Crnogorski parlament ovoga je tjedna usvojio izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, što će rezultirati pravom žena da mjesečno iskoriste dva dana plaćenog izbivanja s posla tijekom menstrualnog ciklusa. Time je Crna Gora postala prva zemlja u ovom dijelu Europe koja je ženama omogućila pravo na „menstrualno odsustvo“.

Dopunjeni zakon ovu mogućnost predviđa za žene koje imaju dijagnosticiranu sekundarnu dismenoreju, odnosno bolnu menstruaciju uzrokovanu nekom osnovnom bolešću ili poremećajem, kao što su endometrioza, adenomioza, miomi, upalne bolesti zdjelice ili ciste na jajnicima. Inicijativu, koja je na koncu usvojena, podnijela je nezavisna zastupnica Jevrosima Pejović, još u ožujku ove godine, uoči Međunarodnog dana žena, nakon čega su je jednoglasno podržali Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje te Zakonodavni odbor.

„Predloženim zakonskim rješenjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje ljekar specijalista, a osiguranice su dužne da ljekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, navodi se u obrazloženju propisa Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, u kojem se apostrofira da je cilj adekvatno reguliranje dijagnosticiranih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminiraju sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža između zdravlja i profesionalnih obaveza žena.

Govoreći o razlozima zbog kojih podržava uvođenje menstrualnog odsustva, zastupnica Pejović isticala je kako ta mjera može imati i važan javnozdravstveni učinak.

„Mi živimo u zemlji koja je u samom vrhu evropske crne statistike, jer godinama preko 60 odsto žena otkrije da boluje od kancera grlića materice u trenutku kada ona može da se operiše. Programom skrininga je obuhvaćeno manje od 50 odsto žena i ukoliko makar jednu ženu pravo na menstrualno odsustvo motiviše da ode kod ginekologa i otkrije da ima zdravstveni problem i na taj način sebi spase život, ja ću zaista vjerovati da sam kao političarka i kao žena uspjela“, objasnila je Pejović.

Nakon ovotjednog usvajanja njene inicijative, i hrvatski i srbijanski i bosanskohercegovački mediji u svojim tekstovima postavljaju pitanje kada će i hoće li uopće i njihove zemlje krenuti crnogorskim putem, kada je riječ o „menstrualnom odsustvu“. Takvo pitanje postavljaju i u zagrebačkom Centru za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), organizaciji koja se bavi zaštitom ženskih prava i promicanjem rodne ravnopravnosti, a posebno temama radnih prava žena, seksualnog i reproduktivnog zdravlja, te prevencije nasilja nad ženama, ravnopravnosti u obrazovanju, medijima i politici.

U CESI-ju ocjenjuju da je Odluka Skupštine Crne Gore važan iskorak te zaključuju kako je vrijeme da se i u Hrvatskoj ozbiljno razgovara o utjecaju menstruacije na radni život žena.

„Španjolska je još 2023. godine postala prva članica Europske unije koja je omogućila plaćeno odsustvo ženama s medicinski potvrđenim bolnim menstruacijama. Iako su tada postojali strahovi od mogućih zlouporaba i masovnog korištenja dopusta, praksa je pokazala da je broj korisnica ostao vrlo nizak. To potvrđuje da se ovakve mjere odnose na žene kojima zdravstvene tegobe ozbiljno narušavaju svakodnevno funkcioniranje i radnu sposobnost, a ne na većinu žena koje imaju menstruaciju“, kažu u CESI-ju.

Anamarija Tkalčec koja u CESI-ju radi kao voditeljica programa „Rodna ravnopravnost u svijetu rada“ ističe kako, kada govorimo o ovoj temi, najvažnije pitanje nije jesmo li za ili protiv menstrualnog dopusta, nego prepoznajemo li da menstrualno zdravlje može utjecati na mogućnost rada te jesmo li spremni ženama osigurati podršku koja im je potrebna.

„Nekim će ženama trebati dan dopusta, ali mnogima će više značiti fleksibilnije radno vrijeme, mogućnost rada od kuće kada je to moguće, prilagodba radnih zadataka, dostupni menstrualni proizvodi ili jednostavno radno okruženje u kojem neće osjećati potrebu skrivati svoje zdravstvene poteškoće“, objašnjava Tkalčec.

Podsjeća i kako je CESI 2025. godine, u suradnji s konzultantskom kućom pstaboo, proveo prvo hrvatsko istraživanje o utjecaju menstruacije i (peri)menopauze na poslovni život žena u Hrvatskoj. Ono je, sumira Tkalčec, pokazalo da žene rade unatoč boli.

Rezultati ovog istraživanja su otkrili da 67,2 posto žena radi i kada se ne osjeća sposobno za rad zbog menstrualnih simptoma. Također, 79,1 posto žena navodi izražen umor tijekom menstruacije, a 76,6 posto ih smatra da su teme reproduktivnog zdravlja žena tabu koji utječe na njihovo mentalno zdravlje (73,1%), dobrobit (61,8%) i na njihovo samopouzdanje (67,2%). Skoro polovica žena nikada s nadređenom osobom nije razgovarala o poteškoćama koje ima, dok polovica ispitanica navodi da na njihovom radnom mjestu ne postoje nikakve mjere podrške.

„Ovi podaci govore da velik broj žena radi unatoč boli, umoru i smanjenoj koncentraciji. Istodobno, mnoge ne traže pomoć jer smatraju da će biti neshvaćene ili stigmatizirane. Upravo zato govorimo o pitanju organizacijske, radne kulture, a ne samo individualnog zdravlja”, kaže Tkalčec.

Pozivajući hrvatske vlasti, poslodavce i ostale ključne dionike na stručnu raspravu i kreiranje kvalitetnog modela podrške menstrualnom zdravlju, u CESI-ju napominju kako je potrebno ići putem cjelovitog pristupa koji će povezati zdravstveni sustav, poslodavce i javne politike.

Prema njima, to uključuje bržu dijagnostiku i dostupniju zdravstvenu skrb za žene s bolnim menstruacijama i stanjima poput endometrioze, potom edukaciju poslodavaca i menadžera o utjecaju menstruacije i (peri)menopauze na rad, kao i na razvoj internih politika koje omogućuju prilagodbu radnih uvjeta. Također navode i teme zaštite žena od diskriminacije i stigmatizacije te preporučuju nastavak istraživanja i prikupljanja podataka o utjecaju reproduktivnog zdravlja na radni život.

„U okviru svojih aktivnosti CESI je, temeljem rezultata istraživanja, razvio edukacijski model i 'Vodič za poslodavce' usmjeren na razvoj organizacijskih politika koje podržavaju zdravlje žena na radnom mjestu. Model uključuje edukaciju menadžmenta i HR stručnjaka, procjenu postojećih praksi, razvoj konkretnih mjera podrške te izradu akcijskih planova za organizacije. Cilj mora biti radno okruženje u kojem žene neće morati birati između svog zdravlja i svog posla. Takvo radno okruženje koristi zaposlenicama, ali i organizacijama jer doprinosi većoj produktivnosti, zadržavanju zaposlenica i zdravijoj organizacijskoj kulturi“, zaključuju u CESI-ju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Jacques Demarthon/AFP

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.