Staljin, Jozef Visarionovič.

iksx@lupiga.com

14. 03. 2002.

Staljin je Staljinom postao u svojoj 34. godini. Do tada je učio za svećenika, a prezivao se Džugašvili, pa je jasno zašto je promijenio prezime. Inače mu prezime znači čovjek od čelika. Boljševicima se pridružio 1903.
Sekretarom komunističke partije postaje 1922. Bio je poznat kao krvolok što je primjetio i Lenjin kad je vec bio polusenilan. nakon Lenjinove smrti, čovjek od čelika je vlast i zadržao. Već 1927. se obračunao s lijevim krilom unutar Partije, a dvije godine kasnije i s desnim krilom, Buharistima. Sve ih je deportirao u Sibir i pobio prije ili poslije formulirajući teoriju socijalnog fašizma.
Prvu petoljetku izmišlja 1928. zahvaljujući njoj, SSSR nije osjetio efekte svjetske ekonomske krize, ali su seljaci svjedno umirali od gladi gradeći tvornice.
Istekom prve petoljetke, Staljin se u izgradnji socijalizma okrenuo drugoj. Ova, koja je trajala od 1934. do 1939. je bila usmjerena na neistomišljenike ili oni koji su to tek mogli postati. Pobio je par milijuna Rusa.
Onda je bio u ratu s Nijemcima, gdje je opet poginulo par-desetaka milijuna nesretnih Rusa. Iza rata je uspostavio kontrolu nad svekoolikom istočnom nesretnom Europom. Rezultat uspostavljanja kontrole i zone utjecaja je Hladni rat s Amerima i nesto sretnijom Zapadnom Europom. Šlag na sve sukobe i nesreće koje je uzrokovao je bio i nicim izazvani sukob s Titom, mangom svih mangi. S njim se sukobio 1948., te je frustriran i umro od muke 5.ožujka 1953. A nama je ostao Goli otok.