TEORIJA RELATIVNOSTI: Da li se u Prijedoru desio genocid ili čije presude da poštujemo?

Srđan Puhalo

30. 07. 2024.

TEORIJA RELATIVNOSTI: Da li se u Prijedoru desio genocid ili čije presude da poštujemo?

Sada već davne 2021. godine odlazeći Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći Bonska ovlaštenja, nametnuo je 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Zakonom je propisano da će se „kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniti onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom“. Od
POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

Lana Bobić

09. 07. 2024.

POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

Prvu kolumnu istog ovog naslova napisala sam 2019. godine, da iskoristim radni naslov svog diplomskog rada. Krajem 2023. godine isti sam naslov koristila za tekst u kojem sam se bavila anti-rodnim pokretima i kulturnim ratovima. Nova knjiga Judit Butler u naslovu postavlja, a u sadržaj odgovara na isto ovo pitanje.  Godine gospodnje 2024. mi i dalje opovrgavamo nebuloze koje nam neuki i/ili zli ljudi nameću kao najveću i najozbiljniju društvenu prijetnju. Bauk tzv. rodne ideologije u
NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

Sofija Kordić

09. 07. 2024.

NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

Nedavno me u taksiju do zagrebačkog aerodroma vozio sredovječni čovjek koji mi je svojom pričom pokvario dojmove boravka u Zagrebu i uvjerio me kako izlaskom iz svojih društvenih mjehurića već na prvom uglu nailazimo na konflikt i na svijet s kojim se teško mirimo, ali se u većini slučajeva pravimo da ne postoji, sve dok nas skoro ne uguši svojim čvrstim stiskom. Rekao mi je kako je sve otišlo do vraga i kako će nas migranti uništiti, ali ne Filipinci jer oni su kršćani, ali svi ti ostali
NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

Srđan Puhalo

24. 06. 2024.

NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

Te subote, 22. juna 2024. godine, u cijeloj Bosni i Hercegovini bilo je pakleno vruće, kao da je Bog lično odlučio da kazni njene stanovnike zbog pete Povorke ponosa koja se taj dan održavala u Sarajevu. Kasnije se ispostavilo da je Bog, iz njemu znanih razloga, kaznio onaj dio države u kojem se trenutno izbacuju iz dokumenata pojmovi rod i pol, razlupavši ga gradom različitih veličina.  Elem, nakon propuštene treće i četvrte Povorke, iz opravdanih razloga, maksuz sam se toga dana zadesio
NEZVANI GOST: Naš mali demon Titivillus

Predrag Finci

23. 06. 2024.

NEZVANI GOST: Naš mali demon Titivillus

Od priča koje ljudi u odmaklim godinama pričaju dominiraju dvije teme: prva je što je i kako je nekada nešto bilo, a druga, koje su sve zdravstvene muke pozne dobi. Svaki dan bude neka, pa je izbor veliki, pričama o tome nigdje kraja. Jedna od zdravstvenih boljki je svakako i problem zaboravljanja i pravljenja kojekakvih grešaka.  Danas mnoge zabavljaju, ali i plaše greške aktualnog američkog predsjednika. To mogu biti ozbiljne greške, jer je riječ o čovjeku koji vodi najveću svjetsku
MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

Marko Pogačar

13. 06. 2024.

MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

U Zagrebu postoji Ulica Milana Mladenovića. To jest i nije neobično. Mladenović je u gradu rođen, i ondje je prvih šest godina živio. Otprilike, kao i Bora Ćosić. Agramersko se djetinjstvo Ćosićevo skutrilo u godinama neposredno pred Drugi rat, svjetski a naš, dok je prva Jugoslavija, po ubistvu Radića i zavođenju Šestojanuarske diktature, pouzdano klizila k svome nadiru. Mladenovićevo će se zagrebačko vrijeme odmatati od kraja pedesetih godina pa do sredine šezdesetih, kada se FNRJ polako
UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

Srđan Puhalo

28. 05. 2024.

UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

Kognitivna disonanca je pojam koji je 1957. godine prvi put spomenuo socijalni psiholog Leon Festinger u svojoj knjizi „Teorija kognitivne disonance". Kognicija ili spoznaja sastavljena je od određenog spektra vrijednosti, stavova i emocija i postoje kognicije koje su međusobno nekompatibilne, koje se isključuju i nazivaju se disonantnim kognicijama. Kognitivna disonanca prema tome predstavlja mentalno stanje u kojemu osoba istovremeno doživljava više iskustava koja se ne podudaraju, primjerice
DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

Zdenko Duka

17. 05. 2024.

DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

Hoće li treća Plenkovićeva vlada mijenjati ideološko ozračje i krenuti sasvim u desno? To je za mnoge od nas glavno pitanje koje postavljamo posljednjih mjesec dana. Vratiti Hrvatsku na „tvorničke postavke“, osobito s početka devedesetih, ali i kroz cijelo Tuđmanovo desetljeće, značilo bi ponovno oživjeti doba besprizornog kršenja ljudskih prava, revizije hrvatske povijesti u kulturi i obrazovanju, poticanja mega-nacionalizma i šovinizma, ugrožavanja pripadnika nacionalnih manjina, posebno
TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

Brano Mandić

11. 05. 2024.

TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

U državi Crnoj Gori volimo da se bavimo istorijom, pravnim finesama i međunarodnim odnosima. Svaka kafana ima svog Brežnjeva, a dijete kad je pametno, kaže se, Bizmark! Makar se tako govorilo kad sam ja bio mali, dozvoljavam da se sada možda kaže Tramp. Kako god, kolektivno smo umiveni poznanjem povijesti, porinuti u dublji smisao njenih prauzroka i nevidljivih silnica. Naš jedini problem je sadašnjost. Ona nas keca, što se kaže. Otud često gajimo istorijske zabune, izbore, utakmice i mitinge.
POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

Lana Bobić

04. 05. 2024.

POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

O pobačaju možete misliti što god želite, sasvim nebitno, imate puno pravo i slobodu svoj stav o pobačaju prakticirati u svom životu. Ono što je porazna činjenica je da se svodeći pobačaj na ideološko pitanje ženama diljem Europe uskraćuje zdravstvena skrb. Svaka žena ima pravo odlučiti želi li, kada i kako iznijeti trudnoću. Naše nije da o tome moraliziramo već da ženama osiguramo adekvatnu zdravstvenu skrb, što uključuje i dostupan pobačaj na zahtjev. Kada kažem dostupan, mislim na legalan i