Priča s istoka
Danas je u Bukureštu rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo moldavskog veleposlanika na razgovorčić. Fora je u slijedećem. Sinoć je u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, izbio požar u kojem je poprilično oštećen Rumunjski kulturni centar. Zbog toga Rumunji zahtijevaju hitno objašnjenje uzroka požara. To je tek eskalacija svih prepucavanja između te dvije države, a koje se vodi već neko vrijeme.
Danas je u Bukureštu rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo moldavskog veleposlanika na razgovorčić. Fora je u slijedećem. Sinoć je u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, izbio požar u kojem je poprilično oštećen Rumunjski kulturni centar.
Zbog toga Rumunji zahtijevaju hitno objašnjenje uzroka požara. To je tek eskalacija svih prepucavanja između te dvije države, a koje se vodi već neko vrijeme.
Da razjasnimo. Moldavija i Rumunjska su dvije susjedne države. Osim s Rumunjima, Moldavci graniče još samo s Ukrajincima. Moldavija je do 1940.g. bila u sastavu Rumunjske, a nakon te godine ulazi u sastav SSSR-a i u njegovom sastavu ostaje sve do raspada te megadržave, znači do 1991.godine. Većina od 4,5 milijuna stanovnika Moldavije po nacionalnosti su Rumunji (65%).
Jezik kojim govore službeno se zove moldavski, no u svojoj osnovi to je rumunjski jezik. Upravo jedan od najvećih problema je bio nedavni pokušaj moldavske vlade da uvede ruski jezik u škole. Ruski je tako trebao postati jedan od obaveznih stranih jezika u školama i to s prvenstvom. Dakle po važnosti bi trebao biti odmah iza moldavskog.
Taj pokušaj je uzbunio i moldavsku, a i rumunjsku javnost (koja štiti svoju «manjinu»), što je rezultiralo svakodnevnim prosvjedima zadnja dva mjeseca. U svim većim moldavskim gradovima protestanti su zahtijevali ostavku komunističke vlade. Prosvjedi su naravno bili zabranjivani, ali to nije spriječilo ponekad i više od 20 000 prosvjednika, uglavnom školaraca i studenata.
U jednom su uspjeli, plan o uvođenju ruskog jezika nije prošao.
Tako dok jedni strahuju od rusifikacije te kao rezultat toga-vraćanje pod Kremlj, za to vrijeme drugi se pribojavaju nekog možebitnog povratka Rumunjskoj.
Zbog toga Rumunji zahtijevaju hitno objašnjenje uzroka požara. To je tek eskalacija svih prepucavanja između te dvije države, a koje se vodi već neko vrijeme.
Da razjasnimo. Moldavija i Rumunjska su dvije susjedne države. Osim s Rumunjima, Moldavci graniče još samo s Ukrajincima. Moldavija je do 1940.g. bila u sastavu Rumunjske, a nakon te godine ulazi u sastav SSSR-a i u njegovom sastavu ostaje sve do raspada te megadržave, znači do 1991.godine. Većina od 4,5 milijuna stanovnika Moldavije po nacionalnosti su Rumunji (65%).
Jezik kojim govore službeno se zove moldavski, no u svojoj osnovi to je rumunjski jezik. Upravo jedan od najvećih problema je bio nedavni pokušaj moldavske vlade da uvede ruski jezik u škole. Ruski je tako trebao postati jedan od obaveznih stranih jezika u školama i to s prvenstvom. Dakle po važnosti bi trebao biti odmah iza moldavskog.
Taj pokušaj je uzbunio i moldavsku, a i rumunjsku javnost (koja štiti svoju «manjinu»), što je rezultiralo svakodnevnim prosvjedima zadnja dva mjeseca. U svim većim moldavskim gradovima protestanti su zahtijevali ostavku komunističke vlade. Prosvjedi su naravno bili zabranjivani, ali to nije spriječilo ponekad i više od 20 000 prosvjednika, uglavnom školaraca i studenata.
U jednom su uspjeli, plan o uvođenju ruskog jezika nije prošao.
Tako dok jedni strahuju od rusifikacije te kao rezultat toga-vraćanje pod Kremlj, za to vrijeme drugi se pribojavaju nekog možebitnog povratka Rumunjskoj.
