E-ciklopedija

Pribojević, Vinko

14. 03. 2002.
Dominikanac, mislilac s otoka Hvara. Latinskim imenom Vincenzo Pribevo. Živio negdje od polovine 15. st. pa sve do 1532. g. Mnogi ga smatraju začetnikom ideje o slavenskoj uzajamnosti (slavena kao zajednice jedankih naroda). Njegovo najvažnije djelo je "O porijeklu i povijesti Slavena". U njemu objašnjava postanak Slavena, za koje smatra da su autohtoni narod, koji je potomak Ilira, Tračana i Makedonaca. Među Slavene ubraja Aleksandra Makedonskog, Teutu, Aristotela,
E-ciklopedija

Penkala, Slavoljub Eduard

14. 03. 2002.
Jedan od najznačajnijih izumitelja,inženjer Slavoljub Eduard Penkala, rodio se 28. travnja 1871. godine, u Liptovsky St Mikulas (danas je to u Slovačkoj), od oca Poljaka i majke Njemice. Studirao je medicinu u Beču, ali to mu nije baš leglo, te je upisao kemiju u Dresdenu i diplomirao u Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi 1898. godine. Nakon studija, 1900.g., nastanio se u Zagrebu, gdje je započeo svoje stvaralaštvo. I dok svi znamo samo za penkalu, njegov rad obuhvatio je 70-80 izuma s
E-ciklopedija

Hemingway, Ernest

14. 03. 2002.
Američki književnik, rodio se 1899. u Oak Parku, Illinois, a umro 2. svibnja. 1961.godine. Jedna je od najkontroverznijih ličnosti američke suvremene književnosti. Nakon završene srednje škole nije upisao fakultet, nego se posvetio novinarstvu. Bavio se sportom (boks), bio je strastveni lovac, sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu kao dragovoljac i bio ranjen na talijanskom frontu, a poslije rata izvjesno vrijeme živijeo je u Parizu kao dopisnik jednog američkog lista, gdje se družio s
E-ciklopedija

Baudelaire, Charles

14. 03. 2002.
Francuski pjesnik, rodio se 9. travnja 1821. u Parizu, a umro 31. kolovoza 1867. u Parizu . Najvažniji prethodnik gotovo svih preobražaja pjesničkog izraza od simbolizma do naših dana. Proveo je samotno djetinjstvo u Parizu, gdje je proživljavao teške traume izazvane preudajom njegove voljene majke. U njegovu psihu uvukle su se klice sjete, tjeskobe i bunta koje će bujati i razarati ga cijeloga života. U umjetničkim krugovima Pariza, pogotovu boemskim, sklapa mnoga poznanstva, ali istodobno