KILOGRAM PAPRIKE – 7.258 KUNA: Ovakve bi bile cijene u katalogu trgovine da su uvećane kao u navodnoj „aferi žičara“

I.F.

9. prosinca 2020.

KILOGRAM PAPRIKE – 7.258 KUNA: Ovakve bi bile cijene u katalogu trgovine da su uvećane kao u navodnoj „aferi žičara“

„Bismo li platile kelj 1.500 kuna ili vreću krumpira 3.000 kuna? Vjerojatno ne. A zašto onda dopuštamo da netko tako bahato raspolaže našim novcem“, upitali su se iz GONG-a, dok je pored ovih pitanja stajao naoko obični katalog jednog trgovačkog centra. Na fotografiji s nizom svakodnevnih proizvoda na akciji izmijenjene su prave cijene i umjesto njih stavljene cijene kakve bi bile da su uvećane onoliko koliko je navodno uvećana cijena sifona ugrađenih u zagrebačku žičaru. Zornu ilustraciju na Twitteru je objavio Tomislav Metelko.

Inspiraciju je dao gradski zastupnik Renato Petek koji je na jučerašnju sjednicu Gradske skupštine stigao s jastučićem na kojeg je postavio jedan običan sifon. Novinarima je objasnio kako se radi o sličnom sifonu kakav je ugrađen i u „Bandićevu žičaru“.

Žičara Sljeme
Zagrebačka žičara (FOTO: HINA/Edvard Šušak)

Petek je ustvrdio kako takav sifon košta 200 kuna, dok su ih Zagrepčani plaćali 44.000 kuna po komadu, što je uvećanje za 220 puta. Gradski zastupnik pozvao se na sad već famozni video koji je objavljen na YouTubeu, a u kojem se punih sedam sati nabrajaju malverzacije prilikom izgradnje Žičare, sve detaljno s kompletnim troškovnicima, izvješćima inspekcije i cjelovitom dokumentacijom. Prvu informaciju o videu, potpisanom pseudonimom Konspirator, objavila je emisija Potraga RTL televizije, navodeći kako je ukupni trošak izgradnje žičare prema ovim informacijama porastao za 89 milijuna kuna.

„Želio sam prikazati što to gradonačelnik potpisuje kroz anekse ugovora, odnosno nove troškovnike koji su izmijenjeni, a suprotni su onom osnovnom ugovoru što je detaljno objašnjeno u filmu Konspiratora”, izjavio je Petek za Telegram

Renato Petek
Renato Petek sa sifonom (FOTO: HINA/Dario Grzelj)

Na slično je uoči Međunarodnog dana borbe protiv korupcije upozorio i Gong, poručujući da se izvor korupcije u Hrvatskoj nalazi u slabosti institucija, a ne u moralnom posrnuću takozvanog malog čovjeka.

„Svjedočimo povremenim medijskim spektaklima u kojima se poneki dužnosnici hapse, međutim nedostaju antikorupcijske presude. Deset godina nakon Sanaderovog uhićenja još uvijek ne postoje pravomoćne presude u dva od tri njegova procesa. Odbačena je optužnica protiv bivšeg HDZ-ovog ministra Božidara Kalmete nakon što je svjedok promijenio iskaz. Gradonačelnik s desetak korupcijskih procesa upravlja glavnim gradom te je do jučer bio nezaobilazan u održavanju Plenkovićeve parlamentarne većine, a dan danas, zajedno s HDZ-om, 'drži' Zagreb. Zakonske norme kreirane su tako da optužnice padaju jer su loše napisane, a procesi se otežu dok ne padnu u zastaru. Međutim, ništa od toga nije slučajno, riječ je o namjernim potezima“, objašnjavaju iz GONG-a. 

katalog
Sve za 220 puta "gore" (ILUSTRACIJA: Twitter/@tomislavme)

Navode i anketu Eurobarometar koja se provodi u svim zemljama članicama Europske unije, a prema kojoj je Hrvatska često pri samom dnu kada se govori o tome što građani misle o pravosuđu. Tako su u lipnju objavljeni podaci europskog istraživanja o percepciji korupcije, u kojoj je čak 97 posto ispitanika iz Hrvatske odgovorilo da je korupcija u Republici Hrvatskoj široko rasprostranjena, što je bio najveći postotak u cijeloj Europskoj uniji. 

„Kao jedan od ključnih uzroka sveprisutnosti korupcije smatramo zarobljavanje državnih institucija i njihovo podvrgavanje političkim strankama. Dok se političari vole pozivati na rad institucija, građani/ke sve manje vjeruju u efikasnost i kvalitetu tih istih. Uslijed toga, živimo u vremenu kada građanstvo zazire od institucija, ne participiraju u političkom i društvenom životu zemlje jer 'ionako se ništa ne može promijeniti' i 'sve moraš opet platiti'“, zaključuju u GONG-u.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Twitter/@tomislavme

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"