Zvuči nevjerojatno, no obično je dugme izmišljeno prije čak 3500 godina a da tisućama godina uopće nije služilo za zakopčavanje odjeće. Najstariju dugmad arheolozi su pronašli u dolini Inda i ustanovili da je dugme isprva korišteno samo kao ukras. Bile su to pločice izrađene od školjki oblikovane poput trokuta ili krugova na kojima su se nalazile po dvije rupice za prišivanje. Grci i Rimljani također su koristili takvu dugmad kao ukras na togama i tunikama. U mnogim nalazištima diljem Europe…

Jeste li se ikad zapitali zašto ljudi spremaju sitan novac baš u posudicu u obliku praseta? Zašto ona ne bi imala oblik psa, najvjernijeg čovjekovog prijatelja koji, osim svega, ima i naviku da "štedi" za crne dane domišljato zakapajući kosti u zemlju. Bolji bi izbor zasigurno bila i vjeverica jer upravo ona neumorno radi na popunjavanju svojih spremišta s hranom ne mareći odviše ni za veličinu vlastitog apetita. Nasuprot tomu, prase nije poznato po štedljivosti a nema niti drugih osobina koje…

Premda nam se čini da su nesnosne vrućine "proizvod" novoga doba, ljudi već tisućama godina nastoje pronaći pravo osvježenje za vruće ljetne dane. Stari su se Egipćani još prije 5 000 godina hladili ledom, i to bez hladnjaka - samo uz pomoć glinenih plitica ispunjenih vodom. Noćni pad temperature i iznimna suhoća egipatskog zraka ubrzali bi isparavanje vode iz plitica i tako snizili njezinu temperaturu sve do točke smrzavanja. Rashlađivanjem uz pomoć isparavanja vode koristile su se i druge…

Zamisao o kontaktnim lećama kao pomagalu za ispravljanje vida prvi je razvio genijalni Leonardo da Vinci još u 16. stoljeću. No krajnja osjetljivost ljudskoga oka ostala je stoljećima preprekom udobnom korištenju kontaktnih leća od stakla, ma kako on dobro uglačan bio. Najprije su krajem 17. stoljeća francuski optičari razvili novi pristup toj poteškoći. Oni su naime na staklenu površinu leće stavili zaštitni sloj želatine. No pokazalo se da takve leće vrlo često ispadaju iz oka pa je francuska…

Sto reci njonji kad ga vidiš??? Kako se postaviti??? Neki će upotrijebiti silu, bilo verbalnu ili fizicku, neki ce odmahnuti rukom, a ja cu samo reći njonjo. Njonjo je peder koji ti ne da prepises od njega na ispitu. Njonjo je smrdljivi carinik koje ce te piliti samo da bi njemu platio 70% onoga sto bi trebao platiti državi tako da misliš kako si zapravo dobro prošao. Njonjo je komad koji ti kaze da si sladak, ali da bas sad nije spremna za obavezu. Njonjo je ona konjina koji mi je izletio baš…

Sezona roštiljanja upravo je u svojemu zamahu, a jedan od omiljenijih specijaliteta sa žara svakako su i kobasice. Njihova je povijest započela je još prije 3.500 godina, kad su Babilonci odlučili puniti životinjska crijeva začinjenim mesom. Taj su izum najprije preuzeli Grci a potom i Rimljani kojima su kobasice bile neizostavan dio raskalašene svečanosti u čast pastirskog boga Lupercula. S pojavom kršćanstva sablažnjive su igre bile ukinute a i samo jedenje kobasica proglašeno je grijehom. No…

Sudeći po prvim danima ljeta ni u lipnju nije nimalo na odmet razmišljati o - pokrivačima. Prvi pokrivači kojima su se od hladnoće štitili naši preci u pećinskim nastambama bila su životinjska krzna. S vremenom su jednostavna krznena pokrivala polako izlazila iz upotrebe jer se čovjek počeo koristiti različitim vrstama tkanina izrađenih od biljnih vlakana, prerađenih životinjskih dlaka ili, u najnovije doba, modernih sintetičkih niti. No tehnološki najnaprednije pokrivalo zacijelo je električni…

Vjerovali ili ne, obično sušilo za kosu zapravo je "potomak" dviju posve nesrodnih električnih naprava - usisača za prašinu i miksera. Zamisao o sušenju kose s pomoću zraka pojavila se najprije na reklami za prve usisače zvučnih naziva "Ciklon" i "Juriš" koji su proizvedeni 1920. godine u američkoj državi Wisconsin. U svim je časopisima tada objavljena i neobična ilustracija - prikazivala je ženu kako suši kosu zrakom iz ispuha usisača za prašinu na koji je bilo spojeno plastično crijevo.…

Onima koji slijede modna zbivanja brojni časopisi i ovo ljeto preporučuju da kosu ukrase pletenicama i ne spominjući pritom njihovu povijest dugu više od 5 000 godina. Prvi zaljubljenici u pletenice bili su Egipćani koji su oko 3 000. godine prije Krista razvili cijelu umjetnost u izradi različitih umetaka i ukrasa za kosu. Mnoge pletenice iz drevnoga Egipta i danas se mogu vidjeti u muzejima zahvaljujući pomno razrađenim metodama konzerviranja. Kemijskim je analizama ustanovljeno da su…

Francuski je psiholog Alfred Binet 1905. godine uveo prve testove inteligencije radeći na metodi identificiranja mentalne retardacije kod školske djece. Binet je zajedno sa svojim studentom i kolegom Theodorom Simonom bio pod znatnim utjecajem djela Sir Francisa Galtona, britanskog psihologa koji je sve do devedesetih godina 19. stoljeća razvijao načine testiranja općih mentalnih sposobnosti. Binet-Simonova ljestvica osobito je mjerila pamćenje, sposobnost zaključivanja i moć shvaćanja, a 1916.…