Namjera Vlade Crne Gore da bez tendera i javne rasprave proda ili iznajmi na 90 godina jednu od najvećih plaža u Evropi, pokrenula je prvi talas protesta, ali i potajnih nada koje se mogu izraziti ciframa. I to, onim arapskim. Investitor Mohamed Alabbar bacio je oko na Veliku plažu u Ulcinju i već doživio da Skupština Crne Gore usvoji sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, po kome se budući kupac, graditelj i „valorizator“ pita šta se gradi i kako se posluje. A to kako se gradi i posluje sa Alabbarom imali su šansu da vide Beograđani, jer je njegov Eagle Hills ista ona kompanija koja je podigla Beograd na vodi i ista ona firma koju je Milan Bandić htio dovesti da gradi zagrebački Mahhattan. Očito da je krupna zvjerka sada stigla u Crnu Goru. Mit o lakoj zaradi, razvoju i napretku kod nas je izuzetno žilav, ali tuđi prljavi novac ne dolazi da pozlati obalu, već da se na njoj razmnoži i za sobom ostavi brlog.

Tatjana Gromača Vadanjel (Sisak, 1971.) vrlo je aktivna spisateljica. Redovno piše na nekoliko književnih portala, njen opus krasi niz objavljenih i zapaženih knjiga proze i poezije, a sada im je pridružila i knjigu svojih osvrta i eseja. A u toj knjizi piše o piscima kao što su Esterházy, Kristof, Döblin, Gide, Malraux, Platonov, Broch, Babelj, Calvino, Joyce, Genet, Conrad, Yourcenar, Kiš, Handke, Musil, Walser, Aleksijevič, Beckett, V. Woolf, Naborov, Gombrowitz, Faulkner, Mishima ... Piše o piscima moderne i našim suvremenicima, o danas vrlo čitanim knjigama, ali i o onima koji su zanemareni, gotovo zaboravljeni (poput A. Gidea), a bilo bi dobro ponovo ih pročitati. Baš kao i Camusove knjige, koje u sebi imaju i polemički naboj, pa kada je njegova „Kuga“ u pitanju, ona svaki put biva nanovo aktualizirana (tako je u doba pandemije korone bila jedna od najčešće spominjanih knjiga).

Okolišni filmski festival započeo je 2014. godine kao inicijativa Aktivističke grupe Zelene akcije, s namjerom da kroz dokumentarne i igrane filmove te raznovrsni popratni program približi teme zaštite okoliša široj javnosti. A OFF se bavi širokim spektrom tema – od lokalnih priča o malim zajednicama koje pokreću velike promjene, do globalnih političkih odluka koje se donose iza zatvorenih vrata. Festival polazi od ideje da je borba za okolišnu pravdu ujedno i borba za društvenu i ekonomsku pravdu. Kroz pomno odabrane filmske naslove, tematske tribine, edukativne radionice i druge sadržaje, OFF želi ne samo informirati, nego i inspirirati publiku – potaknuti kritičko razmišljanje, stvaranje zajedništva te konkretnu akciju. Poseban fokus ovogodišnjeg festivalskog izdanja je „militarizam“.