Zeleno-lijeva vladajuća opcija u Zagrebu ni u šestoj godini obnašanja vlasti nije promijenila osnovni smjer dugogodišnje proračunske politike u metropoli, a ta je da se najmanje tri četvrtine proračunskih prihoda troši na plaće, subvencije gradskim tvrtkama, zdravstvo i školstvo. U takvim okolnostima zelene politike platforme Možemo ni u ovogodišnjem proračunu ne bilježe unisoni rast rashoda kako bi se očekivalo i što bi bilo svojstveno njihovoj političkoj profilaciji. Uz napomenu da potonja ocjena ne uključuje provođenje zelenih politika kroz poslovanje Zagrebačkog Holdinga koji jest u gradskom vlasništvu, ali je poslovanje Holdinga odvojeno od gradskog proračuna.

Od 3,1 milijardu eura zacrtanih proračunskih rashoda u tekućoj godini, podsjetimo, 1,1 milijarda ili 35 posto priljeva u gradsku blagajnu otići će za plaće zaposlenih, u što su uključeni i zaposleni u zdravstvu i školstvu. Za subvencije gradskim tvrtkama grad će izdvojiti 250 milijuna eura, a za šest kapitalnih projekata (stadion u Kranjčevićevoj, Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin, obnova Doma sportova, bazen u Španskom, obnova kina Europa i stambeno naselje Podbrežje) 324 milijuna eura. Već su pobrojane tri stavke 54 posto proračuna grada, a kada se tome pribroji održavanje i obnova zgrada škola, bolnica, ustanova, sportskih dvorana i druge gradske infrastrukture, spomenuti udio penje se na preko 75 posto gradskih rashoda.

Jedan od kapitalnih projekata - stadion u Krajnčevićevoj (SCREENSHOT: YouTube)

Na proračunskoj razdjelnici zaštita okoliša u ovogodišnjem je proračunu Zagreba 126,3 milijuna eura, što je za pet posto manji iznos u odnosu na lanjski proračun te za čak 60 posto manje nego na istoj stavci gradskog proračuna za 2024. godini. No, ovogodišnji vrlo izraženi pad gradskog budžeta za zaštitu okoliša u odnosu na 2024. posljedica je završetka operacije preuzimanja gradskog pročistača otpadnih voda. Naime, pretprošle godine zagrebačka gradska uprava odlučila je raskinuti koncesijski ugovor sa Zagrebačkim otpadnim vodama (ZOV) u vlasništvu inozemnih kompanija o izgradnji pročistača, objavivši izračun prema kojem bi, temeljem koncesijskog ugovora, koncesionaru od srpnja 2024. do kraja 2028. godine trebalo biti isplaćeno 419 milijuna eura. S druge strane, ZOV je kao raskidnu naknadu obračunao iznos od 191 milijun eura, a dodatnih 54 milijuna eura bila je gradska obveza prema koncesijskom ugovoru do kolovoza 2024. godine. Grad je odlučio platiti raskidnu naknadu kako bi preuzeo ZOV, što je gradsku blagajnu u 2024. godini zajedno s koncesijskom naknadom koštalo 252 milijuna eura. Prema obrazloženju gradske uprave, preuzimanjem ZOV-a Zagreb će do 2028. godine uštedjeti 50 milijuna eura kada se od spomenutih 419 milijuna eura potencijalne obveze prema bivšim vlasnicima odbiju troškovi raskida, daljnjeg održavanja i ulaganja u pročistač. 

Vlasti tvrde da će preuzimanjem ZOV-a Zagreb uštedjeti 50 milijuna eura (FOTO: Grad Zagreb)

Ovogodišnji budžet ZOV-a je 43,5 milijuna eura, što ga i dalje čini jednim od najvećih potrošača gradskog proračuna za zaštitu okoliša, jer veće rashode od ZOV-a imaju samo stavke gradsko gospodarenje otpadom sa 62 milijuna eura te aktivnosti i mjere u vezi s gospodarenjem otpadom od 46,8 milijuna eura. Potonje mjere odnose se, primjerice, na edukativne kampanje, nabavku i podjelu vrećica za biootpad te osnivanje centra za ponovnu uporabu otpada. 

Kod gospodarenja otpadom došlo je ove godine do smanjenja rashoda od pet posto u odnosu na lanjski proračun. Štoviše, stavka Odlagalište otpada Jakuševec-Prudinec doživjela je međugodišnje smanjenje od 32 posto i za ovu godinu iznosi šest milijuna eura. S druge strane, za najavljeni Centar za gospodarenje otpadom (CGO) predviđen je rast gradskih izdvajanja za 17 posto, sa 6,2 milijuna na 7,3 milijuna eura. Prema obrazloženju gradskog proračuna poslanom na usvajanje Skupštini grada, CGO je kapitalni projekt grada za koji će u ovoj godini biti izrađena projektna dokumentacija i inženjering kako bi se pripremila izgradnja centra u 2028. godini, kada će iz gradskog proračuna za CGO biti osigurano 91 milijun eura.

Za ugradnju podzemnih i polupodzemih spremnika za otpad iz gradskog proračuna ove će godine biti izdvojeno 6,5 milijuna eura što je rast izdvajanja od 30 posto u odnosu na godinu ranije. Stavka ugradnje boksova za smještaj spremnika smanjena je u odnosu na 2025. godinu za 500.000 eura i sada iznosi ravno milijun eura. Iznos proračunske stavke Reciklažna dvorišta i komunalne baze ove je godine 300.000 eura i nije mijenjan u odnosu na lani. 

Uz ZVO, sanaciju Jakuševca i izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, jedna od ključnih odrednica zelenih politika vladajuće opcije u Zagrebu je instaliranje sunčanih elektrana na krovove gradskih institucija kako bi se potrošnja fosilnih goriva za proizvodnju električne energije zamijenila „obnovljivcima“. Ovogodišnji budžet za ugradnju solara na javnim zgradama u Zagrebu iznosi 1,9 milijuna eura, što je smanjenje od čak 63 posto u odnosu na prošlu godinu. Za program Zagrebački sunčani krovovi u ovogodišnjem je proračunu osigurano 200.000 eura, nakon što je u prošloj godini budžet ugradnje solara na gradsku imovinu bio svega 66.000 eura. Drugu godinu zaredom nisu predviđena proračunska izdvajanja za program Solizag, koji je u 2024. godini raspolagao s 255.000 eura.

Ovogodišnji budžet za ugradnju solara smanjen je čak 63 posto u odnosu na prošlu godinu (FOTO: ZEZ)

Nisu mijenjana proračunska izdvajanja za Regionalnu agenciju Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) čiji je Zagreb suosnivač i koja priprema projekte ugradnje solara na gradske nekretnine, kao i za Zagrebački energetski centar (ZEC) u Maksimirskoj 51, osmišljen kao središnje mjesto za informiranje i savjetovanje građana o energetskoj učinkovitosti. I ove godine, kao i prošle, iz gradske blagajne u REGEA-u će biti usmjereno 1,2 milijuna eura, dok je ZEC „zacementiran“ na budžetu od 151.000 eura. Inače, u popratnim proračunskim dokumentima gradska uprava istaknula je kao ciljeve u razvoju solara na javnim zgradama dizanje ukupnog kapaciteta elektrana s 800 kilovata dosegnutih u 2025. godini, na 2,4 megavata u tekućoj i četiri megavata u idućoj godini.

Osim ugradnje solara, gradske vlasti u pogledu zelene tranzicije velike planove imaju i oko podizanja energetske učinkovitosti gradskih nekretnina. Budžet za energetsku obnovu zgrada javne namjene povećan je u tekućoj u odnosu na prošlu godinu za čak 70 posto i iznosi 23,7 milijuna eura. Energetska obnova uključena je i u obnovu gradskih nekretnina oštećenih u potresu. Na stavci „Cjelovita i energetska obnova“ u ovogodišnjem je gradskom proračunu 35,4 milijuna eura. Energetska obnova gradske imovine priprema se kroz program "Za-Green" koji ove godine raspolaže s budžetom od 1,2 milijun eura, što je povećanje za 22 posto u odnosu na lani.

Ambiciozni gradski projekt izgradnje biciklističkih staza uz Savu, „Greenway“, u ovogodišnjem je proračunu podržan s pet milijuna eura, što je smanjenje u odnosu na prošlu godinu za 33 posto. Na proračunskoj stavci Unapređenje biciklističkog prometa i mobilnosti ove godine nije rezerviran novac, dok je u 2025. godini odvojeno 70.000 eura. Isti je slučaj i s budžetskom stavkom Biciklistička magistrala-Zagreb istok, s tom razlikom što taj projekt nije financiran ni lani, nakon što je 2024. godine potrošeno 291.000 eura.

Na "Greenway" ide pet milijuna eura, što je 35 posto manje nego lani (FOTO: Sindikat biciklista)

Za osnivanje zagrebačkog Natura centra u ovogodišnjem proračunu osigurano je 607.000 eura, a prema popratnim dokumentima gradskog proračuna centar će proraditi nakon adaptacije jedne od zgrada u parku Maksimir. 

Među financijski manje zahtjevnim ekološkim programima u gradskom proračunu koji su ove godine ostali bez financiranja je Zeleni koridor potoka Črnomerec, za koji je u prošloj godini odvojeno 518.000 eura. Na 400.000 eura gradskog novca i ove godine može računati program ozelenjivanja gradskih dvorišta, a nije bilo značajnih promjena financijske potpore ni za projekt aktivacije zelenih dvorišta za ugljičnu neutralnost čiji je budžet u tekućoj godini 156.000 eura. Sveukupno gledajući, ovogodišnje budžetiranje programa ozelenjivanja urbanih sredina grada Zagreba smanjeno je, u odnosu na lanjskih milijun, na 550.000 eura. 

Na kraju recimo i kako je jedna od novih stavki u ovogodišnjem gradskom proračunu smanjenje energetskog siromaštva, a u njezinoj provedbu bit će utrošeno prvih 600.000 eura. Plan je da se iduće godine potonji budžet poveća na 800.000 eura. No, kako je krenulo s cijenama goriva, struje i plina, mogla bi spomenuta stavka postati jedna od izdašnijih u gradskom proračunu, jer će zacijelo sve više Zagrepčana biti u nemogućnosti plaćati troškove energije koji će biti sve skuplji. Što će u takvoj budućnosti uopće biti moguće provesti od gradskih zelenih politika i s kakvim budžetima, ostaje za vidjeti.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Denis Lovrović/Lupiga.Com

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.