Hrvatska je pri dnu Europske unije po instaliranoj snazi solara po glavi stanovnika, a do 2030. godine bi mogla imati sto posto obnovljivu električnu energiju, upozorio je Greenpeace Hrvatska efektnim performansom koji je danas održan na središnjem zagrebačkom trgu. Ukratko – sunca u Hrvatskoj itekako imamo, ali ga nedovoljno koristimo. 

Aktivisti Greenpeacea su osmišljenim koreografskim potezom sunčevim zrakama „ukrasili“ Manduševac, a pored poznatog zdenca istaknuli su golemi, 20-metarski transparent, na kojem je pisalo „$unce smanjuje račun€“. Tom porukom su odgovorne željeli upozoriti da je solarna energija najjeftiniji i najsigurniji način za obuzdavanje rasta cijena energenata. Pri tom su se osvrnuli na aktualnu geopolitičku situaciju, koja globalno utječe na svako kućanstvo, pa tako i na hrvatske građane, pojašnjavajući kako ratni sukobi, ali i trenutna blokada Hormuškog tjesnaca, povećavaju nesigurnost i potiču inflaciju.

$unce smanjuje račun€ (FOTO: Bojan Haron Markičević)

„Sve jasnije vidimo koliko je opasna ovisnost o fosilnim gorivima, što ovih dana uviđa i premijer Andrej Plenković. Ne smijemo nastaviti i dalje rješavati problem traženjem novih dilera, plina i nafte, nego se okrenuti domaćim, obnovljivim izvorima, pogotovo energiji vjetra i sunca. Naša energetska budućnost ne smije ovisiti o uvozu prljavih, skupih i nesigurnih fosilnih energenata, niti se svoditi na nuklearne fantazije ministra gospodarstva. Vrijeme je za potpuni zaokret“, kaže Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.

Napominje i da ovisnost o fosilnim gorivima pojačava klimatsku krizu, prijeti visokim računima i predstavlja sigurnosni rizik za Hrvatsku i Europu, čega su građani posljednjih tjedana svjesniji nego ikada.

"Vrijeme je za potpuni zaokret" - Petra Andrić (FOTO: Maja Bota)

„Lijepo je čuti da sada i premijer Plenković napokon javno zagovara domaće obnovljive izvore energije. Mi to govorimo već cijelo desetljeće, dok je Hrvatska sustavno zanemarivala svoj ogromni solarni potencijal. I dalje smo, nažalost, pri dnu Europske unije po instaliranoj snazi solara po glavi stanovnika”, sumirala je programska voditeljica Greenpeacea koji obilježava eko-tjedan u kojem su za ekološka pitanja važna dva dana – Dan planeta Zemlje (22.travnja) i Dan obnovljivih izvora energije (26. travnja), što su iskoristili kao priliku da istaknu kako su snaga i neovisnost Hrvatske neodvojive od energetske tranzicije. 

Na Petru Andrić nadovezao se Goran Krajačić, profesor sa zagrebačkog Fakultet strojarstva i brodogradnje, koji je glavni autor prošlogodišnje Greenpeaceove studije o obnovljivoj energiji „100% obnovljivo“ u čijoj izradi je sudjelovao niz stručnjaka.

"Ciljevi nisu nedostižni" Goran Krajačić (FOTO: Maja Bota)

Kaže kako Hrvatska već sada ima tehničke mogućnosti imati sto posto obnovljivu električnu energiju do 2030. godine, pripomenuvši da su energija sunca i vjetra, kao i veća energetska učinkovitost, najjeftiniji i najbrži put do energetske sigurnosti.

„Obnovljivi izvori energije su nešto što možemo reći da je smjer u kojem većina zemalja ide i nešto što bi Hrvatskoj sigurno donijelo puno više ne samo u financijskom smislu, nego i u sigurnosti dobave energije u odnosu na ostale izvore. Ono što isto tako treba reći, to je izazovno, ali zemlje u okruženju su pokazale da se može. U jednoj godini je Grčka instalirala 2500 MW solarnih fotonaponskih panela. Mađarska u pet godina 5500 MW. Dakle to je nešto što je dohvatljivo. Naravno financijski je isto tako pristupačno, ali postoje druge političke i administrativne barijere koje treba riješiti i kad se one uklone vidi se da stvari mogu funkcionirati“, pojasnio je svoje stajalište.

Krajačić je istaknuo da u studiji na kojoj je radio ima tridesetak preporuka pa stoga poziva da se krene raditi u tom smjeru, u smjeru 100% obnovljivih izvora energije, dok aktivisti Greenpeacea objašnjavaju da je studija pokazala kako su glavne prepreke prelasku na zelene, obnovljive izvore energije zapravo uglavnom političke i administrativne prirode.

Na zagrebačkom trgu izneseni su i neki statistički podaci o proizvodnji solarne energije. Pozivajući se na informacije europskog analitičkog centra Ember za prošlu godinu, konstatirali su da je Hrvatska lani proizvela samo 335 kWh solarne energije po glavi stanovnika. Usporedbe radi kod europskih država koje predvode energetsku tranziciju ta se brojka kreće od 1000 kWh pa naviše. Rekorder je Nizozemska s preko 1500 kWh. 

Sunce na trgu (FOTO: Maja Bota)

Zemlje koje, baš kao i Hrvatska zbog geografskog položaja i klimatskih uvjeta, imaju privilegiju velikog broja sunčanih dana godišnje svoju su prednost iskoristile puno mudrije nego Hrvatska, što se jasno može vidjeti iz grafa koji prilažemo ovom tekstu. Primjerice, u vrhu Europe po proizvodnji solarne energije po glavi stanovnika su Španjolska i Grčka s oko 1300 kWh. Radi se, dakle, o gotovo četiri puta učinkovitijim rezultatima. Iza Hrvatske, od članica Europske unije su samo dvije države sa sjevera – Irska i Finska – te Slovačka i Rumunjska. 

„Hrvatska s mršavih 335 kWh debelo zaostaje. Nalazimo se pri samom začelju Europske unije, unatoč tome što imamo neusporedivo veći solarni potencijal u odnosu na zemlje na sjeveru koje nas uvelike prestižu“, komentiraju iz Greenpeacea uz dodatak da se u proteklih godina dana ipak vidi neko pomicanje s mrtve točke. 

Vratimo se kratko na spomenutu studiju „100% obnovljivo“ u kojoj se navodi da bismo, ako bi se sada započeo veliki ciklus ulaganja u obnovljive izvore i maksimalno iskoristili kapaciteti postojećih tvornica za proizvodnju potrebne opreme, mogli postići visoke stope zamjene fosilnih tehnologija te zagrijavanje planeta održati u prihvatljivim granicama. U suprotnom, rezimira studija, budućnost će biti vrlo neizvjesna jer se kao rješenje nude neprovjerene i skupe tehnologije hvatanja i izvlačenja stakleničkih plinova iz atmosfere, na koje se ne bi smjelo oslanjati.

Neke od poruka aktivista Greenpeacea (SCREENSHOZ: Maja Bota)

„Cilj zadovoljavanja potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj do 2030. može biti okosnica za pokretanje novog inovacijskog i investicijskog ciklusa koji će državi donijeti mnogostruke dobiti. One će biti vidljive u svakom segmentu održivog razvoja, odnosno u gospodarstvu, društvu i okolišu. Obnovljivi izvori energije lokalnog su karaktera, što omogućava sigurnu energiju (smanjuje se uvoz), trenutno su najjeftiniji izvori pa njihova primjena doprinosi pristupačnosti energije, postiže se konkurentnost ako smanjuju uvoz energije i energenata, a jeftinim lokalnim obnovljivim izvorima postiže se smanjenje deficita vanjskotrgovinske bilance, odnosno raste bruto domaći proizvod“, jedan je od zaključaka te studije koja je pokazala da kapaciteti koje je potrebno instalirati do 2030. godine nisu nedostižni, kako je danas i uživo elaborirao Krajačić.

Pri tom se, među ostalim, poziva na iskustva brojnih država koje su na godišnjoj razini instalirale mnogo više opreme od one koja se navodi u scenarijima zadovoljavanja ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Spominju se i uštede, odnosno prihodi koji nastaju zbog elektrifikacije i proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, koji se procjenjuju na 1,22 milijarde eura na godišnjoj razini, dok je potrebna godišnja rata za otplatu opreme oko 864 milijuna eura.

„Glavne preporuke ukazuju na to da je potrebna jasna politička odluka kako bi Hrvatska postigla zadovoljavanje ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora, a time ujedno postala i prepoznata u svijetu kao primjer proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Takva odluka treba uključivati jasne signale prema unapređenju elektroenergetskog sustava i izgradnji mreže na svim razinama te ojačavanje prekograničnih kapaciteta, odnosno stavljanja tehničkog potencijala vodova u ekonomsku funkciju razmjene. Skladištenje energije mora biti osigurano na svim razinama, ali i u drugim sektorima, primjerice toplinarstvu, transportu i vodnim sustavima. Na kraju, uvijek su građani na ovaj ili onaj način platili i iznijeli energetsku tranziciju pa će tako biti i ovaj put. Napretkom digitalne tehnologije oni mogu dati velik doprinos ulaganjima u zajednička postrojenja ili proizvodnjom vlastite energije i njenim dijeljenjem u bližoj i široj zajednici“, navodi se u preporukama studije.

Zoran Tomić, voditelj ureda Greenpeacea u Hrvatskoj, već ranije je isticao koliko je brza i odlučna tranzicija prema obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti ključna za suzbijanje klimatskih promjena te zaključio kako je Hrvatska proteklih 10-15 godina uvelike propustila priliku za iskorak u korištenju energije sunca. 

„Umjesto da obilato koristimo komparativne prednosti i učvršćujemo energetsku neovisnost, uz brojne druge pogodnosti koje obnovljivi izvori energije donose – čist zrak, čišći okoliš, radna mjesta, uštede na uvozu i slično – mi kao da smo nastojali zadovoljiti tek minimum zahtjeva Europske unije“, primijetio je Tomić

Kratki performans Greenpeacea u centru Zagreba završio je i izravnim zahtjevom upućenom hrvatskoj vladi.

„Tražimo da se provede u djelo ono što sam premijer javno zagovara i tako omogući stvarnu energetsku sigurnost hrvatskim građanima. Ona mora počivati na odlučnosti da iskoristimo resurse koje imamo ovdje, kod kuće. U međuvremenu, država daje zeleno svjetlo štetnim plinskim projektima dok drži na ledu ulaganja u obnovljive izvore. Investitori čekaju više od tri godine odluku Hrvatske energetske regulatorne agencije o cijeni priključenja obnovljivih izvora na mrežu. Država se prema građanima treba odnositi partnerski, a ne maćehinski te osigurati potrebnu podršku za dijeljenje energije kroz energetske zajednice“, poručila je Petra Andrić.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Bojan Haron Markičević

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.