Iako svojim obimom zapravo tek knjižica, kratka fotomonografija od jedva stotinjak i kusur stranica, prema mišljenju autora ovih redaka, radi se o jednom od najvažnijih izdanja objavljenih u Hrvatskoj protekle godine. „Život u limbu -knjiga ožiljaka“ potpisuju Slaven Rašković i Igor Čoko. Obojica su iz Knina i imaju poseban odnos prema svom gradu, iako ni jedan ni drugi danas ne žive u njemu. Slaven je od Oluje uglavnom stanovnik Zagreba, a Igor Beograda. Obojicu je, sad već davne, ali u Hrvatskoj itekako prisutne 1995. godine, „Oluja“ tog jutra probudila i spravila u izbjegličke kolone, uz tu razliku da je Slaven imao 11, a Igor 20 godina. Ovaj dvojac se beskompromisno uhvatio u koštac i s analizom onoga što je do svega toga dovelo, dajući većini javnosti nepoznate slike Knina, života u njemu uoči srpske pobune i rata, kada su hrvatski poslovni objekti letjeli u zrak, a dotadašnji susjedi i nerazdvojni prijatelji „preko noći“ postali nepoželjni. S njima smo o svemu, jedne ljetne večeri u Kninu, satima razgovarali.

Društvena nejednakost narasla je u svim eksjugoslavenskim zemljama nakon raspada nekadašnje zajedničke države, a analiza Bečkog instituta za međunarodna ekonomska istraživanja pokazala je da su se od 1989. do 2019. godine, dakle u 30 godina, prihodi najbogatijih jedan posto u Hrvatskoj udvostručili nauštrb srednjeg sloja, a domaći stručnjaci tvrde da je realna nejednakost još bitno veća. Priča je to koju donosi novi broj tjednika Novosti, na čijoj se naslovnici konstatira – „Nova klasa“. Tekst o društvenoj nejednakosti potpisuje Jerko Bakotin, a u novom broju je i intervju sa zamjenikom zagrebačkog gradonačelnika, Lukom Korlaetom koji poručuje – „preuzeli smo nasukani supertanker“. Tu je i komentar Viktora Ivančića o likvidaciji novinarstva u Glasu Istre, ali i mnoštvo drugog dobrog sadržaja. Evo kratkog pregleda što donosi novi broj tjednika kojeg od danas možete pronaći na svim boljim kioscima.

Konstruktor Splita 3 i profesor emeritus, Ante Mihanović, okupljenima je ispričao i jednu anegdotu. Tražio je parking 15 minuta oko svoje zgrade koja je na području Splita 3. Toliko se iznervirao što ga nije mogao naći da je onda potrošio još 15 minuta i otišao prespavati u svoju rodnu kuću u Sitno, splitski ruralni suburbij. Slavodobitno je zaključio da ako vlasnik automobila može platiti svoj automobil na desetke tisuća eura, onda ne vidi logičku dilemu u tome da bi vlasniku mogao biti problem platiti i nekoliko tisuća eura za valjano zbrinjavanje iste te skupe pokretnine. Dražen Cvitanić, inženjer prometa i profesor na splitskom Fakultetu građevine, arhitekture i geodezije, nadovezao se i iznio zanimljiv podatak da, između ostalih faktora koji stvaraju prometnu gužvu, otprilike 30 posto svih automobila na cesti cirkulira tražeći parking. Sve to moglo se čuti na okruglom stolu povodom četvrte manifestacije „50 godina Splita 3“.