosti". No, ovih dana su komentari, bez pompe i "šerljivog" slavodobitnog teksta, "mučki" vraćeni na Net.hr.

Ti naši sugrađani, pseudonimima skrivenog identiteta, harače internetskim forumima sipanjem otrova i neselektivnim pisanjem neobjašnjivo neljudskih uvreda bez razloga i smisla. Da, hodaju među nama i izgledaju normalno, toliko normalno da je hrvatska policija prije par godina naišla na šokantno otkriće dok je rješavala slučaj prijetnji smrću novinaru jednog našeg portala. Na kućnoj adresi koja se poklapala s IP adresom misterioznog "krvožednog ubojice" pronašla sasvim običnu majku, Hrvaticu, kućanicu u srednjim godinama, kakve zamišljate da hodaju po kući u šlapama i kućnom ogrtaču.

Naš sugovornik za ovu temu, Tomislav Medak iz Multimedijalnog instituta, stavit će znak razlike između ove gospođe i "profesionalnih trolova"; onih koji su svoj kolektivni naziv dobili po ružnim, prljavim, zlim i grotesknim mitološkim bićima.

BITNA JE SAMO „KLIKANOST“: Neobuzdano sipanje mržnje u komentarima nije nebitan problem

MARCELL MARS Život i smrt u matrixu

Njene prijetnje smrću ubraja u tipičan govor mržnje protiv kojega se zakonodavstvo svake države može boriti svojim instrumentima. Trolanje je, s druge strane, smišljeno opstruiranje rasprava od strane osoba koje se smatraju tehnički nadmoćnijim na komunikacijskim platformama. Međutim, naziv se koristi i za sustavno maltretiranje, kakvo je postojalo i prije široke upotrebe interneta, primjerice, uhođenje i proganjanje ljudi anonimnim pismima ili SMS-ovima. 

Net.hr-u je bilo dosta gadosti 4. studenog 2013. godine ... (SCREENSHOT: Net.hr)

U Hrvatskoj je zasad bulažnjenje u komentarima nakon smrti glumice Dolores Lambaše dovelo tek do gore spomenutog ukidanja komentara na Net.hr-u. No, ispostavilo se da je to kratkog daha, unatoč pompoznoj objavi da je tom portalu dosta gadosti.

"Mediji orijentirani najširoj publici poput Net.hr-a zadržavaju komentare preko Facebooka jer im to donosi čitanost i vidljivost na društvenim mrežama. Osim toga, ljudi se 'kvače' na polarizirane diskusije, jednoobrazna mišljenja i iskaze bez skrupula, koji govore ono što se zbog PC-a tobože ne smije reći. Komentari također produljuju vrijeme zadržavanja na članku, a to je parametar koji se može ogledati na različitim mjeračima čitanosti i govori o vrijednosti reklame na portalu", kaže Tomislav Medak.

Tim je medijima, koji nemaju specijaliziranu publiku, teško držati rasprave u komentarima pod kontrolom pa se ona uglavnom svodi na prepucavanje i flejmanje (Flaming je izraz koji označava tip "argumenta" na internetu kod kojega je vrijeđanje druge osobe važnije od merituma rasprave). Ipak, Medak ističe kako bi mediji zbog svoje specifične uloge u društvu morali aktivno oblikovati diskusiju, a ne samo nuditi platformu premda to zahtijeva urednički angažman i ljude koji bi obavljali taj posao, tim više što su internetski mediji i platforme pravni subjekti koji snose dio odgovornosti za govor mržnje.

... ali gadosti su opet in (SCREENSHOT: Net.hr)

No, trolovi i mrzitelji nisu tu od jučer, nisu ni hrvatska ekskluziva, niti je povrijeđenost osjećaja obitelji napadnutih najgora stvar koju nose u svojim anonimnim biografijama. Nastrana braća naših mrzitelja u svijetu necenzuriranog interneta - ili makar forumâ koji se ne stignu dovoljno brzo očistiti od njihovih komentara - u svom rezimeu bilježe i samoubojstva.

Ova najgora varijanta ciljanog pritiska na metu vodi se čak i pravilom: "Ako ljudi shvate da ih trolaš, onda nisi uspješan trol". A kako je na društvenim mrežama posebno teško razgraničiti javnu od privatne komunikacije, posljedice su nešto teže, jer kombinacijom maltretiranja osobâ na javnoj platformi i putem privatnih poruka postiže se jači efekt, navodi naš sugovornik iz Multimedijalnog instituta. 

Samoubojstva

Internetski trolovi su tako uspjeli asistirati u impresivnom broju suicida, najviše u psihološki delikatnoj skupini tinejdžera. Njihovi trofeji nose sljedeća imena: Ciara Pugsley, Erin Gallagher, Jessica Laney, Joshua Unsworth, Shannon Gallagher, Anthony Stubbs, Hannah Smith, Izzy Dix... Ovih osam tinejdžera se ubilo unutar samo pola godine nakon što su postali metom cyberbullyinga na web stranici Ask.com ili na Facebooku. Trolovi su ih obasipali "dobronamjernim" pitanjima poput: "Zašto se već nisi ubila?". Ove je godine samoubojstvo 47-godišnje australske TV zvijezde Charlotte Dawson pripisano zlostavljanju putem interneta i ona je oslovljena kao prva žrtva trolova u svijetu slavnih. 

Trolovi imaju i svoje poklonike (SCREENSHOT: Facebook)

Do koje mjere teror može ići govori i tweet u uvodu spomenute 25-godišnje Zelde Williams, koju su trolovi, među ostalim, optužili da je skrivila smrt svoga oca: "Molim vas prijavite @PimpStory i @MrGoosbuster. Tresem se. Ne mogu. Twitter traži da im pošaljem link, ali ja ga neću otvoriti". Potpredsjednik kompanije zadužen za sigurnost je, naime, zbog njene odjave sa društvene mreže Twitter izjavio za Washington Post da Twitter "neće tolerirati ovu vrstu zlostavljanja" te da rade na poboljšavanju svojih protokola u tragičnim situacijama, uključujući bolju zaštitu privatnih informacija i "poboljšanje potpore za članove obitelji preminulih korisnika". 

Zaštita privatnosti jednako slaba kao i zaštita od zlostavljanja 

No, što se zapravo tu i može i treba učiniti, bez da se ugrozi i dobrodošla anonimnost na internetu i može li se edukacijom o cyberbullyingu spriječiti suicide izazvane maltretiranjem?

Hvatanje trola u Velikoj Britaniji

"Treba stvoriti medijsku pismenost i ljudima reći koje su mogućnosti da ih netko maltretira, no ne može se prebacivati odgovornost samo na pojedince, pogotovo ne na one koji nisu dovoljno zreli", kaže nam sugovornik iz Multimedijalnog instituta, koji već godinama putem svojih programa obrazuje ljude za napredno korištenje digitalnih tehnologija uz zadržavanje slobodnog i neutralnog interneta. Po njegovom mišljenju, državne institucije ne čine ono bi morale, ne samo u pogledu zaštite od internetskih napasnika.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i pravosuđe su ti koji bi u našem društvu trebala voditi računa o poštivanju privatnosti i pravila ponašanja na internetu te suzbijanju govora mržnje, koja su propisana lokalnim zakonima ili legislativom onih zemalja gdje su smještena sjedišta poduzeća društvenih mreža i internetskih servisa poput YouTubea, a to je najvećim dijelom SAD. Paradoksalno, spomenuta hrvatska agencija ne samo da ne ispunjava svoju zadaću zaštite privatnosti, nego čini upravo suprotno.

"AZOP dopušta da Vlada Republike Hrvatske pomaže SAD-u u masovnom špijuniranju, uz povrede privatnosti i hrvatskih građana. U sklopu programa RAMPART Hrvatska je suradnica NSA-a (američke Agencije za nacionalnu sigurnost, op.a.), što im otvara mogućnost da špijuniraju preko naše domaće infrastrukture, iako Hrvatska nema potpuni pristup prikupljenim informacijama", navodi Medak. Radi se, naime, o programu suradnje u obavještajnim stvarima između SAD-a i njenih partnerskih država u svijetu, točnije presretanju telefonskih poziva, fakseva, elektroničke pošte, chatova, Skypea.... Razotkriven je zahvaljujući NSA-ovom pokajniku Edwardu Snowdenu. 

Što se samih trolova tiče, Medak naglašava da "internetski servisi moraju poštivati zakone koji reguliraju govor mržnje i privatnost u zemlji u kojoj pružaju usluge". Kontrola, dakako, lako može dovesti do cenzure, što se u više navrata moglo vidjeti na primjeru Turske, ali, zaključuje, to su delikatna pitanja koja se ipak trebaju rješavati utvrđenim procedurama, a ne prepuštanjem tog problema na odgovornost pojedinaca. 

Trolovi su jednom bili i korisni

Za kraj priče o anonimnim komentatorima na webu dužni smo napomenuti i da je novija povijest zabilježila i barem jedan konstruktivan napor trolova. 

Stranica FCC-ja rezervirana za komentare sa stanjem od 15. kolovoza ove godine (SCREENSHOT: FCC)

Zahvaljujući pozivu komičara Johna Olivera početkom lipnja, zatrpali su stranicu regulatorne agencije FCC (Federalne komisije za komunikacije) komentarima, putem kojih zahtijevaju da se onemogući usporen pristup internetskim sadržajima ovisno o kompaniji koja korisnicima prodaje konekciju na internet.

Na samom kraju ovog genijalnog pojašnjenja značenja "neutralnosti interneta" za njegove korisnike i načina na koji posluju te nezasitne korporacije, korumpirajući američke vlasti da bi se domogle veće zarade, Oliver je izdao dramatični apel komentatorima na mreži.

Tema "Zaštita i promocija otvorenog interneta" u javnoj raspravi na stranicama FCC-a ubrzo je prikupila 42 puta više komentara od sljedeće u nizu. Energija kojom raspolažu je očigledno ogromna, samo su, nažalost, rijetke prigode u kojima se ona kanalizira u pravom smjeru. 

 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: YouTube, reklama za Nintendo videoigru Zelda