OPASNE METASTAZE: Inkubatori radikalne desnice

Demian Vokši

30. listopada 2019.

OPASNE METASTAZE: Inkubatori radikalne desnice

Ovog mjeseca na židovski blagdan Yom Kippur radikalni desničar Stephan Baillet pokušao je izvršiti antisemitski napad na sinagogu u njemačkom gradu Halleu. Bio je neuspješan u namjeri da uđe u sinagogu u kojoj je bilo okupljeno pedesetak vjernika te je stoga nastavio svoj napad po obližnjim ulicama i u prodavaonici kebaba koja se nalazila blizu sinagoge.

Uspio je ubiti dvoje ljudi prije nego što ga je policija zaustavila i uhitila. Baillet je napad pripremao mjesecima, a neposredno prije napada prenosio je pripreme uživo preko video streaming servisa Twitch. 

Epidemija desničarskog političkog nasilja

Bailletov napad nažalost je samo jedan u nizu napada radikalno desničarskog predznaka koji posljednjih godina haraju cijelim svijetom, od Novog Zelanda do Sjedinjenih Američkih Država. Židovi su bili žrtve sličnih napada u Powayu u Kaliforniji i Pittsburghu u Pennsylvaniji gdje su u oba slučaja mete napada bile sinagoge. U tim napadima ubijeno je sveukupno 12 osoba, a napadači su identificirani kao pripadnici radikalne desnice i rasni supremacisti koji su opsjednuti teorijom zavjere o „Velikoj zamjeni“ koja tvrdi da židovi pokušavaju orkestrirati uništenje bijele rase kroz masovnu imigraciju i promicanje pobačaja. Takve antisemitske teorije zavjere logičan su nastavak stoljećima stare teorije zavjera o židovima koji, prema njima, potajno vladaju svijetom i koji iza kulisa kontroliraju svjetsku političku scenu. 

Halle
Stephan Baillet u ubilačkom pohodu (FOTO: HINA/EPA/Andreas Splett)

Uz židove, žrtve sličnih napada su često bili i muslimani. Radikalni desničari su u Christchurchu na Novom Zelandu, Baerumu u Norveškoj, Quebecu u Kanadi i Londonu u Velikoj Britaniji izvršili napade na džamije (u Londonu je bila riječ o napadom automobilom u neposrednoj blizini džamije) ubivši sveukupno 59 ljudi, od kojih su velika većina bili muslimani, inicijalna meta napada. U Macerati u Italiji, 28-godišnji Luca Traini pucao je na grupu migranata iz Afrike (srećom bez preminulih), da bi nakon napada demonstrirao fašistički pozdrav dizanjem desne ruke. U Charlestonu u Južnoj Karolini, Dylann Roof, bijeli supremacist, radikalni desničar i obožavatelj južnjačke rasističke Konfederacije iz doba Američkog građanskog rata, Južnoafričke Republike iz doba apartheida i Rodezije, kolonijalne rasističke tvorevine koja je egzistirala na teritoriju današnjeg Zimbabvea, pobio je devet ljudi u afroameričkoj metodističkoj crkvi. Priznao je kako je to bio pokušaj pokretanja rasnog rata. Na drugom kraju države, u El Pasu u Teksasu, Patrick Wood Crusius, radikalni desničar i bijeli supremacist je počinio najsmrtonosniji napad na Latinoamerikance u nedavnoj američkoj povijesti, ubivši 22 ljudi u Walmartu. U Charlotesvilleu u Virginiji, James Alex Field Jr., neonacist i bijeli supremacist se tijekom desničarskog „Unite the Right“ protesta, na kojem su se okupili radikalni desničari, bijeli supremacisti, neonacisti i Ku Klux Klanovci iz cijele države, automobilom zabio u grupu protuprosvjednika ubivši 32-godišnju Heather Heyer. 

Međutim, radikalno-desničarsko nasilje nije ograničeno samo na pokolje. Unutar protekle tri godine desničari su počinili dva visoko eksponirana atentata na političare. Prvi se dogodio 2016. godine kada je radikalni desničar ubio članicu britanskog parlamenta i pripadnicu britanskih Laburista Jo Cox, zbog njenih pro-EU i pro-imigracijskih stavova. Tri godine kasnije, sličan atentat dogodio se i u Njemačkoj, kada je ubijen Walter Lübcke, član vladajuće Kršćansko-demokratske unije, koji je politički djelovao na lokalnoj razini. Ubojica je neonacist kojem su smetali Lübckeovi pro-imigracijski stavovi. 

Moć društvenih mreža i interneta

Radikalno-desničarsko nasilje nije nova pojava, bilo da je usmjereno protiv vjerskih i rasnih manjina, ljevice ili protiv aktualne političke vlasti. Od bombaškog napada u Oklahoma Cityu preko ubojstva Carlosa Palomina pa do Breivikovog masakra na Utoyi, radikalna desnica je kroz nedavnu povijest uporno dokazivala da će u izostanku šanse da svoje antisemitske, rasističke i ksenofobne stavove provodi kao državnu politiku, te iste ciljeve pokušati postići kroz atentate, masakre i terorizam. No dvije stvari moderno desničarsko nasilje odvajaju od prijašnjih instanci: njegova učestalost i poveznice između počinitelja napada. 

Charlotesville
Ekipa iz Charoltesvillea jasno pokazuje svoje uzore (FOTO: Anthony Crider/flickr)

Prema podacima dostupnima za SAD terorističkih napada u ovom desetljeću ima daleko manje nego, primjerice, u sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ali se udio radikalno-desničarskih, supremacističkih i ksenofobnih terorističkih napada u sveukupnom broju povećao do te mjere da je Joshua Holland u analizi za The Nation ustvrdio da radikalno desničarsko nasilje od osamdesetih godina prošlog stoljeća do danas praktički ima monopol na političko nasilje u SAD-u. 

Problem nije samo u desničarskom ekstremizmu u Sjedinjenim Državama. Nedavni rast ekstremne desnice diljem svijeta, a osobito u europskim državama poput Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Švedske i Finske za sobom vuče i porast desničarske retorike u medijima, a i na Internetu. Društvene mreže poput Facebooka, Reddita, Twittera, 4chana i 8chana, ili online platforme poput Gaba koja funkcionira kao utočište za radikalnu desnicu, svojevrsni su inkubatori za ekstremističke desničarske individue koje, potaknute potencijalnom anonimizacijom, šire svoje ksenofobne, supremacističke i rasističke stavove. Dok su navedene društvene mreže u nekoliko navrata pokrenule čistke svojih članova koji su širili džihadističke stavove (osobito u vrijeme kada je „Islamska država“ još uvijek imala svoj teritorij na Bliskom istoku), reakcije na ekstremističku desničarsku propagandu bile su ograničenije. Tako na Redditu još uvijek djeluje forum posvećen Donaldu Trumpu na kojemu su podjednako prisutni podrška Trumpu i radikalno-desničarski stavovi, od antisemitskih teorija zavjera do otvorene islamofobije i rasizma. 

Nakon napada na džamiju u Christchurchu medijski eksponiran je postao i forum 8chan, na kojemu je Brenton Tarrant, počinitelj tog napada, i najavio sam napad te s drugim korisnicima podijelio svoj „manifest“ - nekoliko desetaka stranica bulažnjenja o teorijama zavjere koje su ga potakle na taj čin. Takvi manifesti su praktički postali standard za svakog ekstremnog desničara koji odluči uzeti pušku i napucati neku vjersku instituciju. Antisemitske, supremacističke i antiimigrantske teorije zavjera su standardan sadržaj, uz životne priče njihovih autora i objašnjavanje njihovih motivacija. 

Steve Bannon
Čovjek od akcije - Steve Bannon (FOTO: Gage Skidmore/flickr)

Daleko od toga da radikalno desničarska retorika cvate samo na društvenim mrežama: desničarska, alt-right online hobotnica proteže se i na cijeli niz internetskih stranica, od "novinarskih" do propagandno-ideoloških, a posljednjih godina u ovom obliku prisutna je i kod nekih skupina u Hrvatskoj koje gotovo slijepo kopiraju američke uzore. Vjerojatno najeksponiranija među njima je Breitbart, stranica koju je donedavno vodio bivši savjetnik Donalda Trumpa, Steve Bannon, koji je Breitbart otvoreno prozvao platformom alt-righta.

PROBLEMI VELIKOG MAGA RADIKALNE DESNICE: Je li europska misija Stevea Bannona doživjela krah?

Breitbart, kao leglo radikalno-desničarske propagande i teorija zavjera svake vrste ne samo da je služio kao glasilo alt-rightovaca nego je i lansirao karijere desničarskih javnih ličnosti kao što je Milo Yiannopoulos. Za one koji do sad nisu naišli na ovo ime, vrijedi ukratko reći kako je Yiannopoulos karijeru započeo pišući u tech rubrici, ali je potom privukao pažnju javnosti svojim antifeminističkim i islamofobnim besmislicama i online „trolanjima“ te brzo postao jedan od idola ekstremne desnice. Još 2016. godine zbog govora mržnje Twitter mu je ugasio račun na toj društvenoj mreži, a isto je ove godine učinio i Facebook. Sebe je nazivao libertarijancem, a prije nego što je iščeznuo iz javnosti u više je navrata izjavio kako smatra da trinaestogodišnji dječaci mogu imati sporazumne seksualne odnose s odraslima.

Među ostalim web stranicama radikalne desnice nalaze se i otvoreno neonacističke stranice poput The Daily Stormer i The Right Stuff. Potonju je pokrenuo Mike Enoch, autor bloga The Daily Shoah na kojemu je popularizirao trostruke zagrade, takozvanu „(((jeku)))“ koja služi kao antisemitska oznaka koja se upotrebljavala za označavanje židova na Internetu, osobito na društvenim mrežama. 

Obilato financiranje

Radikalna desnica uspjela je upregnuti moć društvenih medija i interneta kao nijedan drugi pokret. Ukorijenjena je u političkom sistemu zapadnih zemalja već dobar dio prošlog stoljeća, isfrustrirana neuspjesima prošlih desničarskih režima i željna osvete protiv liberalnog poretka koji je prošlih desetljeća bio kulturalno dominantan. Za razliku od džihadizma koji je upravo uz radikalnu desnicu percipiran kao najopasniji i najnasilniji pokret koji uzima civile kao žrtve, radikalna desnica ima bazu u političkom sistemu zapada, no što je još bitnije, ima i obilnu financijsku podršku milijardera koji iz instance u instancu bez greške dokazuju da je financiranje ekstremnih desničarskih pokreta, od politike do medija, bolja opcija nego skretanje u političku ljevicu. 

8chan
Najcrnji mrak (SCREENSHOT: 8chan)

Potaknuta frustracijama, novcem, geopolitičkim manipulacijama i iskorištavanjem medija i društvenih mreža kao platforme za širenje beskrupulozne propagande i dezinformacija, radikalna desnica je izgradila decentraliziranu online prisutnost koja i dalje nesmetano metastazira i s vremena na vrijeme rezultira pokoljima i terorističkim napadima. 

Najgori aspekt cijele ove priče jest to da nema naznaka da će ona uskoro prestati. Dapače, prema saznanjima portala Vice, američki neonacisti osnovali su paravojnu organizaciju pod imenom „The Base“ koja aktivno radi na treniranju svojih članova za rasni rat i, u međuvremenu, širenje propagande i slavljenje terorističkih napada poput onih opisanih na početku ovoga teksta. Ukoliko relativizacija radikalne desnice ne prestane i ukoliko se ne ponude političke opcije koje bi konačno mogle riješiti probleme što ih je politički centar sam izazvao svojom neodlučnošću i nepromišljenim jurenjem profita na račun dugoročno održive ekonomije i politike, pripadnici radikalne desnice će i dalje nastaviti provoditi svoje smrtonosne akcije te pronalaziti nove metode kako bi širili svoju „istinu“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"