BRAZIL: Marksistica koja je nekad pljačkala banke postala predsjednica

Mladen Barbarić

3. siječnja 2011.

BRAZIL: Marksistica koja je nekad pljačkala banke postala predsjednica

Peta zemlja po veličini i broju stanovnika na planeti Zemlji - Brazil - dobila je predsjednicu. Bivša gerilka Dilma Rousseff, koja se nekoć žestoko borila za ideje marksizma, u redovitoj & uobičajenoj demokratskoj proceduri pobijedila je sve svoje protivnike, pa se kao novoizabrana prva dama Brazila na Novu godinu zaklela kako će iskorijeniti siromaštvo i zemlju učiniti pravednijom. U sedamdesetima godinama Dilma je pljačkala banke, a vidi je sad


Dilma Rousseff - predsjednica Brazila

Bivša gerilka marksističkih nazora Dilma Rousseff korijene vuče iz susjedne nam Bugarske, a tijekom ludih '70-ih i sudjelovala je u nekoliko pljački banaka. Za vrijeme diktature bila je zatočena i mučena.

- Taj težak put naučio me da cijenim i volim život više nego što bih ga cijenila da nisam prošla kroz sve te događaje. Više od svega iz tog sam iskustva izišla hrabrija i sposobnija da se suočim i s većim problemima. S tom ću hrabrošću voditi Brazil, izjavila je na inauguraciji 63-godišnja predsjednica pete zemlje po veličini na planeti.


Dilma iz 70tih - policijska fotografija

U svoj kabinet od čak 37 ministarstava Rousseff je dovela devet žena što je najveći broj žena koji je ikada sjedio u ministarskim foteljama ove južnoameričke zemlje dok je po uzoru na pukovnika Moamera Gadaffija za osobnu sigurnost također angažirala odred žena.

- Najodlučnije ću se boriti da iskorijenim siromaštvo i ovu zemlju razvijem u pravednije društvo. Neću se odmoriti dok ima Brazilaca bez hrane na stolu, beskućnika na cesti i napuštene djece na ulicama, pomalo je bandićevski najavila prva predsjednica Brazila dodajući kako će put u blistavu budućnost zasnovati na inovacijama koje će biti ključ u borbi za nova tržišta.

Iako je nekada žestoko zagovarala marksizam, danas se Dilma Rousseff zalaže za kapitalizam i demokraciju. Nema ništa protiv istospolnih brakova, agrarne reforme, slobode tiska i religije, a protivi se legalizaciji lakih droga kao i smrtnoj kazni.

 

Lupiga.Com