NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Crvena hrpa

Lupiga.Com

7. rujna 2018.

NOVE NOVOSTI NA KIOSCIMA: Crvena hrpa

I prvog rujanskog petka na kioscima diljem zemlje možete pronaći novi broj Novosti, prijateljskog nam tjednika koji i ovaj put donosi obilje sadržaja. Pa evo što vas očekuje u novim Novostima, koje ovaj tjedan imaju i neuobičajenu naslovnicu - "autoportret" sjajnog ilustratora ovoga tjednika, Alema Ćurina.

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Inteligentno rješenje s Pantovčaka

Predsjednica Hrvatske, države nemoćne u zaustavljanju iseljavanja svojih građana, pozvala je hrvatske gospodarstvenike da investiraju u Bosnu i Hercegovinu te tako zaustave iseljavanje tamošnjih Hrvata. Genijalno! Neka ih sad pozove da ulažu u Hrvatsku i nitko više neće u inozemstvo. Ni turistički

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Tko je ubojica?

Psihopate što svakodnevno pišu nesuvisle i poremećene statuse o domoljublju, vjeri, Stepincu, Isusu, homoseksualcima, nasilju i oružju na širokoj ledini Fejsa susrećete svakodnevno, i ako su to točke interesa jednog poremećenog psihopata, morate se zapitati: koliko takvih još ima oko nas?

Jedna partija, dvije stranke

Dalija Orešković i Bojan Glavašević mogli bi stvoriti političku opciju koja bi idejno zahvaćala nešto šire od današnjeg SDP-a i pritom bila lišena socijaldemokratske ideološke prtljage i unutrašnje zatrovanosti. Ovisno o situaciji u SDP-u, ta nova opcija mogla bi okupiti i još ponekog zastupnika iz aktualne parlamentarne postave. Piše Ivica Đikić

Lijevanje ljevice Potpisivanjem „Šibenske deklaracije“

Nova ljevica, Radnička fronta, Orah i SRP započeli su okupljanje za koje se nadaju da bi moglo biti prijelomni korak u nacionalnoj suradnji na ljevici. Razmišljaju o priključenju drugih stranaka, inicijativa i pojedinaca te o zajedničkom izlasku na izbore za Europski parlament. Piše Mašenjka Bačić

Intervju, Eli Pijaca Plavšić: Projekt Blaženke Divjak je fušerski

„Takozvana reforma se provodi bez ijednog funkcionalnog tijela koje je zaduženo za nadgledanje njezine provedbe. Tek iz televizijskih intervjua doznajemo da se osnivaju neka nova tijela koja bi trebala raditi evaluaciju projekta ‘Škola za život’, ali ne znamo ni tko će to biti ni kako će to raditi“, kaže sociologinja iz GOOD inicijative u intervjuu s Anom Brakus

Patuljci pojma nemaju

Nisu brodogradilišta i njihovi radnici nastradali samo zbog poznatih uzroka: katastrofalnog monetarnog okvira za proizvođače, pogubne politike Evropske komisije, loših odluka menadžmenata i svjetskih prilika na tržištu. Ovih dana ih uništavaju neznanje i zlonamjernost većine vodećih medija. Piše Igor Lasić

Tjednik Novosti
Naslovnica novog broja (ILUSTRACIJA: Novosti)

Reportaža: Petrinjski vremeplov

Petrinja je nekada izgledala kao gradić Peyton, bila je toliko zanimljiva, kažu naši sugovornici. I danas su u njoj međunacionalni odnosi uglavnom jako dobri: Hrvati i Srbi se druže i posjećuju na slavama i krstitkama. Takvu sliku pokušavaju poremetiti male skupine iz Koordinacije braniteljskih udruga. Piše Dragan Grozdanić, snima Jovica Drobnjak

Mali krov za velike Bogunoviće

Želimo samo taj krov i malo kupatilo da možemo normalno funkcionirati. U kući imamo dosta vlage. Prije par dana smo počeli krečiti da nam bude bar urednije – kaže Igor Bogunović, jedan od četvero djece samohranog oca Đure iz Karina Donjeg. Piše Vaska Radulović

Feljton Revizionizam pred sudom: Četnici i štetnici

Srpskim Zakonom o rehabilitaciji de facto je omogućeno da svaka osoba koja je nakon travnja 1941. lišena bilo kakvog prava bude rehabilitirana kao žrtva ideološkog ili političkog progona. Na taj je način rehabilitiran niz osoba odgovornih za kolaboraciju i ratne zločine, poput Draže Mihailovića, Nikole Kalabića, Mihajla Zotovića, Spasoja Drenjanina... Piše Tamara Opačić

Retrospektiva za Njmečaku

Protesti u Chemnitzu pokazali su da je problem krajnje desnice u istočnom dijelu Njemačke znatno veći i maligniji nego što su to vlasti voljne priznati. Prosvjednici su marširali s uzdignutim desnicama i sukobljavali se s pripadnicima četiri puta manje skupine antifašista, a razdvajalo ih je tek nešto manje od 600 policajaca. Piše Tena Erceg

Od robova do ljudi

Prema britanskom filozofu Peteru Hallwardu, od tri revolucije 18. stoljeća, one američke, francuske i haićanske, samo ova zadnja uspjela je nametnuti bezuvjetnu primjenu principa koji su inspirirali sve tri. A to je da se svi ljudi rađaju s prirodnim i neotuđivim pravom da budu ljudi. Te da taj princip valja braniti svim sredstvima. Piše Srećko Pulig

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Muzej radničkih prava

Nekoliko transparenata s prosvjeda radnika Uljanika već je pospremljeno u Hrvatski povijesni muzej, gdje će ih razgledati školske ekskurzije i znatiželjni turisti. Dok broj štrajkova iz godine u godinu strmoglavo opada, ljepši komentar radničke borbe teško da smo mogli zamisliti

Intervju, Faruk Šehić: Svanuće i naš dan

„Vezivno tkivo Bosne danas su antinacionalisti, antifašisti, kritični patrioti, sekularni i oni čija vjera je njihova privatna stvar, i mi nismo nekakva manjina. Trenutno traje ultranacionalističkih produženih 15 minuta slave, ali svanuće i naš dan, bez obzira koliko je i globalna situacija otišla udesno i odlazi sve više“, kaže nagrađivani bh. pisac. Razgovarao Goran Borković

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Digitron Gudžević

Desetar vikne ‘vojsko, Dnevnik!’, svi se nevoljko usprave u svojim stolicama. Titova poruka narodima i narodnostima, privredni uspjesi, vijesti iz svijeta. Već je skoro osam sati, rubrika Kultura. Čudo da ga takvoga nema: Dimitrije Tasić govori o knjizi pjesama autora Sinana Gudževića, izišloj te godine u Beogradu!

Smrt fašizmu, sjećanje narodu

Memorijalni centar Lipa pamti čuva uspomenu na veliki masakr iz 1944. godine, kada su nacisti i fašisti u svega nekoliko sati ubili 269 stanovnika istarskog sela Lipa, a njegov je obnovljeni postav već dobio brojne nagrade zbog sjajne izvedbe i uklopljenosti u svakodnevni život mjesta. Piše Davor Konjikušić

TV rašetanje Borisa Rašete: Čavel v glavi

Knjaz nam je prikazao ‘najpoznatije selo u Hrvatskoj’ i pritom postavio sasvim logično pitanje, otkuda naziv Čavoglave... Vrhunac emisije bio je kad smo na seoskoj klupi vidjeli trojicu Čavoglavaca koji su se pohvalili da su osobno, njih trojica, pod zaštitom UNESCO-a kao ‘primjer nematerijalne kulturne baštine’

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Novosti