"U komemorativnim ceremonijama (...) zajednica se podsjeća svog identiteta prikazanog i ispričanog u pričama o svojim velikim uzorima. To je kolektivna varijanta onoga što sam ranije nazvao osobnim sjećanjem, to jest davanje smisla prošlosti kao vrsti kolektivnog životopisa sa stanovitim izričito spoznajnim sastavnicama", piše Paul Connerton u knjizi "Kako se društva sjećaju". Što je, dakle, spoznaja kojoj nas uči Sutjeska? - Odgovoriti na pitanje što nam Sutjeska znači danas nije moguće bez da postavimo pitanje za što su ti ljudi, njih 7.543, dali svoje živote? Najkraće rečeno za slobodu, dali je li to sloboda koju danas žive narodi u državama nastalim raspadom države za koju su hrabre borkinje i borci 1943. položili svoje živote? Ili su se oni ipak borili za neku drugu, da ne kažemo bolju slobodu? Je li ta sloboda bila realizirana u Jugoslaviji ili su njihovi ideali zapravo oduvijek bili „na čekanju“?

"Moje odrastanje na vrlo je neposredan način obilježeno famoznim „raspadom“ Jugoslavije: spomenut ću samo da sam prvih šest razreda škole završio u tri zemlje i pet gradova. Ipak, namjera mi nije bila da pokušam osvijetliti iskustvo Jugoslavije u nekom sociološkom, politološkom ili filozofskom smislu, niti mislim da takvo što i treba pokušavati učiniti jednom knjižicom pjesama. Pokušao sam uprizoriti jedno moguće iskustvo svijeta i jezika u današnjem kapitalističkom svijetu, dakle usidriti taj pogled pjesničkog subjekta u sada i ovdje", govori o svojoj zbirci poezije Dinko Kreho koju je ovoga tjedna predstavio u Zagrebu na festivalu Prvi prozak na vrh jezika. Bila je to prilika da s ovim književnikom, rođenim u Sarajevu 1986. godine povedemo kratki razgovor i čujemo kako ga je preozbiljno shvaćanje uloge pjesnika dovelo do gotovo decenijske pauze od pjesničkih aktivnosti.

Neobičan program nazvan „Apstraktna Monarhija“ održat će se večeras na riječkoj plaži Ploče, odmah ispod bazena na Kantridi. Sami organizatori objašnjavaju da će se na ovom mjestu predstaviti umjetnici iz „Austro-Ugarske“, koji su na prvi pogled nespojivih umjetničkih izričaja tradicionalne klasične glazbe i suvremenog alternativnog elektro zvuka „koji bi i samog Franju Josipa, našeg cara i kralja, mogli uzdići iz groba“, a njih, selektore Damira Čargonju Čarlija, Marka Markovića i Vida Jeraja zanima baš spoj nespojivog. Otkud sad Franjo Josip, pitate se? E, pa, objašnjavaju organizatori, za vrijeme njegove vladavine koja je potrajala dugačkih 68 godina, od 1948. do 1916. godine, Rijeka je doživjela svoje zlatno doba. Već od 20 sat krenut će projekcija video rada "Model Goli otok", kojeg potpisuje László Kerekes (rođen u Staroj Moravici 1954. godine, a preminuo 2011. godine u Berlinu gdje je živio od 1988. godine) i potrajat će sve do ponoći.