FERAL TRIBUTE: 20 godina kako je izašao prvi broj poštovanja vrijednog pokojnika

Ivor Car

1. lipnja 2013.

FERAL TRIBUTE: 20 godina kako je izašao prvi broj poštovanja vrijednog pokojnika

Prije ravno 20 godina na kioscima se pojavio prvi broj lista Feral Tribune. “Glasilo hrvatskih anarhista, protestanata i heretika (Bogu-mili a ni vragu nisu mrski)“ i list “oslobođen osnovnog nameta na pamet“ ne samo da će u 15 godina izlaženja ostaviti dubok trag na medijskoj sceni, već će postati i nužni korektiv društva. Tim povodom Lupiga je svojim čitateljima priredila prilično opširan temat, u sklopu kojeg ćete imati priliku pročitati priču o Feralu, vidjeti najbolje naslovnice lista, iščitati opsežne razgovore s njegovim utemeljiteljima – Viktorom Ivančićem, Predragom Lucićem i Borisom Dežulovićem. Svoj prilog dali su nam i Ivan Lovrenović, ali i svjedok tog vremena Stjepan Mesić

Za pravi početak Ferala ipak se vrijedi vratiti još nekoliko godina unazad, u 1984. godinu, kada je mladi splitski novinar, tada 24 godine star Viktor Ivančić, dobio priliku da uređuje podlistak Nedjeljne Dalmacije, humoristično-satiričkog karaktera. Prije toga Ivančić je s Velimirom Marinkovićem, koji će ubrzo napustiti novinarstvo, uređivao FESB, studentski list na splitskom Fakultetu strojarstva, elektrotehnike i brodogradnje. Taj je časopis, spomenimo, izlazio pod vrlo duhovitom i prepoznatljivom egidom – “Imate li roditelje? Zašto ih ne napustite?“ – a kasnije će se Ivančiću kao povremeni suradnik pridružiti i Predrag Lucić.

VIKTOR IVANČIĆ: 'Nismo htjeli biti slijepi čak ni ako smo Hrvati'

INTERVJU - BORIS DEŽULOVIĆ: 'Hrvatska će za 20 godina izgledati isto, samo gore

LAKO JE TUĐIM FERALOM GLOGINJE MLATITI: Što je nama Feral, da za njim žalimo

PRVI TEKST MILJENKA SMOJE ZA FERAL: 'Jebe se mene za njihov Prvi maj'

Zanimljivo je i kako se legenda kasnijeg Ferala, Robi K. iz IIa, pojavio upravo u tom listu. Do dolaska Ivančića u Nedjeljnu Dalmaciju tu je predzadnju stranicu tjednika uređivao nedavno preminuli Đermano Ćićo Senjanović. Od jedne stranice, zbog dobre reakcije čitateljstva Feral je potom dobio dvije, pa kasnije i četiri stranice, da bi 1993. godine, izdavačkim osamostaljenjem postao dvotjednik, a ubrzo nakon toga tjednik.


Naslovnica prvog broja Ferala (FOTO: Arhiva)

Partijskim komesarima osamdesetih godina, naravno, Feral se nije sviđao. Optuživalo ih se za ruganje tekovinama samoupravnog socijalizma, uvrede visokih državnih dužnosnika te su već tada zbog svega podignute brojne optužnice, a ista represija nastavit će se i nakon dolaska „demokracije“ na ove prostore. Kada je Ivančić morao na odsluženje vojnog roka, pozvao je Lucića i Borisa Dežulovića koji je novinario u Omladinskoj iskri, časopisu u kojem je punio stranicu LeSpizd, da nastave s uređivanjem Ferala. Lucić će se sjetiti kako tada ni Boro o njemu, a ni on o Bori nije imao neko „naročito mišljenje“. Već prvi broj koji su uređivali 1988. godine zabranio je javni tužitelj, zbog „neukusne“ zajebancije s političkim situacijom u Srbiji, gdje je Slobodan Milošević već došao na vlast i gdje se vodila polemika oko pitanja centralizacije.

Feral, odnosno trio Ivančić, Lucić, Dežulović, raskrstio je s Nedjeljnom Dalmacijom 1990. godine, malo nakon Ivančićevog povratka iz vojske. Razišli su se zbog nesuglasica oko uredničke politike, da bi potom i Feral i trojka prešli pod okrilje Slobodne Dalmacije, gdje su uz stranice Ferala njih trojica radila i kao novinari za druge rubrike tog dnevnog lista. No, 1993. godine ta je idila ulaskom HDZ-a i Miroslava Kutle u Slobodnu Dalmaciju, nestala. Trojac kupi prnje i radi na ideji samostalnog tjednika pod imenom Feral Tribune.


Udarni trojac Ferala s "Ćaćom" (FOTO: Arhiva)

S tri pisaće mašine Tvornice biro mašina Bugojno i tri stara drvena stola organiziraju redakciju na splitskim Bačvicama. VIVA LUDEŽ (izvedenica iz imena i prezimena ove trojke) posuđuje novce i kreće u samostalno izdavaštvo. Priključili su im se i u to vrijeme neželjeni Miljenko Smoje, dopisnik „Istočno od Reicha“, Pero Luković, Ćićo Senjanović, Jelena Lovrić, Heni Erceg, Sanja Modrić, a s godinama list će puniti i drugi, redom najbolji autori s ovih prostora. Spomenut ćemo samo neka imena koja su prošla kroz Feral ili u njemu gostovala: Drago Hedl, Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Ivica Đikić, Slavenka Drakulić, Milan Gavrović, Predrag Matvejević, Filip David, Alen Finkelkraut, Noam Chomsky, Slavoj Žižek, Mile Stojić, Mirko Kovač, Marinko Čulić, Vladimir Matijanić


Redakcijska atmosfera s početaka (FOTO: Arhiva)

Početak priče dogodio se zapravo dan prije 1. lipnja kada su iz riječke tiskare Novog lista izašli prvi primjerci Ferala. Cijena je bila 1.500 HRD-a. Slavne „Vijesti iz budućnosti“ datirane su s 2013. godinom, a Smoje je napisao svoj prvi tekst za Feral. Urednička politika ostala je ista, a draž novini davale su kritičke i za većinu vrlo provokativne naslovnice, dok se unutar novina nalazio izuzetno pitki omjer satire i vrlo ozbiljnog novinarstva, zbog čega se u devedesetim lako moglo ostati bez glave. Pamtit ćemo kreativne montaže i ilustracije Alema Ćurina, čovjeka kojem se u to vrijeme nudila karijera koja bi mu donijela svjetski glas. Kao da je bilo jučer sjećamo se i napomene „list je oslobođen osnovnog nameta na pamet”, te egide „Glasilo hrvatskih anarhista, protestanata i heretika (Bogu-mili a ni vragu nisu mrski)“.


Zašto se u njima probudio Feral (FOTO: Arhiva)

Tabu tema, za Feral nije bilo, i to u vremenima kada su izuzev Novog lista svi mediji uglavnom gurali glavu u pijesak pred surovom realnošću. U kratkom roku Feral je postao državni neprijatelj broj 2. (prvo mjesto trajno je rezervirano za zna se već koga), a već krajem godine počinje izlaziti svakog tjedna. Također koncem te godine objavljena je naslovnica po kojoj je Feral najpoznatiji široj javnosti – ona s Franjom Tuđmanom i Slobodanom Miloševićem u krevetu. Tuđmanu je tijelo posudio Ivančić, a Miloševiću Dežulović. Fotografija koja je poslužila za montažu snimljena je u Lucićevom stanu, točnije krevetu, a kada se dvojcu kasnije pridružio i Alija Izetbegović, njegova je glava namontirana na Lucićevo tijelo.


Od prvog do zadnjeg broja list je izazivao gnjev "profesionalnih hrvatskih rodoljuba" (FOTO: Arhiva)

Zbog kritiziranja HDZ-a i otkrivanja brojnih afera i ratnih zlodjela u režiji istaknutih dužnosnika te stranke, kao i neprestanog upozoravanja na politički nemoral i korumpiranost vlasti, došlo je i do slučaja kakvim se ponose tek neke rigidne svjetske diktature. Pod izgovorom da u Feralu postoji pornografski sadržaj, nametnuta im je ubitačno visoka stopa poreza, ali to list ipak nije uspjelo ugasiti, a i sam je Ustavni sud na koncu povukao spornu odluku. Nakon toga kreće političko proganjanje novinara i urednika lista, a tužbe zbog povrede „ugleda i časti“ nižu se jedna za drugom. Zajedno s političkim progonom raste i netrpeljivost dijela društva prema Feralu, pa će tako doći i do splitske priredbe na kojoj se Feral na rivi javno spaljivao, a na adresu redakcije neprestano stižu prijetnje smrću. Istovremeno rad Ferala prepoznat je u svjetskoj javnosti, što je tjedniku donijelo i nekoliko međunarodnih novinarskih nagrada, poput one za slobodu tiska.


Vijesti iz budućnosti datirane u našu sadašnjost (FOTO: Arhiva)

Same društvene i političke prilike devedesetih godina bile su neiscrpan materijal za novinare Ferala, a kritički odnos prema vlasti nastavljen je i nakon smjene vlasti 2000. godine i dolaska vlade Ivice Račana. Cijelo vrijeme oglašivači su od Ferala bježali glavom bez obzira, a 2007. godine počele su stizati prve najave da će se kultni tjednik ugasiti. Ipak izdržali su do srpnja 2008. godine, a pregovori s Novim listom i EPH o kupovini Ferala propali su. Uskoro ćemo obilježiti i punih pet godina bez Ferala, a njegov izostanak s medijske scene, iako je većina autora i dalje izuzetno medijski aktivna, itekako se osjeti …


VIVA LUDEŽ (FOTO: Arhiva)

Kako bismo dostojno obilježili 20 godina od izlaska prvog broja Feral Tribunea, na Lupigi ćete u narednim danima imati priliku pročitati nekoliko tekstova posvećenih neprežaljenom tjedniku. Već danas objavit ćemo intervju s Viktorom Ivančićem, a nakon toga i razgovore s Borisom Dežulovićem i Predragom Lucićem. Odabrali smo i najbolje naslovnice ovog tjednika, a svoj prilog Lupiginom tematu izvanrednim tekstom dao je Ivan Lovrenović. Osim toga svjedok tog vremena, bivši predsjednik Stjepan Mesić, Lupiginim čitateljima objasnit će svoje viđenje Ferala, a također ćete imati priliku pročitati i još nekoliko tekstova na ovu temu.

Lupiga.Com