E-ciklopedija

Londonski ugovor

14. 03. 2002.
Ugovor potpisan 26. travnja 1915. godine između sila Atante (Velika Britanija, Francuska i Rusija) i Italije, koji Italiji osigurava neka hrvatska područja. Nakon izbijanja prvog svjetskog rata Italija je proglasila svoju neutralnost, ali je to nije spriječilo da započne pregovore s obje zaraćene strane. Naravno, Italija se morala izboriti za neka teritorijalna proširenja što je bio i uvjet njenog pristupanja jednom od tabora. Kada govorimo o teritorijalnim proširenjima uglavnom mislimo na
E-ciklopedija

Sabor u Cetingradu

14. 03. 2002.
Sabor u Cetingradu održan je na Novu godinu 1527.g. Na njemu je hrvatsko plemstvo izabralo Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Ferdinand koji naravno nije bio tamo, se plemstvu obvezao da će braniti Hrvatsku od Turaka i da će na granicu s Turcima poslati 1 000 konjanika i 200 pješaka. Bitno je bilo i da prizna povlastice plemstva, kao i upravu, dakle bana i Hrvatski Sabor, što je i učinio. Do sabora dolazi nakon što je Ugarska izgubila svoga kralja Ludovika II u bitci na Mohačkom
E-ciklopedija

Meißen

14. 03. 2002.
Meißen je grad i područje u bivšoj istočnoj Njemačkoj, nedaleko od Dresdena s 45 000 stanovnika. Sada u pokrajini Sachsen. Prekrasan slikoviti gradić na rijeci Elbi (Laba). Osnovan je od Heinricha I. davne 929. g., tako što je Heinrich dao izgraditi tvrđavu Misna (kužite Misna=Meißen?), a od 968. g. postaje biskupija. Meißenom dominira gotička katedrala smještena na brdašcetu, gdje se nalazi i tamošnji Gornji grad. No svakako je najpoznatiji po svjoj manufakturi porculana. Porculanom se tamo
E-ciklopedija

Tezej

14. 03. 2002.
Grčki narodni junak. Po grčkoj legendi sin Egeja. Mitski osnivač Atenske države. Prema jednoj legendi Tezej je ubio Minotaura, čudovište pola čovjek pola bik, a koje je kretski kralj Minos zatvorio u labirint. Radi toga što su ubili Minosovog sina, Atenjani su za kaznu morali davati mladiće i djevojke Minotauru kao danak u krvi. Budući da je ubio Minotaura, Tezej nije mogao izaći iz labirinta, ali mu je pomogla Arijadna, kćerka kralja Minosa. Ona je Tezeju kradom dala klupko konca pomoću
E-ciklopedija

Berlinale

14. 03. 2002.
Uz Cannes i Veneciju, Berlinale je vodeći filmski festival u Europi. Utemeljen je 1951.g. Uglavnom se na tom festivalu promoviraju filmovi iz tzv. "art" kategorije, no "art" je iz godine u godinu sve teže uhvatljiv pojam. U svakom slučaju riječ je o inovativnim filmovima. Osnovni zadatak bi trebao biti razumijevanje drugih kultura te njihovo zbližavanje. Postoji šest različitih kategorija u kojima se prikazuju filmovi. Kao nagrade se dodijeljuju kipovi medvjedića koji su inače simbol Berlina.
E-ciklopedija

Schiller, Friedrich

14. 03. 2002.
Johann Christoph Friedrich von Schiller, njemački književnik, rodio se 10.studenog, 1759. godine u Marbachu, a umro 09.svibnja, 1805. godine u Weimaru. Značajan je dramski pisac i pjesnik, teoretičar umjetnosti, prevodilac, izdavač i urednik časopisa. Iako je u mladosti htio postati svećenikom, s 13. godina upisao je vojnu akademiju u Stuttgartu, gdje je studirao pravne znanosti, a kasnije prešao na medicinu i završio kao vojni liječnik. Svojim prvim djelom, dramom “Razbojnici” (1782.),
E-ciklopedija

Impresionizam

14. 03. 2002.
Pokret u slikarstvu koji se javlja sedamdesetih godina XIX stoljeća. Impresionistička slika je kako joj ime i kaže impresija, neposredni utjecaj o sunčevoj svjetlosti i predmetima obasjanim njime. Oblicu su obično "rastočeni" a potezi kista spontani. Pokret je dobio ime po slici Claudea Moneta "Impresija, rađanje sunca". Za Moneta svjetlost je bila jedina prava realnost ovoga svijeta. Najznačajniji predstavnik impresionizma osim već navedenog je i Pierre-Auguste Renoir, a na temeljima ovog
E-ciklopedija

Muškarac:žena, razlike

14. 03. 2002.
Razlike između muškaraca i žena su više nego evidentne, osim možda u ponekim rijetkim slučajevima. Od samog početka (a uzmimo da su to Adam i Eva) žene su podcijenjivane počevši od toga kako je žena napravljena od Adamovog rebra. No ovdje bih se osvrnuo samo na tjelesne razlike, odnosno čak i na još manji dio-samo neke razlike. Prosječna veličina mozga muškarca je 1,381 kg, a žene 1,234 kg. Muškarci imaju 27 kg mišića, a žene 11 manje. Žene imaju samo 3,25 litara krvi, a muškarci 5,25 litri i