Umro je Aleksandar Saša Petrović, veliki bosanskohercegovački glumac, koji će ostati upamćen po brojim filmskim i kazališnim ulogama koje je igrao pred jugoslavenskom publikom, među kojima izdvajamo njegove role u predstavi „Audicija“ i „Top listi nadrealista“, odnosno njegove uspjele uloge u filmovima „Ovo malo duše“, „Gori vatra“, „Kuduz“ i „Teško je biti fin“. Saša Petrović rođen je u Sarajevu 2. siječnja 1962. godine. Na filmu je debitirao s 23 godine, u kratkometražnom ostvarenju redatelja Stjepana Zaninovića "Solista i beton". Sporedne, ali vrlo zapažene uloge ostvario u nizu popularnih televizijskih filmova s kraja osamdesetih godina, a naročitu popularnost stekao je ulogama u filmovima "Hajde da se volimo", s Lepom Brenom kao glavnom zvijezdom tog serijala.

Srđanovo ubojstvo dogodilo se u središtu Trebinja, u blizini policijske stanice i gradske tržnice, naočigled svih. U Trebinju je vladao zavjet šutnje, sve do 2007. godine, kada se počelo pisati o njegovoj sudbini. Potom je Srđan postao simbol i stvarni heroj ratova iz devedesetih godina. Gradovi u regiji počeli su nazivati ulice, avenije, prolaze … imenom Srđana Aleksića. Rijetki Trebinjci su govorili da je Srđan Aleksić bio prvi i jedini vojnik koji je otvoreno, ispred zgrade općine, zgađen onim što se događalo na dubrovačkom ratištu, prosvjedovao i bacio pušku. Ispričali su i kako je i prije tragičnog dana, on u nekoliko navrata obranio svoje susjede Bošnjake od nasilnika i zlikovaca. Njegov sugrađanin Ljubiša Gluščević rekao je da Srđan zaslužio spomenik "veći od Njegoševog i Dučićevog", jer je obranio čast i obraz Trebinja u zlim vremenima.

Zelena akcija predstavila je u četvrtak „Studiju deplinofikacije RH do 2035.“ koja prikazuje alternative fosilnom plinu u grijanju, proizvodnji struje, industriji i transportu. Tu je studiju za Zelenu akciju izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava, a voditelj te studije je prof. dr. Neven Duić. Studija pokazuje da je tu tranziciju iz plina u obnovljive, zelene izvore energije teoretski, pa čak i u praksi, moguće izvesti, ali će to iz raznih razloga biti komplicirano. Cilj je okupiti stručnjakinje i stručnjake, donositelje odluka, predstavnike civilnog društva i sve za to zainteresirane da bi se poveo ozbiljan dijalog i krenulo u efikasnu energetsku tranziciju, a tako i u naše rješavanje klimatske krize. „Deplinoficirati Hrvatsku do 2035. godine je moguće, ali treba vidjeti koje bi tehnologije mogle zamijeniti fosilni plin i koliko to košta“, kaže Duić.