Spomenik palim borcima u Ulici Božidara Adžije na zagrebačkoj Trešnjevci najviše je napadan spomenik u Zagrebu, a možda i u Hrvatskoj. U posljednjih deset godina vandaliziran je najmanje 20 puta. Pritom je teško zanemariti i nadrealnu, potpuno jezivu činjenicu da se nalazi tik uz dječje igralište pa su svastike, ušato u i slične „poruke“ svakodnevni prizor pored kojeg se igraju djeca. 

Podignut 1953. godine, na spomeniku se nalaze imena 49 boraca Narodnooslobodilačkog rata, uključujući i devet žena – Milu Gerzej, Miru Hiršler, Elzu Knezić, Stanku Knezić, Mariju Kotu, Anu Mitok, Paulu Poljak, Olgu Radmanović i Šteficu Valjen. Podsjetimo, tijekom Drugog svjetskog rata, od oko 300.000 stanovnika Zagreba i okolice, svaki šesti, odnosno njih čak 50.000 je sudjelovalo u Narodnooslobodilačkoj borbi. 

Ministar branitelja Tomo Medved prilikom obilježavanja Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu (FOTO: Facebook/Antifašistički vjesnik)

Zemlja u kojoj se sustavno zatire antifašističko naslijeđe i sjećanje, u kojoj je tokom devedesetih, prema nekim procjenama, uništeno oko 3.000 spomen-obilježja, svjedoči novom valu normalizacije i relativizacije ustaštva u čemu vrlo aktivno sudjeluje i dio vladajućih struktura, koje su s famoznim „dvostrukim konotacijama“ okuražile vandale da se svoju ideologiju više ne srame iskazivati u javnom prostoru. 

U takvoj društvenoj klimi, sve učestaliji napadi na spomenike poput onog u Adžijinoj nisu anomalije ni izolirani incidenti. Godinama su na njemu posebno na meti bile dvije crvene zvijezde, koje su u međuvremenu izblijedile. Petokrake su nebrojeno puta uništavane čekićem, a spomenik je često bio šaran crnim ili plavim sprejem – jednom su ga gotovo potpuno zaplavili. U srpnju ove godine, nakon što je obnovljen za Dan antifašističke borbe, vandali su porazbijali zvijezde, svijeće i cvijeće te se poslije i potpisali ustaškim i nacističkim simbolima. 

Ministar branitelja Tomo Medved prilikom obilježavanja Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu (FOTO: Antifašistički vjesnik)

Sredinom listopada, nakon tko zna kojeg čišćenja, ponovno je osvanuo išaran ustaškim i nacističkim simbolima. Nekoliko dana kasnije Možemo Trešnjevka-sjever na Facebooku je objavio da je spomenik ponovno očišćen, a pored njega postavljena kamera radi identifikacije budućih počinitelja.

„Ovdje nije riječ samo o išaranom kamenu. Ovdje su uklesana imena ljudi koji su imali hrabrosti suprotstaviti se fašizmu kada je to značilo riskirati vlastiti život. Ljudi zahvaljujući kojima danas živimo u slobodi koju neki tako olako koriste da bi slavili njihove krvnike. U vremenu kada govor mržnje i pozivi na nasilje sve otvorenije pronalaze prostor u javnosti, pa i u političkom životu, ne smijemo dopustiti da fašistički simboli postanu normalna pojava, a mržnja prihvatljiv oblik izražavanja. Jer fašizam ne počinje tek onda kada netko iscrta kukasti križ. Počinje onda kada se mržnja opravdava, nasilje relativizira, a šutnja postane odgovor. Sjećanje nije izbrisano. I neće biti“, poručili su uz fotografiju očišćenog spomenika.

Ministar branitelja Tomo Medved prilikom obilježavanja Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu (FOTO: Facebook/Možemo Trešnjevka-sjever)

Roman Karaturović, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka-sjever, za Lupigu kaže da ne zna ni za jedan drugi spomenik u gradu koji je toliko na udaru fašista. 

„Napadi su toliko učestali da smo se pogubili u brojanju“, kaže. 

Po njegovoj procjeni samo ove godine bio je na meti šest ili sedam puta. Nakon svakog incidenta, govori Karaturović, vijeće inzistira na čišćenju i prijavljuje slučaj policiji. Međutim, policija njihove prijave ignorira, na mejlove ne odgovara, a već za tjedan dana nakon čišćenja spomenik obično osvane ponovno išaran. 

Karaturović primjećuje da se napadi obično događaju „sinkronizirani“ s nacionalističkim manifestacijama i incidentima u državi: primjerice, za vrijeme Thompsonovih koncerata negdje u Hrvatskoj, ili, kao u najnovijem primjeru, u noći nakon najnovijeg incidenta nacističkog skandiranja navijača Torcide. Prošle godine, primjerice, išaran je dan nakon što je u Saboru održan negacionistički okrugli stol na temu Jasenovca.

Naš sugovornik primjećuje i da se učestalost napada drastično povećala nakon Thompsonova koncerta na Hipodromu. Potpis u posljednjim napadima uglavnom je isti: ušato U s križem, kukasti križ i natpis „Ubi komunjaru”. Zvijezda je udarana, a oštećen je i jedan dio pri dnu spomenika.

Iako je cijeli spomenik znao biti zašaran, najčešće je na meti njegov prednji dio, na kojem se nalazi popis žrtava fašističkog terora, kao i petokrake. Karaturović smatra da je riječ i o promišljenom načinu uništavanja: „Vandali vjerojatno shvaćaju da, kada išaraju spomenik, imena ljudi blijede i ruiniraju se od čišćenja“.

Vijeće gradske četvrti zbog čišćenja spomenika suočeno je s fašističkim komentarima i govorom mržnje na društvenim mrežama. Karaturović je ipak optimističan. 

„Temeljito smo brisali svaki komentar koji je sadržavao govor mržnje. Nakon nekog vremena primijetili smo da nam se, što je manje govora mržnje, javlja više ljudi s pozitivnim porukama. Podržavaju nas u čišćenju spomenika. Tako se organski stvara zajednica ljudi koji se protive fašizmu. Mislim da je općenito mnogo više ljudi na našoj strani nego na strani onih koji šaraju spomenik i šire mržnju. Spremni smo institucionalno raditi apsolutno sve da taj spomenik tamo stoji dok je svijeta“, zaključuje naš sugovornik.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Facebook/Možemo Trešnjevka-sjever

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.