"Najvažnije što sam naučio jest da sam privlačan muškarac. Ne svima, ali dovoljnom broju ljudi. Moje tijelo nije normalno, moji udovi su drugačiji, kao i zubi, ali ne smijemo prihvatiti da moramo svi biti visoki i dugokosi - to je iluzija", poručio je Christian Bayerlein, zvijezda filma "Touch Me Not" dobitnika Zlatnog medvjeda na njemačkom Berlinaleu, koji po mnogočemu odskače od normi i to ne slučajno. Osmišljen kao duboko istraživanje intime, namijenjen je probijanju okvira poimanja seksualnosti i označen kao "radikalno humano" istraživačko putovanje kroz intimu. Bayerleina ni spinalna mišićna distrofija nije spriječila da proputuje svijet, bavi se aktivizmom i da radi, te da ostvari dugogodišnju ljubavnu vezu s umjetnicom Grit Uhlemann , koja je, ganuta snagom okupljenih i spremnih za razgovor o temi o kojoj se nikada ili gotovo nikada ne govori u Hrvatskoj, zaplakala u Kinu Europa.

Dom kulture u zloglasnom Trnopolju, Muzička škola u Zenici, dvorac Kerestinec, jablanički Muzej „Bitka za ranjenike“, Dom Kulture u Rudom … Teško je, ako ne i nemoguće, pobrojati sva mjesta koja su nekada bila nositelji kulture u balkanskim varošima i gradovima, a koja su u užasima posljednjeg rata pretvorena u mučilišta, logore i stratišta. Gotovo svi koji dolaze iz ratom zahvaćenih sredina imat će barem jedan ovakav primjer iz svoga kraja. Upravo ovakva mjesta i njihov fenomen pokušala je obuhvatiti foto-monografija „Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina“. Radi se o autorskom radu novinara i književnika Viktora Ivančića, poznatog fotoreportera Hrvoja Polana i novinara Nemanje Stjepanovića. „Takvih mjesta je u posljednjem ratu bilo toliko da možemo govoriti o svojevrsnom kulturologorskom sustavu“, objašnjava Viktor Ivančić.

Arteria donosi presjek aktualnih filmova o nekim od najvećih umjetničkih imena prošlosti i današnjosti ‒ švedskom redatelju Ingmaru Bergmanu, kultnoj bivšoj članici Velvet Undergrounda Nico, najpoznatijem svjetskom street art umjetniku Banksyu, ali i o ljubavi dva velika francuska pjesnika Arthura Rimbauda i Paula Verlainea. Filmovi će biti popraćeni predavanjima i razgovorima, a službeni početak, u subotu u 19 sati, označit će projekcija filma „Bergman - jedna godina, jedan život“ (2018.), koji je trenutno u konkurenciji za najbolji europski dokumentarac na predstojećim Europskim filmskim nagradama, čime se KIC pridružuje obilježavanju stote godišnjice rođenja ovog velikog autora. Nakon projekcije filmska kritičarka Višnja Vukašinović o Bergmanovu filmskom svijetu razgovarat će s filmologom i filozofom Marijanom Krivakom, te profesoricom skandinavske književnosti i filma Janicom Tomić.