„Inspiracija dolazi iz jednog od najfascinantnijih prirodnih fenomena – bioluminiscencije, sposobnosti živih organizama da proizvode i emitiraju vlastitu svjetlost. Kroz glazbu, projekcije, svjetlosne instalacije i scenske efekte, taj će se proces pretvoriti u imerzivno audiovizualno iskustvo koje posjetitelje vodi u svijet svjetlećih dubina oceana, krijesnica i drugih organizama koji osvjetljavaju prirodu“, najavljuju iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja neobični događaj koji organiziraju ove subote od 17 do 23 sata, s ciljem da Zagrepčankama i Zagrepčanima približe prirodoslovlje pomoću vizualne umjetnosti i elektroničke glazbe.

Radi se o novom izdanju Nature Electronice koje će novoobnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej ugostiti u svom natkrivenom atriju u Demetrovoj na zagrebačkom Gornjem gradu, a ovaj audiovizualni događaj predvodit će Pepi Jogarde. Iz muzeja poručuju kako imaju čast da ponovno postaju „pozornica“ jedinstvenog spoja prirode, elektroničke glazbe i suvremene tehnologije. 

Atmosfera s prvog izdanja Nature Electronice (FOTO: Hrvatski prirodoslovni muzej)

„Natura Electronica nastala je iz želje da prirodoslovne teme predstavimo na način koji će privući i publiku koja možda inače ne dolazi u muzeje. Bioluminiscencija je jedan od najljepših primjera kako priroda može biti istovremeno znanstveno fascinantna i estetski spektakularna. Kroz glazbu, svjetlo i suvremenu tehnologiju stvaramo doživljaj koji posjetitelje ne samo zabavlja, nego ih i potiče da prirodne fenomene dožive iz potpuno nove perspektive“, kaže Branimir Ivić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, koji je i idejni začetnik projekta. 

Ideje je nastala u suradnji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i kolektiva Panic Room Croatia, koji pak u ovom projektu za izazov ima preobrazbu nekonvencionalnih lokacija, često s kulturnom i umjetničkom vrijednošću, u mjesta prepoznatljivih glazbeno-scenskih događaja.

Sve se događa u natkrivenom atriju novoobnovljenog muzeja (FOTO: Hrvatski prirodoslovni muzej)

Ivić je cijelu priču zamislio kao putovanje kroz četiri godišnja doba, a svaka Natura Electronica, ovisno o godišnjem dobu, bit će inspirirana posebnim prirodnim fenomenima. Ovo je drugo izdanje Nature Electronice, a u planu su, dakle, ukupno četiri događanja koja na neobičan način spajaju prirodne fenomene, suvremenu umjetnost i elektroničku glazbu. Prvo izdanje, ono proljetno, održano je krajem ožujka ove godine te je bilo posvećeno fotosintezi, prirodnom procesu kojim biljke Sunčevu energiju pretvaraju u hranu, a kao nusprodukt u atmosferu otpuštaju kisik. Za jesen je planirana „Kristalna rezonanca“, dok je zima rezervirana za „Auroru ritmicu“. 

„Svako izdanje inspirirano je jednim godišnjim dobom i prirodnim procesima koji ga obilježavaju, stvarajući tako doživljaje koje se ne može doživjeti nigdje drugdje“, objašnjava Ivić.

Izdanje "Fotosinteza" (FOTO: Hrvatski prirodoslovni muzej)

Dakle, kroz suvremene umjetničke interpretacije prirodnih procesa i fenomena razvija se razumijevanje složenih ekoloških mehanizama te njihova uloga u održavanju osjetljive ravnoteže u prirodi. Takvi formati približavaju znanstvene sadržaje široj publici, potičući interes za očuvanje bioraznolikosti i promišljanje odnosa grada i prirodnog okoliša.

Za vizualni dio priče zadužen je umjetnički dvojac Ivan Marušić Klif i Gana Elez koji pronalaze načine kako kroz scenske i svjetlosne instalacije interpretirati prirodne fenomene, a pri tom stvoriti i okruženje u kojem muzejski eksponati i prostori postaju „aktivni sudionici doživljaja“. Glazbeni program ljetne epizode Nature Electronice, „Bioluminiscencija“, preuzet će Pepi Jogarde, koji je, kako navode organizatori, jedno od prepoznatljivijih imena regionalne elektroničke scene, uz podršku rezidenata Panic Room kolektiva i Luke Kostya. Ulaznice za ovo neobično događanje dostupne su na blagajni Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hrvatski prirodoslovni muzej

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.