Pod pokroviteljstvom Hrvatskog državnog arhiva i Matice hrvatske promoviraju se pseudoznanost i lažna otkrića, čime se čini velika šteta liku i djelu Marka Marulića, „oca hrvatske književnosti“, stoji u otvorenom pismu koje je potpisalo više uglednih hrvatskih i inozemnih stručnjaka za hrvatski humanizam i renesansu. Povod ovom istupu je predstavljanje monografije „Marulić, Augustin i Dante“ Zvonka Pandžića koja bi se trebala održati u srijedu, 11. studenoga. Hrvatski državni arhiv je domaćin ovom događaju, a knjigu je izdala Matica Hrvatska, odnosno dva njena ogranka. Međutim, njihov vapaj zasad nije urodio plodom, već odgovorom Matice hrvatske, koja istaknute stručnjake na polju hrvatske renesanse uspoređuje sa komunističkim cenzorima.

O valu otkaza novinarima početkom devedesetih treba govoriti ne samo zato da bi se utvrdile činjenice i pokušalo razumjeti što se točno i zašto dogodilo, nego i zbog novinarstva danas, jer je u težoj situaciji nego prije tri i pol desetljeća, kazao je novinar i pisac Ivica Đikić, urednik knjige „Sve po spisku – etnički motivirani otkazi novinarima devedesetih“ novinara i publicista Rade Dragojevića, na promociji izdanja održanoj u petak, 6. studenoga, u Novinarskom domu u Zagrebu. Na temelju trogodišnjeg istraživanja, razgovora sa žrtvama čistki i drugih sugovornika te čitanja arhiva – istina oskudnih – Dragojević je na dvjestotinjak stranica ispisao izvještaj koji, prema Đikićevim riječima, „nije pionirski, ali jest najsveobuhvatniji“ rad na tu temu. Đikić je uređujući knjigu, pokušavao razumjeti zašto su, zapravo, otpuštali tolike ljude.

Ovca Jagoda ovog ljeta neće na Dinaru. Umjesto odlaska na planinu, Jagoda sanjari o pašnjacima koje će propustiti. U kratkom filmu „Otkazano ljetovanje jedne ovce“, nastalom u produkciji Gone Fishing i u sklopu projekata Udruge Biom, iz perspektive ovce učimo o nestajanju transhumance. Za one koji nisu upoznati s ovim izrazom odmah ćemo reći kako je transhumanca tradicionalna praksa sezonskog premještanja stoke i pastira između nižih zimskih i viših ljetnih pašnjaka. Transhumanca je 2023. godine upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Na području hrvatskih planinskih krajeva takav je način stočarstva stoljećima oblikovao krajolik, a ostaci transhumance u Hrvatskoj danas se mogu pronaći u planinskim područjima Istre, Velebita, Ličke Plješivice i Dinare.