Mostovi su stoljećima služili ljudima da bi dotaknuli druge obale ili da bi lakše došli do nekog odredišta. Filozofski gledano most ne predstavlja samo građevinu, nego i premosnicu između ljudi, kultura i pojava. Mnogi su se mostovi baš zbog te činjenice uvukli u ljudsku povijest, a na mnogima se i danas gradi i piše ista. Mostovi se po kategorizaciji dijele na: željezničke mostove, mostove za ljudstvo i promet, te na mostove koji vode nekakve vodove, dakle vodovodni ili naftovodni. Ako…

Prvi je klavir, kako se smatra, izumio talijanski graditelj čembala Bartolomeo Cristofori (1665-1731) početkom 18. stoljeća. On je, naime, 1709. godine objavio opis i crtež klavira opremljenog osobitim povratnim mehanizmom s pomoću kojega se batić, nakon udara u klavirsku žicu, istog trenutka vraćao u početni položaj. Osim toga, batić je odmah bio spreman da bude iznova aktiviran, čak i u slučaju kad bi sviračev prst ostao mirovati na tipki. Svirač na klaviru mogao je izravno upravljati jakošću…

Ratnik iz grčke mitologije. Stvoren iz pera pjesnika Homera. Glavni lik junačkog spjeva "Ilijada", najveći borac u trojanskom ratu. Sin Setade, morske boginje. Simbol hrabrosti i snage, koji svoju herojsku snagu duguje božanskom porijeklu. Predaja govori da je bio izrazito lijep i hrabar borac, te da Ahila nitko nije mogao pobijediti, jer je bio neranjiv. Imao je samo jedno ranjivo mjesto-petu na nozi. Bio je u svađi sa Agamemnonom, glavnim zapovijednikom Grčke vojske, zbog lijepe robinje…

Bio je američki posjednik i samozvani sudac sa početka 18. stoljeća. Po njemu je nazvano linčovanje-samovoljno kažnjavanje smrću. Kao što znamo u civiliziranom svijetu postoje zakoni koji se moraju poštivati i nitko nikoga ne smije kazniti ni za kakvu krivicu dok mu se ne dokaže krivnja od strane suda. Linčovanje je kada neka masa ljudi, ogorčena na nekoga za koga vjeruje da je počinio nedjelo, sama donese i izvrši presudu. To se zove «zakon linča» koji je nastao u Virginiji. Tamo je živjeo…

...ili bela, kartaška igra koju svojataju mnogi narodi, ali najvjerojatnije potječe od židovskih zajednica u Madžarskoj i nije starija od stoljeća i pol. Igra se sa snopom od 32 karte, poželjno sa “Mađaricama” i u četvero. U neadutskim bojama karte se vrednuju od najviše prema nižoj: A=11, 10=10, K=4, Q=3, J=2, a 9, 8 i 7 ne nose bodove, iako je 8 veća od sedmice. U adutskoj boji to je malo drukčije pa je najjača karta dečec koji nosi 20 bodova, a slijede 9=14, A=11, 10=10, K=4 ,Q=3, 9,8,7…