NOVI USPJEH FER-A: Razvijen prototip punionice električnih bicikala za javnu upotrebu

S.K.

25. prosinca 2023.

NOVI USPJEH FER-A: Razvijen prototip punionice električnih bicikala za javnu upotrebu

Dok čekamo glamurozni „robotaxi“ poduzetničkog wunderkida iz Samobora, nešto slabije renomirani Fakultet elektrotehnike i računarstva, iz Samoboru susjednog Zagreba, predstavio je prošlog tjedna prototip i demonstracijski model napredne punionice za električne bicikle. Nakon tri godine rada znanstvenici s FER-a uspješno su, u sklopu projekta „Napredne punionice električnih bicikala za pametni grad”, razvili tehničke i teoretske pretpostavke stacionarne električne punionica za javnu upotrebu.

„Upotreba električnog bicikla i hibridnih vozila najučinkovitiji je način rješavanja štetnog utjecaja konvencionalnog gradskog prometa na okoliš i kvalitetu zraka. Projektom smo nastojali pokazati kako se primjenom ovakvih punionica spojenih u mrežu značajno može povećati upotreba električnih bicikala u urbanim sredinama”, izjavio je voditelj projekta profesor s FER-a, Željko Ban, dodavši kako očekuje da će ovi rezultati značajno potaknuti korištenje električnih bicikala pridonoseći održivijem i čišćem gradskom okolišu.

FER
Tim profesora Bana ispred prototipa punionice za električne bicikle (FOTO: FER)

Tim profesora Bana tako je razvio punionicu što prepoznaje različite tipove baterija koje se nalaze na tržištu. Projektom je predviđena i zaštita bicikla tijekom punjenja pa vlasnici električnih dvokolica mogu bezbrižno čekati sat vremena koliko traje punjenje. Ukoliko vam se to čini previše, podsjetimo da punjenje bicikla pogonjenog litij-ionskom baterijom može trajati od dva i pol do šest sati, ovisno o tome koliko je baterija ispražnjena. Ugrađeni monitori napredne punionice iz FER-a istovremeno omogućavaju interaktivnu komunikaciju s korisnikom kao i platformu za dodatne prihode preko projiciranih reklama. Ovakva punionica, zamišljaju „ferovci“, trebala bi biti integrirana i u prometni, energetski te sigurnosni sustav pametnog grada. 

Uloga FER-a u projektu „Napredne punionice električnih bicikala za pametni grad” vrijednom 1,2 milijuna eura sastojala se, objasnio je profesor Ban, od „rada na istraživačkim temama koje se uklapaju u strateške ciljeve fakulteta te prijenos tehnologije na partnera kako bi zajedničko istraživanje rezultiralo i konkretnim proizvodom”. 

Partner na projektu je tvrtka Involute koja je, kažu u FER-u, osigurala potrebnu komunikaciju kako bi se omogućio nesmetani transfer znanja i tehnologije. Prema podacima dostupnim na hrvatskoj stranici europskih strukturnih i investicijskih fondova, trogirska tvrtka Involute je u postupku javne nabave još krajem listopada zatražila analizu tržišta, studiju isplativosti te strategiju i plan za razvoj proizvoda. Najbolji ponuđač, osječka tvrtka EKO ESCO u sljedećoj će fazi utvrditi da li punionica ima potencijala na tržištu. 

FER
Očekuje se da će ovi rezultati značajno potaknuti korištenje električnih bicikala pridonoseći održivijem i čišćem gradskom okolišu (FOTO: FER)

Zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva trenutno sudjeluje u preko 200 znanstvenoistraživačkih projekata te je jedna, ako ne i najuspješnija, državna institucija po broju aktivnih projekata. Za potrebe zapošljavanja istraživača i nabavu istraživačke opreme iz Europske unije, FER povlači više novaca nego gotovo svi ostali fakulteti Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujući ovim projektima FER je lani zapošljavao preko 300 stručnjaka, što čini gotovo polovicu zaposlenika fakulteta. 

S druge strane, ovisnost fakulteta o poticajima EU nema uvijek pozitivne učinke. U nedostatku bjanko grantova u obliku financiranja države (ili EU), istraživači rijetko samostalno odabiru tematiku istraživanja te se moraju posvetiti problemima koje „nameće” EU. Osim toga, dok traže puteve kroz labirinte europskih projekata, visoko specijalizirani znanstvenici i sami se pretvaraju u birokrate čime gube vrijeme koje bi korisnije utrošili u istraživanja. U tom procesu određenu korist svakako imaju i fakulteti i istraživači, no nerijetko najveće prednosti ostvaruje privatni sektor. Naime, državne i europske subvencije često se koriste kao izgovor za smanjenje, ili potpuno zatvaranje vlastitih laboratorija za istraživanje i razvoj dok se financiranja skupih razvojnih projekata prepušta državnim ustanovama i europskim fondovima.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay