ADAM: Sofija Kralj i ideje za koje se danas borimo

Vanja Kulaš

30. 12. 2025.

Čitali smo

ADAM: Sofija Kralj i ideje za koje se danas borimo

AUTOR: Marina Šur Puhlovski
ocjena:
godina izdanja: 2025.
izdavač: V.B.Z.
Za razumijevanje Sofije Kralj, kompleksnog književnog karaktera iz pera zagrebačke prozaistice Marine Šur Puhlovski, i njenih odluka u inat malograđanskim postulatima, nužno je u obzir uzeti sljedeće; u pitanju je analitična osobnost, reklo bi se da je ta žena, obrazovanjem filozofkinja i književna komparatistica, cerebralna i „sva u glavi“. A opet, racionalnost joj nije jača strana, više je intuitivna i nekonvencionalna, sklona umjetnosti, spiritualnosti i ezoteriji. Takva je, znači podvojena,
OPSESIJA KRAJEM: Zašto stalno govorimo o propasti svijeta

Predrag Finci

27. 12. 2025.

Kolumne

OPSESIJA KRAJEM: Zašto stalno govorimo o propasti svijeta

Postoje filozofske knjige čiji je naslov postao pojam, kao što je Aristotelova „Metafizika“ ili „Utopija“ Thomasa Morea. Postoje i one koje su svoj sadržaj iskazale u naslovu, kao što je Platonova „Država“ ili Machiavelliev „Vladar“. Postoje i one koje su u naslovu opisale svoju temu, kao što je Hegelova „Fenomenologija duha“ ili Blochov „Princip nade“. A ima i onih koje su u naslovu iskazale svoju osnovnu tezu, poput knjiga kao što je Nietzscheovo „Rođenje tragedije iz duha muzike“ ili
ŠUM UMJESTO SLIKE: Sarajevo safari i mediji

Srđan Puhalo

05. 12. 2025.

Kolumne

ŠUM UMJESTO SLIKE: Sarajevo safari i mediji

Nakon što se pojavila vijest da je Javno tužilaštvo u Milanu pokrenulo istragu o tvrdnjama da su italijanski državljani tokom zadnjeg rata putovali u Bosnu i Hercegovinu na „snajperske safarije“, ponovo se o tome počelo govoriti i pisati u regionu, a bome i šire.  Potpuno je očekivano da se o tome piše i govori, ali ovdje ću analizirati kako se piše i govori u Bosni i Hercegovini.  Prije svega u Republici Srpskoj o tome se mnogo ne govori, a kada se i govori o tome na Radio-televiziji
[NE]VRIJEDNO SPOMENA: Zabilješke američkog skribomana (I)

Zoran Teofilović

01. 12. 2025.

Kolumne

[NE]VRIJEDNO SPOMENA: Zabilješke američkog skribomana (I)

U svjetlu (po meni) nemilih događaja, koji se u zadnje vrijeme odvijaju na prostorima „gdje je po mnogima nekad bio mrak, a onda je granulo sunce“, napisao sam jednu kratku pjesmicu koja će oslikati moje trenutno raspoloženje, a možda se još nekom dopadne, ili se pronađe u njoj. Pjesma se zove „Nekad sam bio ljut, a sada sam samo tužan“ i glasi ovako: Nekad davnoOnomad kad smo bili pioniriBio sam mlad i naivanPomalo i ludMisleći da smo Po pitanju dobra i zlaSvi na istoj strani.  Izlazeći
POSLANICA LANE BOBIĆ: Ujedinjene protiv fašizma

Lana Bobić

29. 11. 2025.

Kolumne

POSLANICA LANE BOBIĆ: Ujedinjene protiv fašizma

Izolirana u brežuljcima hrvatskog Prigorja potiskujem sve veću zabrinutost, ljutnju i strah zbog smjera u kojem idemo. Geopolitička situacija donosi nam nekoliko genocida, od kojih se jedan u svijet prenosi live. Na globalnoj i nacionalnoj razini krajnja desnica sve snažnije divlja, prisutni su porast nasilja i sveopća militarizacija društva. Premijer nas pak uvjerava da su slučajevi nasilja kojima zadnjih mjeseci redovito svjedočimo u našem nacionalnom kontekstu tek izolirani slučajevi,
ZAPISI IZ ČEKAONICE MILE STOJIĆA: Žeženo zlato

Mile Stojić

23. 11. 2025.

Kolumne

ZAPISI IZ ČEKAONICE MILE STOJIĆA: Žeženo zlato

Listići pored noćne lampe. U povodu stoljeća od smrti A. B. Šimića Prošlo je već puno stoljeće od Šimićeve smrti i ovaj disput posvećen je datumu pjesnikova umiranja, jer život istinskih pjesnika u našoj zemlji počinje zapravo tek poslije njihove smrti. Taj žalosni paradoks. Tragizam bolesti i kratkoga života Antuna Branka Šimića često određuju kao pjesnika smrti, ali to je samo jedna površna i ad hoc odredba. Njegov cijeli opus oda je upravo životu, životu u kome je i njegov kraj „nešto sasma