E-ciklopedija

Javni skupovi, mitinzi

14. 03. 2002.
Javni skup je organiziranje građana kako bi na nekom javnom mjestu izjavili svoje slaganje ili neslaganje s nekom pojavom. Isto tako kad se neki band, politički ili vjerski vođa odluče pokazati na nekom mjestu. Javni skupovi postoje valjda otkad postoji i svijeta. Otkada je rulja navalila na nedužnog Isusa, pa do sukoba antiglobalista i murije, javno iskaljivanje bijesa normalna je pojava. No, ne služe skupovi samo za sukobe. Poznat je npr. skup Woodstock održan 1969 gdje se ekipa par dana
E-ciklopedija

Droga

14. 03. 2002.
Od nje su stradali Jimy Hendrix, Maradonna i Dino Dvornik. Možda bi i borba protiv nje imala koristi da iza nje ne stoje čitave države, vojske i bogate korporacije. Postoje različite vrste droge koje su uglavnom razlikuju po svojoj štetnosti po čovjeka. Svaka od njih je štetna sama za sebe, a mnogi teški uživaoci preporučuju čak i mješanje droga kako bi se prije dokrajčili. Među najjače droge spadaju heroin i kokain. Prva je smećkasti prah koji su uglavnom uzima intrevenozno (igla u ruku).
E-ciklopedija

Grgat, Ivan

14. 03. 2002.
Obično nismo imali prilike, no sad s velikim zadovoljstvom po prvi puta stavljamo i našeg prijatelja i poznanika Ivana Grgata u e - ciklopediju. Grgata poznajem iz najljepšeg dijela moje mladosti, a to je srednja škola. Obično bi preko tjedna išli u školu, a zatim bi se vikendom družili po lokalnim birtijama, tek polako otkrivajući izlaske i djevojke. U našem su kvartu neki ljudi vezani za sport otvorili kafić tako da smo upoznali dosta širok krug sportaša ali mnogi će u 98% slučajeva reći da
E-ciklopedija

Goethe, Johan Wolfgang

14. 03. 2002.
Njemački pjesnik, rodio se 28. kolovoza 1749. u Frankfurtu na Maini, a umro 22. ožujka 1832. u Weimaru . Jedan je od najslavnijih pjesnika u svjetskoj književnosti. Iz roditeljske kuće odlazi u Leipzig na studij prava, ali i zbog ozbiljne bolesti, te počinje pisati u duhu rokokoa. Nakon studija odlazi u Frankfurt gdje počinje s odvjetničkim pripravništvom i istodobno skicira svoje životno djelo o Faustu, te piše povijesnu dramu o Goetzu. 1774. godine u Leipzigu izlazi anonimna knjižica
E-ciklopedija

Broz, Josip

14. 03. 2002.
Popularno su ga zvali Tito. Još puno prije bilo kakvih udruženja zaštitnika životinja, Tito je rokao slonove, jelene, muflone i leoparde. Volio je Dimple whiskey, a i Gertrudu, Jovanku i po slobodnoj procjeni Titine stranice još 16 žena. Njegov život ispisan je u knjigama, opjevan je u pjesmama, a 1/4 Amazonske džungle potrošena je na bilježnice u kojima su vrijedni pioniri ispisivali kako je Tito najsjajnije sunce naše domovine. Rodio se u Zagorju, u kojem se vozio na koritu i jeo svinjske
E-ciklopedija

Voz, Leskovački (mali te veliki)

14. 03. 2002.
Voz, leskovački: Slijedno jelo sa žara, korijeni mu sežu u južnu Srbiju, da bi se potpomognuto jugo monarhističkom i komunističkom globalizacijom prošir1ilo na sva područja zapadnobalkanske regije. Prava eskapada u gurmanskom smislu, a doživlja traje sve do trenutka dok pretrpana želuca ne izustite "sada više zaista ne mogu". Ponuda uključuje ćevape, ražnjiće, pljaskavicu punjenu kajmakom, vešalicu, kobacice, teleći mozak, kotlete..., s lepinjeom ili bez iste. Mali voz probala je i kraljica
E-ciklopedija

Penkala, Slavoljub Eduard

14. 03. 2002.
Jedan od najznačajnijih izumitelja,inženjer Slavoljub Eduard Penkala, rodio se 28. travnja 1871. godine, u Liptovsky St Mikulas (danas je to u Slovačkoj), od oca Poljaka i majke Njemice. Studirao je medicinu u Beču, ali to mu nije baš leglo, te je upisao kemiju u Dresdenu i diplomirao u Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi 1898. godine. Nakon studija, 1900.g., nastanio se u Zagrebu, gdje je započeo svoje stvaralaštvo. I dok svi znamo samo za penkalu, njegov rad obuhvatio je 70-80 izuma s
E-ciklopedija

Berlinski zid

14. 03. 2002.
Zamišljen kao brana od kapitalizma, berlinski zid je ugledao svjetlost dana 13.08.1961. godine. Njegovu gradnju pokrenula je istočnonjemačka komunistička vlast. Službeno objašnjenje bilo je: "Zid će stajati tu stotinu godina, on našu Republiku štiti od razbojnika i fašista". Njime se nastojalo spriječiti i masovni bijeg državljana DDR na zapad. Samo između 1949. i 1961. g. u Zapadnu Njemačku pobjeglo je više od 2,5 milijuna osoba. Unatoč nevjerojatnom osiguranju postavljenog zida mnogi su