TRIJUMF BAJSA NA INMUSICU: Slika koja pokazuje kakav bi Zagreb mogao biti

Dora Pavković

28. lipnja 2026.

TRIJUMF BAJSA NA INMUSICU: Slika koja pokazuje kakav bi Zagreb mogao biti

Za vrijeme nedavnog INmusic festivala, privremena Bajs stanica na zagrebačkom Jarunu pretvorila se u pravi mali biciklistički mravinjak. Na stotine i stotine Bajsova, kažu skoro tisuću, sjatilo se na jednom mjestu. Prizor je to koji se ne viđa često. No, ipak se događa. Prisjetimo se, na primjer, i krcate Bajs stanice kod kluba Močvara za vrijeme Trnjanskih kresova. Znak je to da Zagrepčani sve više prihvaćaju gradski servis javnih bicikala i spoznaju njegove prednosti. Ili barem to čini dio Zagrepčana. 

Sustav, inače, bilježi 100.000 registriranih korisnika. Dakle, pojednostavljeno – otprilike svaki osmi stanovnik grada vozi Bajs. Ove brojke pokazuju koliko je ovaj sustav doprinio mainstreamizaciji bicikliranja u gradu. Ono više nije na margini; praktički više nije ni supkultura. A ako barem mali dio ovih korisnika ponekad bira Bajs za vožnje koje bi inače „pokrili“ automobilom – to je veliki plus za održivost u gradu, kao i korak prema rješavanju prometnog kolapsa.

Ukratko, sustav javnih gradskih bicikala je zaživio, unatoč prigovorima mnogih dežurnih kritičara koji mu se rugaju još od trenutka kada je pokrenut, pa čak i prije nego se s Bajsom i krenulo. Nove stvari ljudi često dočekuju na nož, a nekima bicikli jednostavno kvare komfor vožnje automobilom po gradskim ulicama. No, što je – tu je – stvar funkcionira i grad je dobio dokaz da sustav ima svoju publiku.


Na Jarunu Bajs do Bajsa (FOTO: Mapiranje Trešnjevke)

Sustav je maksimalno intuitivan i jednostavan za korištenje – bicikli se skeniranjem QR koda pokreću u nekoliko sekundi. Rješava gotovo sve klasične probleme privatnih bicikala koji su mnoge odvraćali od redovite vožnje – krađe, parking, održavanje, kvarovi, probušene gume … Bajs se pokazuje i kao odličan izbor u nekim specifičnim situacijama kada zagrebački javni promet zakaže, primjerice, pri povratku s događanja na koja ste došli tramvajem, koja se otegnu do ponoći, kada tramvaji rijetko prometuju. U takvim slučajevima Bajs se nameće kao dobra opcija za povratak kući. Koristan je i u situacijama prometnih zastoja ili „krkljanca“, kada tramvaj kasni ili se ne pojavljuje, a stanica Bajsa često je odmah iza ugla. I što je najvažnije – povoljan je

Ipak, najvažnije od svega – Bajs pokazuje koliko uspješan može biti projekt kojemu se pristupa maksimalno ambiciozno i holistički. Mreža pokriva uistinu gotovo cijeli grad, stanice su uglavnom postavljene na smislene i frekventne lokacije. Nije se, dakle, išlo stidljivo i „mic po mic“. Voljeli bismo vidjeti više upravo ovakvih ambicioznih poteza gradske vlasti, koja prečesto bojažljivo i polovično pristupa rješenjima poput oslobađanja gradskog prostora od automobila, proširenja pješačke zone, zelenih prostora, pa i same biciklističke infrastrukture, koja često ostaje neadekvatna, točkasta i fragmentirana. 

Bilo bi sjajno, primjerice, kada Bajsovima ne bismo morali, u nedostatku boljih opcija, riskirati živu glavu balansirajući između tramvajske pruge u strahu od naleta automobila, ili vrludati i raditi slalom između pješaka na pločnicima, čime se stvara animozitet između dvije grupe u prometu koje su prirodni saveznici. I dalje je previše apsurdnih situacija poput vožnje stazom koja naglo završava usred ničega, ili se posred nje nalazi drvo, ili prolazi između terase kafića i ulaza u kafić (pazi, konobar!). 

Zagreb nije toliko grad bez biciklističke infrastrukture koliko grad u kojem se infrastruktura pojavljuje u komadima, kao da je netko slaže od dijelova koji nikad nisu bili zamišljeni kao cjelina. Biciklisti su i dalje u velikoj mjeri prepušteni sami sebi, i gradska vlast sebi ne bi smjela dozvoliti opuštanje uslijed uspjeha Bajsa niti pristup – „evo vam bicikli, snađite se“. Bajs će se, dakle, u svom punom sjaju pokazati tek onda kada se dovoljno ozbiljno pristupi ulaganju u kvalitetnu biciklističku infrastrukturu – ali i viziji razvoja grada gdje promet ne podrazumijeva prvenstveno automobil. Recimo to ovako: Grad je isporučio alat, ali nedostaje okruženje u kojem taj alat značajno mijenja prometne navike.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Mapiranje Trešnjevke

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.