TUŽBE KAO PORUKA NOVINARIMA: Pametnije je ne „talasati“, ne istraživati i ne kritizirati, treba biti poslušan

Zdenko Duka

26. studenog 2023.

TUŽBE KAO PORUKA NOVINARIMA: Pametnije je ne „talasati“, ne istraživati i ne kritizirati, treba biti poslušan

Već godinama hrvatski novinari, i u njihovo ime strukovna organizacija Hrvatsko novinarsko društvo (HND) te Sindikat novinara Hrvatske (SNH), javno upozoravaju i glasno prosvjeduju zbog velikog broja (osobito parničnih) tužbi protiv njih koje su podnosili i podnose firme, organizacije, suci, političari i ostali „uglednici“. Nezadovoljni su novinarskim pisanjem i izvještavanjem pa ih tuže zbog navodnog vrijeđanja, sramoćenja i navodnih neistina o njima, „narušavanja ugleda“ i koječega sličnog.

Kako je i materijalni položaj novinara iz godine u godinu sve lošiji i neizvjesniji, a ni mediji više nisu isprve spremni financijski pokrivati tužbe koje eventualno gube njihovi novinari, problem je ogroman, a katastrofalna je pouka da je pametnije ne „talasati“, ne istraživati, ne provocirati, ne kritizirati, nego valja biti poslušan, podoban, umiveni novinar. Nisu samo hrvatski novinari i mediji bili na udaru, iako su bili ponajviše, broj takvih tužbi rastao je i u mnogim drugim europskim zemljama.

SLAPP: Alat bogatih i moćnih u ušutkavanju novinara

HND i SNH su se obraćali Europskoj federaciji novinara. U svibnju 2020. godine Europska federacija novinara je s još 25 organizacija potpisala pismo upućeno Europskoj komisiji sa zahtjevom da se poduzmu mjere za rješavanje prijetnji brojnim parnicama protiv novinara, aktivista i sindikalista - poznatih i pod nazivom SLAPP (Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti). 

Rezultati tadašnje ankete koju je provodio HND pokazali su da je 2020. godine bilo aktivno najmanje 905 tužbi protiv novinara i medija od kojih su tužitelji potraživali tadašnjih gotovo 68 milijuna kuna. U tom trenutku od 23 anketirana medija, njih je 18 imalo sudski spor zbog povrede časti i ugleda u novinarskim prilozima.

Europska komisija odgovorila je Akcijskim planom za europsku demokraciju, a u travnju 2022. godine predložila je Direktivu kojom su obuhvaćene SLAPP tužbe i koja bi sucima trebala omogućiti brzo odbacivanje očigledno neutemeljenih tužbi protiv novinara i boraca za ljudska prava. Uspostavlja se i nekoliko „zaštitnih mjera“ i pravnih lijekova, kao što su naknade štete i odvraćajuće kazne za pokretanje zloupotrebnih tužbi. Međutim, sve to, barem zasad, ostaje samo na papiru, u praksi se te zaštitne mjere i pravni lijekovi i dalje traže.

novine
Niže instance sudova ne prepoznaju slobodu izražavanja kao ustavnu vrednotu i ne prave jasnu razliku između iznošenja činjenica i vrijednosnih sudova (FOTO: Pixabay)

Glavni cilj osoba koje pokreću SLAPP sporove jest zastrašivanje te demonstracija političke, društvene i osobito financijske moći. Da novinari zašute. Treba razlikovati SLAPP tužbe od drugih tužbi protiv novinara i medija, recimo zbog objave netočnih informacija. Često ih nije lako razlučiti. O tome smo razgovarali s Hrvojem Zovkom, predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva. 

„Posljednjih pet godina svake godine šaljemo upitnik redakcijama u kojem tražimo ukupan broj aktivnih tužbi za povredu ugleda i časti u parničnim i kaznenim postupcima. Na pitanje koliko je od najmanje 945 tužbi koje su, prema podacima posljednjeg HND-ovog istraživanja, bile aktivne u 2022. godini, SLAPP tužbe, a koliko je običnih', nemoguće je odgovoriti bez uvida u same tužbe. Dodatno, problem je i u definiciji SLAPP-a. Prema podacima koje je na predstavljanju rezultata HND-ovog istraživanja u svibnju ove godine iznijelo Ministarstvo pravosuđa, prilikom definiranja koja je tužba SLAPP, gledali su je li tužitelj politički izložena osoba, je li podigao veći broj tužbi protiv medija i novinara i da li je traženi iznos namire neproporcionalan djelu za koje se tuženi novinar ili medij tereti. Pored ovih osnovnih kriterija, Vijeće Europe nedavno je objavilo nacrt svojih preporuka u kojima se SLAPP definira puno šire na način da obuhvaća, ne samo politički izložene, već i sve osobe koje su na položaju moći i u smislu financijske prednosti, što onda uključuje i tvrtke poput Prvog plinarskog društva, na primjer, ili osobe poput poduzetnika Nenada Bakića i slično. Dodatno, gleda se i koliko je utemeljena ili agresivna argumentacija tužbe budući da je, prema definiciji, cilj SLAPP-a zastrašiti i iscrpiti tužbama bez obzira na ishod, a u tom smislu gleda se i ako tužitelj zavlači s procedurom, ne pojavljuje se na ročištima ili koristi druge pravne mehanizme kako bi odugovlačio postupak. Kao jedan od indikatora da je tužba SLAPP uzimaju se i javna istupanja tužitelja u kojima proziva i vrijeđa medije odnosno novinare koje je tužio zamagljujući meritum te prijeti novim tužbama.“, govori Zovko. 

Zovko ističe da prema riječima odvjetnica koje su u stručnoj radnoj skupini Europske komisije za suzbijanje SLAPP-a, Vesne Alaburić i Vanje Jurić, niže instance sudova ne prepoznaju slobodu izražavanja kao ustavnu vrednotu i ne prave jasnu razliku između iznošenja činjenica i vrijednosnih sudova. HND je od ove godine ušao i u projekt s organizacijom European Implementation Network koja u suradnji s organizacijama civilnog društva diljem Europe radi na implementaciji presuda Europskog suda za ljudska prava u nacionalno pravosuđe. 

„Budući da su članovi ove organizacije stručnjaci koji su i sami sudjelovali ili sudjeluju u radu suda i Vijeća ministara koje odlučuje o očitovanjima nacionalnih pravosudnih tijela, nadamo se kako ćemo u okviru ovog projekta do proljeća 2025. godine izraditi kurikulum za edukaciju sudaca u predmetima koji se tiču zaštite slobode govora kao jednog od temeljnih prava prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima“, kaže predsjednik HND-a. 

Po obrazloženju Hrvoja Lisičara, izvanrednog profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu, ali i člana Stručne radne skupine Ministarstva kulture i medija osnovane radi „oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi“, (u intervjuu Novom listu pod naslovom „SLAPP tužbe su opasan fenomen s dalekosežnim posljedicama za društvo u cjelini“, 3. travnja 2022.) stvari stoje ovako: „pojam SLAPP tužbi, tj. strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije javlja se tijekom kasnih 1980-ih godina u SAD-u. Profesori Pring i Canan sa Sveučilišta u Denveru prvi su postavili četiri preduvjeta koje bi neka tužba trebala zadovoljiti kako bi se mogla svrstati u kategoriju SLAPP tužbe. Prvi preduvjet je da neki oblik javne participacije ili govora ima za cilj utjecati na postupanje tijela javne vlasti, tj. izazvati neku promjenu. Drugi preduvjet jest da je podnesena tužba usmjerena protiv takvog govora. Treći preduvjet je da je tužba usmjerena protiv pojedinca ili organizacije koji ni na koji način nisu politički povezani s tijelima javne vlasti i konačno, četvrti preduvjet jest da sadržaj takve javne participacije, tj. govora mora biti od iznimnog društvenog ili javnog značaja. Uglavnom, radi se o pokretanju sporova podnošenjem neosnovanih i malicioznih tužbi od strane moćnih subjekata s ciljem ušutkavanja i obeshrabrivanja strane koju se tuži od daljnjeg istraživanja ili objavljivanja sadržaja od javnog interesa ili društvene važnosti“. 

Hrvoje Zovko
"Da je Hrvatska nažalost najgora u Europi svjedoči i činjenica da dvije godine za redom sramotnu europsku nagradu za najveće ovisnike o tužbama osvajaju predstavnici iz Hrvatske" - Hrvoje Zovko (FOTO: Privatna arhiva)

Prema dostupnoj službenoj statistici Ministarstva pravosuđa i uprave broj parničnih predmeta za naknadu štete iz medija i ispravak informacija posljednjih pet godina bio je na godišnjoj razini od oko 400-500 novih predmeta godišnje

Iz Ministarstva pravosuđa i uprave poslali su nam informaciju da „prema podacima dostupnim iz sustava e-Spis u tijeku su 622 parnična postupka u kojima je kao vrsta spora označena 'Naknada štete - ispravak informacije' (99 predmeta) ili 'Naknada štete – mediji' (523 predmeta). Podatke o sporovima pokrenutim protiv novinara kao fizičkih osoba ili medija kao pravnih osoba nažalost nismo u mogućnosti dostaviti budući da sudovi evidentiraju predmete prema općenitoj vrsti spora“. 

Ministarstvo kulture i medija odgovorilo nam je na pitanje što oni rade da suzbiju SLAPP tužbe. Sredinom 2021. godine osnovali su spomenutu Stručnu radnu skupinu ministarstva. U njoj su predstavnici medijskog sektora (novinara i nakladnika), udruga HND i SNH, Pravosudne akademije, Hrvatske odvjetničke komore, akademske zajednice, Ureda pučke pravobraniteljice te Ministarstva kulture i medija i Ministarstva pravosuđa i uprave. Provedena je i javna rasprava o SLAPP tužbama. Zaključili su da je iznimno važno ujednačiti sudsku praksu i educirati suce, odvjetnike, novinare te nakladnike radi sprječavanja SLAPP tužbi. Isto tako istaknuti mjere koje u zakonodavstvu već stoje na raspolaganju sucima kako bi mogli takve tužbe odbiti, i predlagati anti-SLAPP zakonodavne mjere koje bi bile dio budućeg Zakona o medijima i drugih zakona koji se tiču medija. I, održano je nekoliko stručnih edukativnih radionica u najvećim gradovima.

Ali, bez obzira na Direktivu Europske komisije iz travnja 2022. godine, u tom ministarstvu navode da trenutno nijedna država članica nema posebne zaštitne mjere protiv SLAPP tužbi, niti postoje pravila za rješavanje SLAPP-a na razini EU. Također, bilo koje službeno istraživanje o broju SLAPP tužbi u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, nije provedeno. U Ministarstvu kulture i medija ističu da jedino komparativno istraživanje o broju SLAPP tužbi provodi i objavljuje CASE novinarsko udruženje (Coalition against SLAPP sin Europe). CASE je, inače, široka koalicija oko 110 nevladinih organizacija iz Europe (tu su i HND i SNH) koje su svjesne prijetnji koje izazivaju SLAPP tužbe, a koju vodi Fondacija Daphne Caruana Galizia iz Malte.

U njihovom najnovijem izvještaju objavljenom u srpnju 2023. godine navodi se da se u Hrvatskoj bilježe 54 SLAPP tužbe, a od uključenih tridesetak zemalja Europe više SLAPP tužbi od nas imaju samo Poljska (128), Malta (88) i Francuska (76). S tim da su, naravno, Francuska i Poljska višestruko mnogoljudnije zemlje od Hrvatske. Tako da smo i u ovom - zbog nedostatnih podataka, nepouzdanog istraživanja - izuzev možda po neslobodi medija „specifične“ Malte, mi najgori.

Zovko kaže da je teško navesti klasifikaciju podnesenih tužbi bez podataka o tužbama. 

„Za posljednje objavljeno HND-ovo istraživanje tražili smo od medija da nam dostave tužbe, barem one koje su podigle politički izložene osobe, no dostavila ih je samo redakcija 24 sata. Specifikaciju tužbi dostavio je i portal Telegram. Ostali mediji poslali su nam samo ukupan broj tužbi prema klasifikaciji tužitelja od fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti do sudaca. Ono što je poseban problem u Hrvatskoj kada govorimo o ostalim članicama EU jest to da imamo masovnu poplavu tužbi sudaca i sutkinja protiv novinara, novinarki i medija. Imate primjer suca županijskog suda u Zadru koji je po zadnjoj HND-ovoj anketi iz ove godine imao čak 26 tužbi protiv medija od čega čak 18 protiv HANZA medije. Što je to nego čisti SLAPP! Ili da ne govorimo o serijskim tužbama predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana protiv portala Telegram, njegove glavne urednice Jelene Valentić i novinara Drage Hedla. Samo ova dva primjera dovoljna su da se vidi da su brojke o SLAPP-u u odnosu na one koje daje Vlada, odnosno njezina ministarstva, puno veće. Ministarstvo kulture i medija voli se pozivati na podatke CASE koalicije o broju SLAPP-a u Hrvatskoj, ali nekako se uvijek izostavi onaj ključan dio, a to je da su to podaci pribavljeni iz malog uzorka i da to također ističu naše kolege i kolegice koje su radile ta istraživanja. Dakle, kada objavljujemo rezultate naših godišnjih anketa o ukupnom broju tužbi protiv novinara i medija i odštetnim zahtjevima, mi nikada nismo rekli da su sve tužbe ujedno i SLAPP, ali siguran sam da je jedan značaj dio tih tužbi čisti SLAPP. Ne bih nagađao o brojkama, ali siguran sam da su one pune veće od onih koje spominje država. Ovo je veliki i ozbiljan problem. Tužakanje je postalo dio kulture u Hrvatskoj i to je strašno, a same tužbe su novi model napada na našu profesiju i novi model zastrašivanja i nametanja cenzure. Da je Hrvatska nažalost najgora u Europi svjedoči i činjenica da dvije godine za redom sramotnu europsku nagradu za najveće ovisnike o tužbama osvajaju predstavnici iz Hrvatske. Najprije HRT pod vodstvom Kazimira Bačića, a onda moćni sudac Zvonko Vrban. Pametnome dosta!“, zaključuje Zovko.

Pitamo ga i imaju li u HND-u podatke o tome kakvi su konačni ishodi tužbi, a odgovara nam da HND i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo upravo rade na analizi sudskih odluka u predmetima protiv medija i novinara od 2019. do kraja 2022. godine, na način da ove podatke traže od građanskih i kaznenih sudova u Hrvatskoj.

„Upravo smo u pregovorima s Ministarstvom pravosuđa i Ministarstvom kulture i medija koji bi trebali potvrditi naš legitiman interes za pristup ovim predmetima jer sudovi na upite različito reagiraju i dio njih odbija dostaviti presude. Oba ministarstva do sada su pokazala interes za jedno ovakvo istraživanje pa se nadamo njihovoj privoli. Pravnici koje je angažirao Centar Miko Tripalo tada će pregledati sve predmete kako bi izvukli podatke o tužitelju, tuženiku, predmetu tužbe, traženoj odšteti, i na temelju ovih podataka, prema indikatorima CASE koalicije europskih organizacija civilnog društva za borbu protiv SLAPP-a, doći do broja SLAPP-ova - ali ponovo samo za zaključene predmete u kojima postoje sudske odluke. Jedan od indikatora SLAPP-a je i trajanje postupka, a prema podacima koje HND prikuplja svake godine, postupci traju godinama. Primjerice, najduži čak 33 godine“, objašnjava predsjednik HND-a.

O suradnji s dva ministarstva, Zovko kaže da Ministarstvo pravosuđa svake godine za potrebe HND-ovog istraživanja dostavlja broj aktivnih tužbi, ali niti resorno ministarstvo nema, osim brojčanih, druge specifične podatke o predmetima. Ministarstvo kulture i medija osnovalo je Stručnu radnu skupinu za oblikovanje politike suzbijanja SLAPP-a u kojoj je predstavnica HND-a Suzana Lepan Štefančić, a uključeni su i drugi novinari, odvjetnici, suci. Osim edukativnih radionica, ova skupina radila je i na mjerama za suzbijanje SLAPP-a u okviru Nacionalnog plana za razvoj kulture i medija koji je u listopadu bio na javnom savjetovanju. U HND-u pozdravljaju osnivanje ovakve radne skupine i u finalu ipak očekuju neke konkretne rezultate. Također, ističu da su, u okviru istraživanja na kojem HND radi s Centrom Miko Tripalo, oba ministarstva pokazala volju za suradnjom kako bi se konačno došlo do konkretnih SLAPP tužbi temeljem pregleda sudskih odluka.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti kojeg provodi Agencija za elektroničke medije