TU SMO JER NAS SE TIČE: Na zabranjenom skupu 21 godinu kasnije svi su oko ruke nosili bijele trake

Ivor Car

1. lipnja 2013.

TU SMO JER NAS SE TIČE: Na zabranjenom skupu 21 godinu kasnije svi su oko ruke nosili bijele trake

Sa zavezanim bijelim trakama oko ruke nekoliko stotina ljudi formiralo je jučer povorku koja je prošetala Prijedorom u znak sjećanja na civilne žrtve, točno na dan kada su lokalne vlasti 1992. godine proglasom naredile nesrpskom stanovništvu da na ruke zavežu bijele trake, a s prozora svojih kuća i stanova izvise bijele plahte. Vlasti su ovaj skup zabranile, ali zbog rupe u zakonu on je ipak održan. „Vrlo je važno što su se ovdje okupili ljudi različitih nacija i poručili da osuđuju diskriminaciju žrtava“, ocijenio je za Lupigu jedan od organizatora ovog skupa, dok su iz Beograda pristigle „Žene u crnom“, dodale „Tu smo jer nas se to tiče“

Četiristotinjak ljudi, uglavnom aktivista iz cijele Bosne i Hercegovine, okupilo se jučer u središtu Prijedora kako bi obilježilo Dan bijelih traka. Podsjetnik je to na zla vremena u gradu na Sani gdje do današnjeg dana, gotovo dva desetljeća nakon rata i počinjenih zločina, vlasti nisu dopustile da se ičim obilježi teško stradavanje civila nesrpskih nacionalnosti na području te općine. Upravo na taj dan 31. maja, 21 godinu ranije, vlasti prijedorske općine naložili su nesrpskom stanovništvu da na ruke zavežu bijele trake, a s prozora svojih kuća i stanova izvise bijele plahte nakon čega su počela ubijanja i zarobljavanja nesrpskog stanovništva. Te godine formirana su i tri zloglasna logora, Omarska, Keraterm i Trnopolje, kroz koje su prošli deseci tisuća Bošnjaka i Hrvata, a u kojima su mnogi ubijeni.


(FOTO: Lupiga.Com)

Okupljeni su u znak sjećanja na civilne žrtve zavezali bijelu traku oko ruke, te nakon mirne šetnje kroz centar grada stigli pred središnji gradski trg gdje su aktivisti od bijelih i crvenih ruža formirali krug. Svaka od 103 položene ruže nosila je ime djece koja su ubijena u Prijedoru samo zato što su nosila „pogrešno“ ime. Među njima je bilo i djece koja nisu napunila ni godinu dana života.


(FOTO: Lupiga.Com)

„Ovo je za nas povijesni dan i vrlo je važno što su se u Prijedoru okupili ljudi različitih nacionalnosti i jasno poručili lokalnim vlastima, ali i svim vlastima u ovoj državi koje se prema civilnim žrtvama i zločinima odnose na isti način, da osuđuju diskriminaciju žrtava i da ne žele segregaciju u ovoj zemlji“, rekao je Lupigi aktivist inicijative „Jer me se tiče“, Emir Hodžić, kojem su 1992. godine u logor odvedeni otac i brat, a koji se već nekoliko godina bori da se stradavanje civila u Prijedoru obilježi nekim memorijalom. Brojem okupljenih i poslanom porukom je iznimno zadovoljan i poručuje kako već planiraju nove akcije koje će imati isti cilj.


(FOTO: Lupiga.Com)

„Meni je kao građaninu ovog grada, koji ovdje živi 32 godine, nezamislivo da mi neko ne dopušta da prođem svojom ulicom i baš zbog tih zabrana sam danas tako zadovoljan“, komentira nam Goran Zorić, koji je zajedno s Hodžićem, noseći bijelu traku oko ruke, organizirao ovu akciju, a bojao se da se ne dogodi ono što se ranije događalo – da vlasti zabrane ikakvo obilježavanje. Doduše, vlasti i jesu izdale zabranu okupljanja, ali zbog birokratskog propusta aktivistima se ipak otvorila mogućnost da se slobodno upute u šetnju gradom.


(FOTO: Lupiga.Com)

Jake policijske snage skup su promatrale sa distance, a vrijedi spomenuti kako se nije dogodilo nikakvo „kontraokupljanje“, niti je bilo ikakvih provokacija. Na trgu je pročitana lista zahtjeva, a glavni je zahtjev da vlasti odustanu od dugogodišnjeg negiranja onoga što se dogodilo u Prijedoru, ali i da se preživjelim žrtvama dopusti pristup mjestima stradavanja. I dok vlasti zabranjuju bilo kakav memorijal civilnim žrtvama, a u Prijedoru ih je bilo više od tri tisuće, u gradu i okolici ima nekoliko spomen obilježja palim srpskim borcima.


(FOTO: Lupiga.Com)

Inače, aktivisti su stigli iz gotovo svih većih gradova Bosne i Hercegovine, bilo ih je među ostalima iz Banja Luke, Sarajeva, Mostara, Tuzle, Zenice, Travnika i Konjica, a pridružile su im se i aktivistice iz poznate srbijanske udruge "Žene u crnom". „Tu smo jer nas se to tiče“, objasnila nam je Lepa Mlađenović, aktivistica „Žena u crnom“, koja je bila dirnuta ovim dostojanstvenim skupom.

Lupiga.Com