Projekt Greenway, biciklistička staza u izgradnji uz tok rijeke Save, već je tjednima jedna od top zagrebačkih gradskih tema. Priča se zakomplicirala u ožujku kada su se zbog pogreške projektanta bageri zaustavili nadomak Aleje skulptura. U pitanju je svojevrsni nedovršeni “muzej suvremene skulpture na otvorenom” na Savskom nasipu, gdje je postavljeno 12 skulptura poznatih kipara, a predviđena trasa Greenwaya prelazila je direktno preko skulpture „Putokazi“ Zvonimira Lončarića. 

Nakon mjesec i pol dana komunikacije između Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) i Grada Zagreba, u kojoj je HDLU više puta upozoravao da svako izmještanje skulptura gradske vlasti trebaju rješavati dogovorom s nasljednicima autorskog prava te da bi staza trebala zaobići pojedine skulpture s minimalnim odmakom od metar i pol, čini se da je pronađeno rješenje s kojim su obje strane zadovoljne. Na sastanku održanom prošlog mjeseca Grad Zagreb je zaključio, između ostaloga, da će po završetku radova provesti restauraciju/sanaciju svih skulptura, izvesti njihovo osvjetljavanje te, u suradnji s HDLU-om, izraditi pločice s nazivima autora i skulptura, uz postavljanje dviju info ploča.

Predviđena trasa Greenwaya prelazila je direktno preko kipa „Putokazi“ Zvonimira Lončarića (FOTO: Lupiga.Com)

Dogovoreno je i da se kod skulptura „Čovjek s kolutom“ i „Kotač vremena“ izvrši prilagodba trase, a spominju se i dogovori vezani za nastavak projekta Aleje skulptura, koja je trenutno nedovršena, s obzirom da predviđa postav još deset skulptura.

Upravni odbor HDLU-a, kako se navodi u njihovom očitovanju, pozdravlja izmještanje trase od dvije skulpture, kao i inicijativu Grada da restaurira, osvijetli i označi skulpture te sugerira da se na biciklističkoj stazi osigura zona niže brzine prometa te označe pješački prelazi.

Moguće je da je ostao još samo jedan kamen spoticanja vezan uz Lončarićevu skulpturu, za koju HDLU smatra da se pri izvođenju radova „ne poštuju pravila struke“.

U ranijem priopćenju izdanom krajem ožujka iz HDLU-a su naveli da bi uvažavanje autorske koncepcije Ratka Petrića, koji je 1985. godine inicirao projekt Aleje skulptura, podrazumijevalo da postojećih dvanaest skulptura treba čuvati „ne samo u njihovom individualnom materijalnom identitetu, već i kao ambijentalnu cjelinu“. Tada je portal H-alter razgovarao s profesorom Alenom Novoselcem, sadašnjim dekanom zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, koji je preuzeo projekt Aleje 2013.godine. Nakon što je u tri godine uspio realizirati samo jednu skulpturu, zbog nerazumijevanja i nedostatka podrške tadašnje vlasti, projekt je ugašen. Kako kaže Novoselec, „zadnjih trideset godina zakazali smo jer smo javnu skulpturu tretirali kao monument osobi ili događaju, a malo smo radili na suvremenim, pozitivnim skulpturama. Aleja je jedna od takvih stvari, a ostalo su naručeni spomenici, što Tuđmanu, što ne znam kome“.

VIzualizacija trase preko Savskog nasipa (Ilustracija: Zagreb.hr)

A kako je uopće došlo do apsurdne situacije gdje predviđena trasa biciklističke staze zadire u prostor Aleje? Studija izvodljivosti projekta Greenway izvedena je 2015. godine i revidirana 2023. godine. Projekt je 2017. godine ušao u drugu fazu te je tada bila rađena tehnička dokumentacija. Sadašnji gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegov zamjenik Luka Korlaet naglasili su da je projekt Greenwaya naslijeđen od bivše gradske uprave, čiji su projekti, prema Tomaševiću, često bili „katastrofalno napravljeni“ i moraju se korigirati. Iako je trenutna gradska vlast projekt Greenwaya pokrenula „s nule“ i ubrzala njegovu realizaciju, izbjegnuto je dodatno trošenje javnog novca na novu dokumentaciju i natječaj, pa se izvorna trasa, dizajnirana za vrijeme Bandićeve vlasti, nije mijenjala. 

Iako je nedavni razvoj situacije pokazao ozbiljne manjkavosti Greenwaya - čini se da nitko  nije izašao na teren pri dizajniranju trase staze - to ne znači da si se trebalo potpuno otpisati ovaj projekt, koji ipak ima potencijala da unaprijedi alarmantnu prometnu situaciju u gradu. U reviziji studije izvodljivosti Greenwaya iz 2023. godine prepoznat je potencijal biciklističkog prometa da doprinese učinkovitom, održivom i zdravijem prijevoznom sustavu. 

„Postoji niz čimbenika koji govore da je sada velika prilika za jačanje uloge biciklističkog prometa (...) Postojeća prometna mreža u Republici Hrvatskoj planirana je i građena tako da daje prioritet motornim vozilima, prvenstveno osobnom automobilu. Republika Hrvatska zaostaje u razvoju biciklističkog prometa koji bi zajedničkim, organiziranim djelovanjem mogao vrlo snažno utjecati na rješavanje prometnih problema i porast održivosti prometa, posebno u gradovima gdje je negativni utjecaj prometa (prometne gužve, buka, zagađenje zraka ispušnim plinovima, broj prometnih nesreća) najizraženiji“, stoji u reviziji studije izvodljivosti.

Biciklistička staza uz tok rijeke Save proteže se 121 kilometar, od granice sa Slovenijom preko Zagreba, sve do Lijevog Dubrovčaka (Ilustracija: Zagreb.hr)

A što konkretno možemo očekivati od projekta Greenway? On podrazumijeva izgradnju biciklističke staze uz tok rijeke Save od granice sa Slovenijom, kroz Zagreb, sve do Lijevog Dubrovčaka, ukupne duljine 121 kilometar. U sklopu šeste faze Greenwaya uređuju se obje obale Save, od Savskog mosta do Mosta mladosti, na dionici dugoj deset kilometara. Uz biciklističku stazu bit će postavljena odmorišta s infrastrukturom poput javne rasvjete i priključaka na postojeću cestovnu mrežu, kao i dodatna oprema kao što su punionice za električne bicikle, info točke, parkirališta i brojači prometa. Zelena staza uz Savu doprinijela bi razvoju biciklističkog prometa i smanjenju zagađenja, kao i estetskoj modernizaciji nasipa kroz eko-tehnološke elemente poput solarne LED rasvjete. Trasa se asfaltira zelenim, ekološki prihvatljivim asfaltom na mjestu nekadašnje šljunčane staze, koja se i proširuje na još jednu, paralelnu traku. Iz Grada Zagreba navode kako je projekt „dio šireg nastojanja uprave da unaprijedi prometnu infrastrukturu i održive oblike mobilnosti”. 

Ostaje nam vidjeti kako će staza zaživjeti među građanima te kako će se u konačnici „saživjeti“ s Alejom skulptura. Nadamo se da u nju neće nimalo zadirati, nego ju elegantno zaobići, te da će nedavna „zavrzlama“ podići svijest o važnosti, ali i krhkosti skulptura u javnom prostoru, kao i potaknuti gradsku vlast da dovrši ovaj zanemareni projekt postavljanjem preostalih deset skulptura koje bi mogle uljepšati dan biciklistima, pješacima i joggerima na putu od jednog do drugog kraja Savskog nasipa.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Zagreb.hr

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.