Lokalni izbori koje je vlada raspisala za 18. svibnja (drugi krug 1. lipnja) zaključit će godinu dana u kojoj su glasači birali i europske i parlamentarne zastupnike, a potom, u dva kruga, još i predsjednika republike. Punoljetni građani Hrvatske na predstojećim izborima redom će tako birati članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, a u istome će sudjelovati i nacionalne manjine u jedinicama u kojima njihovi pripadnici čine većinu stanovništva.

Izbori će se održati u točno 555 gradova, 21 županiji te Gradu Zagrebu. Nema sumnje kako će među najbitnijima biti oni u glavnom gradu koji, zajedno s druga dva najveća grada, Splitom i Rijekom, godinama predstavlja najveći problem za vladajući HDZ. Stranku čiji su rezultati na lokalnim izborima obrnuto proporcionalni gustoći naseljenosti. 

INTERVJU – LUKA TOMAC: „Ljubljana je dva desetljeća ispred nas“

NOVCI SU TU, TREBA IH POTROŠITI: Koliko su zapravo isplativi autobusi na vodik?

INTERVJU - TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Nakon izbora dolazi do ujedinjenja nekih stranaka unutar naše koalicije“

Nije to slučaj samo u Hrvatskoj, ali činjenica jest kako glavni grad, na sreću ili žalost, nerijetko predstavlja gospodarski, kulturni i politički putokaz ostatku zemlje. U takvoj situaciji, neminovno je da i politike usmjerene na ekološke teme u Zagrebu, barem donekle, stvaraju uvjete i percepciju koja nadilazi administrativne okvire glavnog grada te utječe na raspoloženje javnosti, gospodarstva i drugih sfera društvenih aktivnosti u cijeloj zemlji. Jasno je to i Zelenoj akciji koja u „Zahtjevima budućoj zagrebačkoj vlasti” napominje kako zelena tranzicija mora biti visoko na listi prioriteta buduće Gradske uprave Zagreba. Zelena akcija traži ambiciozne mjere i projekte kojima Zagreb u naredne četiri godine "mora postati predvodnik u adresiranju klimatske i okolišne krize".

U Zagrebu će građani birati ukupno 47 zastupnika gradske skupštine, a prema posljednjoj anketi koju je HTV objavio 19. travnja Savez Možemo – SDP pobjeđuje s gotovo 40 posto glasova ispred koalicije HDZ – DP kojoj anketa predviđa 13 posto potpore Zagrepčana. Nezavisnoj listi Marije Selak Raspudić navedena anketa vidi na trećem mjestu (9 posto) dok, prema istom izvoru, pet posto potpore ima lista Pavla Kalinića.

Kao i aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević, dobar dio stranke Možemo proizašao je iz aktivizma civilnog društva i borbe za javni prostor koja se posebice definirala tijekom protesta protiv načina obnove Varšavske ulice 2010. godine kada je Tomašević, kao tadašnji predsjednik Zelene akcije, bio jedan od voditelja samih prosvjeda kao i inicijative Pravo za grad.

U izboru za gradonačelnika Zagreba izvjesno je kako će dva kandidata s najvećim brojem glasova u drugi krug 1. lipnja. Neizvjesno je tek hoće li se Tomislavu Tomaševiću u drugom krugu suprotstaviti nezavisna Marija Selak Raspudić ili HDZ-ov Mislav Herman.

Tomašević je već četiri godine na čelu Zagreba, a vjerojatno je kako će na tom mjestu ostati i u sljedećem mandatu. Zelena akcija, kao jedan od najvažnijih aktera građanskog aktivizma po pitanjima okoliša, pak nastavlja svoj mandat - zagovaranja unapređenja okolišnih politika. Uoči izbora oglasila se „Zahtjevima za buduću zagrebačku Gradsku upravu”.

Jasno je kako se Zelena akcija ovim zapravo obraća bivšem predsjedniku. Iako Možemo! nastupa iz pozicije progresivne ljevice koja zastupa zelene politike i održivost, uoči drugog mandata u Zagrebu zapravo predstavlja establišment. Realnost obnašanja i održavanja vlasti neminovno vodi kompromisima, stoga nije na odmet sagledati na koji način interesna udruga građana, koja prvenstveno brine o pitanjima okoliša, gleda na dosadašnji rad gradske uprave koju je praktički iznjedrila.

Zeleni su konačno na vlasti, no što o tome misli Zelena akcija (FOTO: Zelena akcija)

Tijekom mandata Tomislava Tomaševića Zagrepčani su se nerijetko žalili na gospodarenje otpadom. S time se slaže i Zelena akcija koja smatra kako „u sustavu gospodarenja otpadom u Zagrebu godinama vlada kaotično stanje”. Kao razloge tome vide primjenu pogrešnog modela prikupljanja i naplate, planove za izgradnju zastarjele infrastrukture, ovisnost o privatnim poduzećima pri obradi prikupljenog otpada te nedostatak ulaganja u prevenciju stvaranja otpada kao i ponovne uporabe otpada. Dok prepoznaju potrebu za izradom kompostane i sortirnice otpada, okolišni aktivisti zamjeraju način obrade miješanog otpada smatrajući kako je odabrana tehnologija „zastarjela i rezultira štetnim spaljivanjem i uništavanjem vrijednih resursa”. U budućem mandatu, poručuju, „očekuju odustajanje od planiranog spaljivanja miješanog otpada te realizaciju dostupnih tehnologija kojima se maksimalno iskorištavaju sirovine iz otpada”.

Iako gradske vlasti planiraju zatvaranje odlagališta i preusmjeravanje miješanog otpada u Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, to otvara nove probleme. Naime, premda se u postrojenju u Resniku planira pogon za oporabu miješanog otpada, još uvijek se ne zna što s otpadom koji nastaje spaljivanjem otpada. Grad i dalje nije odlučio bi li se to spaljivanje odvijalo u spalionici u Zagrebu ili bi se izvozilo u druga postrojenja koja imaju dozvolu za oporabu takvog otpada. 

„Smatramo da je oporaba koja rezultira niskim postotkom izvučenih sirovina iz miješanog otpada i velikim količinama otpada za spaljivanje, vrlo loša što dokazuje niz primjera iz Europe radi čega sve veći broj gradova prelazi na održivije tehnologije kojima se može iskoristiti i do 90 posto sirovina iz neodvojenog otpada. Spaljivanjem nastaju i velike količine toksičnih nusprodukata koje potom opet treba odlagati", argumentiraju iz Zelene akcije dodajući kako već i samo spaljivanje negativno utječe na klimatske promjene.

Ova organizacija nije zaboravila ni Jakuševec pa navodi kako se neodvojeni otpad trenutno „odlaže na odlagalište Jakuševec bez prethodne oporabe, što je protivno europskoj Okvirnoj direktivi o otpadu te izaziva brojne probleme sa neugodnim mirisima na odlagalištu”. Nadalje, smatraju da su odroni na odlagalištu pokazali kako je i sama konstrukcija odlagališta neadekvatna, a problematičnim drže i to što odlagalištem upravlja konzorcij privatnih tvrtki. Dok u nekim elementima zbrinjavanja otpada, poput izgradnju spremnika u centru grada, i vide neke pomake, Zelena akcija nema lijepe riječi za obećanu deplinofikaciju grada.

„Postupno napuštanje plina, jedan je od ključnih elemenata procesa dekarbonizacije, posebno Zagreba koji i dalje uvelike ovisi o ovom energentu iako se nalazimo usred klimatske krize”, tvrde ističući kako pitanje dekarbonizacije, nažalost, nije u fokusu aktualne zelene Uprave Grada Zagreba kao ni pitanje pravedne tranzicije.

Tomislav Tomašević na udaru "drugarske kritike" (FOTO: Grad Zagreb)

Usvojen Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, po pitanju deplinofikacije, smatraju manjkavim i neambicioznim. Unatoč studijama koje su pokazale kako je deplinofikacija sustava grijanja i hlađenja do 2035. godine nužna i moguća, grad do 2028. godine tek predviđa izradu Plana dekarbonizacije ovog sustava pa Zelena akcija zaključuje kako je malo izgledno da će taj cilj Grad Zagreb postići ukoliko tek za četiri ili pet godina krene s primjenom trenutno nepostojećeg plana.

Zamjeraju i izigrana obećanja o dekarbonizaciji toplinarstva postupnom zamjenom prirodnog plina s vodikom, biometanom, korištenjem geotermalne i sunčeve energije, biomase te velikim dizalicama topline.

„Problematično u ovome jest što se vodik navodi kao rješenje za dekarbonizaciju sektora grijanja iako nema učinkovitost, konkurentnost niti jednostavnost za grijanje stambenih prostora (...) čak i kada bi troškovi plina bili 50 posto niži ili cijene električne energije iz obnovljivih izvora 50 posto više, dizalice topline bi i dalje bile isplativije od vodikovih kotlova”, upozoravaju.

Ništa blaže ne gledaju niti na Plan razvoja koji namjerava revitalizirati postojeći plinski distribucijski sustav i razviti novi za potrebe „distribucije okolišno neutralnih plinova”. Kao prvo, kažu iz Zelene akcije, plin nije okolišno neutralan, jer ima "ogroman utjecaj na globalno zagrijavanje zbog metana", a kao drugo, "planovi za daljnje širenje plinskog sustava u kontradikciji su s idejom i potrebom za deplinofikaciju i dekarbonizaciju sustava te je nevjerojatno da je takvo nešto zelena gradska vlast Zagreba usvojila".

Osim kritika, Zelena akcija daje i konkretne prijedloge za postizanje ciljeva dekarbonizacije i deplinofikacije grada. Pri tome ističu neophodnost suradnje Grada Zagreba i Vlade RH kako bi se subvencionirala zamjena plinskih bojlera višestruko efikasnijim, jeftinijim i ekološki prihvatljivijim dizalicama topline. Napominju kako osim tehnološkog aspekta prilikom deplinofikacije na umu treba imati i socijalne aspekte obzirom da ona može „značajno povećati energetsko siromaštvo i produbiti postojeće razlike ukoliko se sustavno ne provode odgovarajuće mjere potpore”. Shodno tome, od nove gradske vlasti traže izradu i program deplinofikacije s „jasnim nositeljima mjera, rokovima i izvorima financiranja obnovljivih izvora energije”.

 U prometnom sektoru djelovanje gradske vlasti Zelena akcija ocjenjuje - polovičnim (FOTO: Zelena akcija)

Među pozitivne stvari aktualne Gradske uprave, Zelena akcija navodi kako je ostvaren pozitivan pomak u sektorima prostornog planiranja, dok je u drugom dijelu mandata bilo određenih pomaka u sektoru prometa te da prostorno planiranje aktualne uprave pokazuje jasan zaokret u smjeru jače zaštite prostora od nekontrolirane izgradnje.

„Vidljiva je jasna namjera rezervacije prostora za javne i društvene sadržaje te očuvanja i razvoja novih zelenih površina s ciljem stvaranja zelenih koridora i veće otpornosti grada na klimatske promjene, uz uključivanje javnosti u gotovo svakom koraku”, napominju, a kao dokaz za to navode ukidanje štetnih urbanističkih planova uređenja kao i posljednje izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada (GUP). Međutim, ističu, „resorno ministarstvo izmišljajući razloge uporno odbija dati suglasnost na izmjene i dopune GUP-a, a koja je nužna da bi GUP bio važeći”. Prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo i ekološku održivost, navodi Zelena akcija, u Zagrebu je prošle godine izdano 727 građevinskih dozvola. Sve su izdane prema važećem GUP-u, a svaki dan odgađanja donošenja izmjena GUP-a znači i više od dvije izdane dozvole po danu jer se u obzir uzimaju i svi zahtjevi za izdavanjem lokacijske i građevinske dozvole podneseni u trenutku važenja štetnog starog GUP-a.

Unatoč pozitivnim pomacima, Zelena akcija kao ključni problem vidi resorno ministarstvo koje blokira izradu novog GUP-a, a time i cjelovitu strategiju upravljanja prostorom kakvu je Grad posljednji put imao tijekom planirane ekspanzije preko Save još u prošlom tisućljeću. Novi GUP, temeljen na načelima socioekonomske pravednosti i demokratizacije upravljanja javnim prostorom omogućio bi korištenje prostora u interesu svih njegovih stanovnika, a nauštrb sitnim interesima građevinskih lobija, posebice u eri klimatskih promjena i problema mikroklime u gusto naseljenim, urbanim sredinama.

U sektoru prometa Zelena akcija vidi polovični učinak aktualne vlasti.

„U prvom dijelu mandata bilo je malo pozitivnih promjena, ali u posljednjih godinu dana došlo je do početka realizacije nekih od obećanih projekata koji pomiču sustav u željenom smjeru”, objašnjavaju.

Jedan od tih jest jasan trend povećanja dužine biciklističkih staza u prometnoj mreži kao i broj parkirnih mjesta za bicikle. Premda bicikli predstavljaju manji dio prometa, pozitivno je ocijenjeno i prvo povećanje tramvajske mreže u posljednjih 25 godina. Iako je uvođenje novih parkirnih mjesta izazvalo dosta negodovanja među građanima, Zelena akcija ovu inicijativu smatra pozitivnom jer se „napokon eliminira mogućnost da korisnici prve zone mogu bez dodatne naknade parkirati u cijelom gradu”. Pozitivnim ocjenjuju i ukidanje većine povlaštenih parkirnih mjesta čime su građani dobili nova parkirališta i bez gradnje novih garaža. Međutim, zabrinjavajućim smatraju trend pada broja prevezenih putnika tramvajima i autobusima što upućuje na to kako je dio korisnika javnog prijevoza počeo više koristiti automobile.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Zelena akcija

 

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.