Benediktinci u Hrvatskoj uglavnom su dijelili sudbinu svoga naroda: prvi samostani nastaju za nastajanja hrvatske države, doživljavaju najveći procvat u zlatno doba hrvatskoga kraljevstva, a mnoge zajednice nestaju nestankom hrvatske dinastije i državne samostalnosti. Na opadanje benediktinskih zajednica, uz njihove vlastite slabosti, utjecao je i dolazak prosjačkih redova koji su se nametnuli novošću i duhovnošću, osobito strožim siromaštvom. Uz to, mnogi su samostani nestali u vrijeme od 14.…

Ženska grana benediktinskog reda. Stariji naziv za njih su koludrice. Utemeljila ih je sv. Skolastika, sestra sv. Benedikta Nursijskog. Monaško pravilo sv. Benedikta pisano je prvenstveno za monahe i ne predviđa pravila za ženski dio benediktinskog roda. Ipak pravila su jednaka.Danas u Europi i Americi imamo oko 300 ženskih samostana s 13 000 redovnica. U današnjoj Hrvatskoj djeluje osam ženskih samostana benediktinki; Cres, Krk, Hvar, Rab, Trogir, Zadar, Šibenik.Pogledaj i na ovome…

Poznata je izreka da su benediktinci preobrazili lice srednjovjekovne Europe. Oni su ti koji su pokretali duhovnu misao naroda. Njihova dva gesla jesu; "neka se u svemu slavi Bog" te "moli i radi". Glavna odrednica u plodnom radu uz molitvu i vjerski rad je pomaganje bližnjima.Već od prvih stoljeće Crkve bilo je kršćana koji su željeli nasljedovati Isusov način života: slušajući i moleći Oca, djevičanski i siromašno. Početkom 4. stoljeća Crkva dobiva slobodu i mnogi žele postati kršćani. Broj…

Kada govorimo o benediktincima moramo znati da su oni najstariji monaški red. Utemeljitelj je sv. Benedikt Nursijski (oko 480.-547.). Odgojen je i obrazovan u Rimu, a pokopan je u Monte Cassinu kraj sestre Skolastike. Njegov životopis napisao je Grgur Veliki u svom dijelu "Dijalozi". Jako "oružje" kršćanstva u tom ranijem razdoblju, ali i kasnije bijaše ikonografija. Sv. Benedikta ikonografski možemo prilično točno prepoznati, i to kao redovnika u crnom habitu s opatskim štapom i mitrom. Pojam…

Autor je nesklon tumačenju i kao takav nevješt u tome, pa će, umjesto da sam objasni pojam haiku, jednostavno prepisati dio iz teksta ''Značenje haiku poezije u umjetnosti Japana'' Vladimira Devidea:      ''Kad se haiku poezija u Japanu jednom razvila i podigla na razinu kakvu je zadobila po Bashôu, ona je time – uz nô dramu – postala i ostala možda ''najjapanskijom'' od svih umjetnosti Japana. Kao pjesnički oblik haiku ništa ne duguje ni Kini niti bilo kojem drugom stranom…