Hrvatsku Vlada danas čeka neugodna zadaća. Ne, nije riječ o prosvjedu neraspoređenih policajaca, niti o dogovoru oko Piranskog zaljeva. Riječ je o izvješću Vladina Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga o kojemu će Vlada danas raspravljati. Iz dotičnog izvješća možemo saznati koliki je porast broja liječenih hrvatskih narkomana, s koliko godina se uzima koja droga i koji su najugroženij gradovi u Lijepoj našoj

Danas će u zgradi, nedaleko od poprišta neugodnih događanja oko prosvjeda neraspoređenih policajaca, Vlada raspravljati o izvješću svoga Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Podaci koje pronalazimo u tom izvješću su alarmantni kao i uvijek. Tako saznajemo kako su od posljedica konzumiranja droga prošle godine umrle 53 osobe i to uglavnom od najteže od svih droga, od heroina. No, primjetan je i porast smrti usljed konzumiranja kokaina i ecstasya, koji se sve češće kombiniraju sa heroinom. Naviše smrtnih slučajeva zabilježeno je u populaciji od 18 do 25 godina.
Prošle godine je u Hrvatskoj liječeno 4862 narkomana, što je za 27,3% više nego 2000. godine. Čak 64,1% liječi se u zagrebačkim bolnicama. Kako se povećava broj ovisnika, jasno je kako se morao povećati i broj kaznenih djela povezanih s drogom. Taj porast u odnosu na 2000. godinu iznosi oko 17%.
Statističari su izračunali i kritičnu dob u kojoj se hrvatska mladež upušta u eksperimentiranje s pojedinim drogama. Marihuana, hašiš i ecstasy počinju se uzimati s prosječnih 16 godina, na teže droge se prelazi s 20 godina, a na liječenje se prijavljuju ili budu prijavljeni s otprilike 25 godina. Od hrvatskih gradova najugroženiji su Pula, Zagreb, Rijeka i Zadar, dok se Split uspio rješiti svog lošeg imidža.