E-ciklopedija

Kovač, Mate - Mišo

14. 03. 2002.
Tapetar, pjevač, mistik te karizmatik - jednom riječju Legenda. Neokrunjeni kralj "Torcide". Tapetarski zanat napušta početkom početkom šezdesetih opčinjen zvucima Radio Luksemburga i pojavom festivala u San Remu. U rodnom Šibeniku više puta pobjeđivao na natjecanjima mladih nada "Mikrofon je vaš" i "Prvi pljesak". Prva mu uspješnica "Ako pođeš u San Francisko", inače u originalu skladba Scotta MacKenzija, dospjeva na top liste obećavajući veliki uspjeh. I zaista, nekoliko godina kasnije Mate
E-ciklopedija

Buha, Boško

14. 03. 2002.
Kurir, borac i legenda partizanskog pokreta, osobito među mladim naraštajima. Rođen u Gradini pored Virovitice 1922. godine, rano stupa u doticaj s naprednim idejama. Krajem 1941. godine napušta zanat te se priključuje NOB-u na području zapadne Srbije. Uskoro s nabujalom revolucijom nastupa pred drugom Titom na savjetovanju u Sandžaku kao delegat pionirskog odreda. No, pogiba 1943. godine u mjestu Jabuka pored Pljevlje u nepravednoj borbi s četnicima. Škola u Gradini donedavno je nosila njegovo
E-ciklopedija

Otok, Goli

14. 03. 2002.
Goli otok - Najpoznatije robijalište bivše države, naručito popunjeno nakon donošenje Rezolucije Informbiroa 1948. Iako je prvotno zamišljen kao skrovište disidenata iz komunističkih redova, sedamdesetih i osamdesetih, uz preostale Staljinove fanove, nastanjuju ga i poneki nacionalistički mislioci. Geostrateškim položajem, kao i nesretnim spletom morskih struja, Goli je otok bio ljetovalište s kojega se bilo izuzetno teško udaljiti. Uz poznate priče o razbijanju kamenih gromada, sjećanje na
E-ciklopedija

Dolomieu, Dieuduonne Deodat de Gratet d

14. 03. 2002.
Dolomieu je bio francuski geolog (1750-1801). Po njemu je nazvan vijenac alpskih planina-Dolomiti. Bio je naučnik i veliki pustolov, pa je čak plovio na galijama malteških vitezova. No, vraćajući se sa pustolovine u Egiptu, pao je u englesko zarobljeništvo i biva zatočen u Mesini na Siciliji. Dolomieu se nije prepustio zatočeništvu, već je i njega iskoristio za naučni rad: sređivao je svoja zapažanja o prirodi i oblicima minerala, kamenja i vulkanskih stjena sjeverno od Sicilije. Najviše se
E-ciklopedija

Sabor u Cetingradu

14. 03. 2002.
Sabor u Cetingradu održan je na Novu godinu 1527.g. Na njemu je hrvatsko plemstvo izabralo Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Ferdinand koji naravno nije bio tamo, se plemstvu obvezao da će braniti Hrvatsku od Turaka i da će na granicu s Turcima poslati 1 000 konjanika i 200 pješaka. Bitno je bilo i da prizna povlastice plemstva, kao i upravu, dakle bana i Hrvatski Sabor, što je i učinio. Do sabora dolazi nakon što je Ugarska izgubila svoga kralja Ludovika II u bitci na Mohačkom
E-ciklopedija

Pribojević, Vinko

14. 03. 2002.
Dominikanac, mislilac s otoka Hvara. Latinskim imenom Vincenzo Pribevo. Živio negdje od polovine 15. st. pa sve do 1532. g. Mnogi ga smatraju začetnikom ideje o slavenskoj uzajamnosti (slavena kao zajednice jedankih naroda). Njegovo najvažnije djelo je "O porijeklu i povijesti Slavena". U njemu objašnjava postanak Slavena, za koje smatra da su autohtoni narod, koji je potomak Ilira, Tračana i Makedonaca. Među Slavene ubraja Aleksandra Makedonskog, Teutu, Aristotela,
E-ciklopedija

Ilirizam

14. 03. 2002.
Početkom 19. st. dolazi do mađarskog pritiska na Hrvatsku, koji se posebno očituje u uvođenju mađarskog jezika kao javnog (do tada je to bio latinski). Tada se u borbu protiv mađarizacije upušta hrvatska mlada inteligencija, na čelu s Ljudevitom Gajem. Isprva su aktualne samo jezične rasprave, ali kasnije to prerasta u jaki nacionalni pokret. S ilirizmom započinje formiranje i buđenje nacionalne svijesti u Hrvata. Budući da je smatrano kako Hrvati potječu od Ilira, pokret je prozvan ilirskim.
E-ciklopedija

Starčević, Ante

14. 03. 2002.
Rođen 1823. g. u Žitniku nedaleko od Gospića. Gimnaziju završava u Zagrebu, gdje se susreće s ilirizmom koji je upravo tada bio u naponu snage. Preuzima ilirske ideje, te i sam postaje veliki ilirac s nadom u obnovu hrvatskog kraljevstva. Upisuje studij teologije u Senju koji napušta, a završava filozofiju u Pešti. Ulazi u Sabor 1861. g. kao zastupnik, a zajedno s Eugenom Kvaternikom osniva Stranku prava (mnogo kasnije nazvana Starčevićeva stranka prava). Veliki je protivnik velikosrpstva i u