Dana 12. listopada 1810. u Münchenu vjenčali su se Princ Ludwig, kasnije Kralj Ludwig I, i Princeza Tereza od Saxonije - Hildburghausen. Građani Münchena su organizirali slavlje povodom tog događaja na velikoj poljani neposredno pored Münchena. Poljana je dobila ime Theresienwiese ili Terezino polje, u čast Princeze Tereze. Sada se to polje skraćeno zove Wiesn. Te godine, glavni događaj je bila konjska utrka kojoj je prisustvovala i kraljevska porodica. Slijedeće godine također je organizirana…

Đorđe Balašević je prije svega kompozitor i tekstopisac, ali u njegovim se pjesmama nazire i ona književno-umjetnička specifičnost prostora i vremena u kojem živi. On vješto i vječito balansira između apstrakcije života i smrti pa do obične životne svakodnevice uključene u suvremena zbivanja, međutim uvijek s nekakvim predznakom prošlosti. U njegovim pjesmama očituje se ljubav, ne samo prema ženi (ženama), već i prema slavenskoj domovini. Jedan je od onih Srba koji je otvoreno iznosio kritike…

Novo izdanje iz legendarnog serijala miksanih kompilacija berlinske etikete !k7 zvanih DJ-kicks, možda i najzanimljivije do sada, ovaj nam put dolazi posredstvom Norvežanina Erlenda Øyea. Ovaj suhonjavi i kratkovidni mladić uskih ramena s naočalama debelih okvira u stilu Minje Subote vjerojatno izgleda kao svačija prva asocijacija na spomen introvertiranog štrebera-cvikeraša, ali to naravno nije nikakva prepreka za profinjeni glazbeni ukus dotičnog, no o ukusu malo kasnije. Za Erlenda se prvi…

Kada su nam kaslići počeli biti puni kataloga s akcijskim ponudama iz raznoraznih marketa, a susjeda iz privatnog dućana pored vas počela kukati kako je posla sve manje? Otkada su velike trgovačke kuće upale na prostor srednje i istočne Europe i počele mijenjati naviku kupaca, male trgovine i tržnice prisiljene su izrađivati strategiju spasa. Na našem tržištu sve je počelo 1997. kada se kod nas probio Drogerie markt (DM) koji je danas vlasnik pedesetak prodavaonica diljem Hrvatske. Nakon njih…

Cockta, Tito, "Bolji život", Jovanka Broz, "Grlom u jagode" ... samo su neki od pojmova koji neizostavno asociraju na bivšu državnu tvorevinu, a koji su nakon dugogodišnjih priprema uz još preko tisuću sličnih pojmova, sakupljeni u bogato opremljenoj knjizi pod nazivom "Leksikon YU mitologije".  Leksikon Yu mitologije projekt koji su još 1989. godine osmislili tadašnji urednici zagrebačkog Starta, Dejan Kršić i Ivan Molek, te Dubravka Ugrešić, u ljeto 2004. godine ugledao je…

Ja vam najviše od svega volim ići van - s prijateljima, s curom, s poznanicima, bilo kako. Pošto ne pijem kavu i sve zagrebačke birtije su mi iste i bez duha, obično izlazim u klubove, na koncerte pop/rock/whatever bendova. Jednom mi je pala na pamet misao da ja baš i nisam neki financijsko sjajno stojeći građanin, pa bi za moj novčanik bilo vrlo pozitivno kad ne bih morao plaćati ulaznice za koncerte. Pitao sam Darka da li može srediti kakve akreditacije, osobno stupio u kontakt s meni…

Već od malih nogu stanujem na Trešnjevci. Kvart je, osim po "Dvije lipe", Domu sportova i Draženu Petroviću poznat i po Tehničkom muzeju. Najveća je ironija da tamo nisam otišao dok me na to nije nagovorio poznanik iz Splita. No, Internet je rješenje za besposličare koji nisu raspoloženi za odlazak u tu, inače, vrlo obrazovnu instituciju. Tehnički muzej je muzej općeg tipa, osnovan po uzoru na postojeće velike znanstveno-tehničke muzeje u svijetu. Njegova prava povijest započinje 1954. godine…

O hrvatskoj mentalnoj čistoći sve je već rečeno, a tko ne zna kakva je neka obiđe najposjećenije koncertne prostore ili luksuzne, rezidencijalne četvrti iznad Britanskog trga. Od Doma sportova, koncertne dvorane Lisinski pa do ulica iznad džentlmenskog Trga, hrvatskim prostorom dominira vizualni kubizam i intelektualni eskapizam. A kakva nam je tjelesna higijena? Pregled noktiju, ušiju, podpazušja, te mjerenje razine genitalne svrbeži pokazali su kako u tom pogledu Hrvati definitivno pripadaju…

Deset godina je prošlo od prvog izdanja "Sarajevskog Marlbora". Do sad je ta prekrasna Jergovićeva zbirka priča prevedena na mnoge jezike, a  29.06. u Biblioteci Jutarnjeg lista doživjela je već svoje 26. izdanje. Povodom toga Jergović je u Jutarnjem progovorio o sebi, "Sarajevskom Marlboru" i svom pisanju. Osvrćući se na brojne strane prijevode Sarajevskog Marlbora i promocije tih izdanja u inozemstvu Miljenko Jergović kaže kako je "zahvaljujući toj knjizi proputovao Italiju uzduž i…