Tridesetak godina nakon posljednje samostalne izložbe, djela hrvatskog kipara Branka Vlahovića ponovno će biti vidljiva. Naime, u srijedu 19. prosinca u zagrebačkom Tehničkom muzeju, gdje je i 1975. godine održana njegova najvrjednija izložba, otvorit će se retrospektiva Vlahovićevih najboljih radova, skulptura i crteža. Lupiga vas sa zadovoljstvom poziva da od srijede pa sve do 6. veljače pronađete vremena kako bi se uputili u Tehnički muzej i doznali zašto je Vlahović jedan od najvažnijih predstavnika minimalizma u Hrvatskoj

Retrospektivna izložba Vlahovićevih skulptura i crteža otvara se u srijedu 19. prosinca u zagrebačkom Tehničkom muzeju, a na tom ćete mjestu djela kipara minimalističkog izraza moći vidjeti gotovo puna dva mjeseca, sve do 6. veljače. Posljednji put samostalna izložba Vlahovića (Bjelovar, 1924. – Zagreb, 1979.) postavljena je prije tridesetak godina u Gliptoteci, a ovaj put će izložbu uveličati i predstavljanje umjetnikove monografije autora Guida Quiena i Darka Schneidera u izdanju Art Studija Obzori. Upravo je Quien, nekadašnji dugogodišnji kustos u Muzeju za umjetnost i obrt te bivši ravnatelj Fundacije Ivana Meštrovića,uz Mašu Milovac, i autor postava te osoba koja je odabrala djela za retrospektivu.

Otvorenje izložbe Branka Vlahovića u galeriji Karas 1978. godine (FOTO: brankovlahovic.com)

„Time se otvara prostor za kritičku valorizaciju, jasniju kontekstualizaciju i afirmaciju lika i djela ovog 'umjetnika iz sjene', kako ga često nazivaju kritičari i njegovi suvremenici“, objašnjavaju organizatori izložbe kipara koji je djelovao u kontekstu minimalizma šezdesetih i sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća.

Svoju najvažniju izložbu Vlahović je upriličio 1975. godine, također u Tehničkom muzeju. Struka će ovog kipara označiti kao umjetnika koji nije bio član bilo kakve likovne grupe niti se družio s generacijskim krugom istomišljenika, koji je nerado govorio o sebi, što je dovelo do toga da je lako previđan u kritičkoj valorizaciji i slabo prepoznat od strane šire publike. „Nije laka cijena usamljenosti“, ocijenio je svojevremeno Vlahovićev „slučaj“ povjesničar umjetnosti Ješa Denegri.

Vlahović je rođen 1924. godine u Bjelovaru, a preminuo je u 55-oj godini života, nakon teške prometne nesreće. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te je pohađao „specijalku“ kod slavnog profesora Frana Kršinića. U ranoj fazi odlučuje se baviti figurativnim kiparstvom, da bi kasnije taj koncept potpuno napustio i posvetio se apstraktnim oblicima, drveni skulpturama i reljefima, pravilne, četvrtaste geometrijske konstrukcije koje su podsjećale na arhitektonske makete. Umjetnost ga je odvela i u dizajn, ali time se nije rado bavio, već tek toliko da osigura egzistenciju. Potkraj života radio je u kovinama visokog sjaja.

(FOTO: Frano Vodopivec)

Radovi ovog avangardnog kipara minimalističke pripadnosti su čvrste kompozicije čistih geometrijskih oblika, strukturalno čisti i depersonalizirani, krasi ih egzaktna izvedba. Retrospektiva će se osvrnuti na Vlahovićev rad kroz nekoliko različitih faza, od početne, figurativnije faze pa sve do konstruktivističkih takozvanih „čeličnih katedrala“ koje je umjetnik izrađivao u suradnji s danas nepostojećim tvornicama Jedinstvo i TPK (Tvornica parnih kotlova).

Lupiga.Com