Jeste li se ikad zapitali zašto ljudi spremaju sitan novac baš u posudicu u obliku praseta? Zašto ona ne bi imala oblik psa, najvjernijeg čovjekovog prijatelja koji, osim svega, ima i naviku da "štedi" za crne dane domišljato zakapajući kosti u zemlju. Bolji bi izbor zasigurno bila i vjeverica jer upravo ona neumorno radi na popunjavanju svojih spremišta s hranom ne mareći odviše ni za veličinu vlastitog apetita. Nasuprot tomu, prase nije poznato po štedljivosti a nema niti drugih osobina koje…

U vrućim ljetnim danima prava je blagodat pri ruci imati kakvu termos-bocu s rashlađenim napitkom. No taj koristan izum isprva uopće nije bio namijenjen za čuvanje hladne limunade ili pak vruće kave. Termos-bocu izumio je britanski fizičar James Dewar krajem devetnaestoga stoljeća kao dio opreme znanstvenih laboratorija. No sama načela korištenja zrakopraznog prostora kao izolatora potječu još iz godine 1643. kada se talijanski fizičar Evangelista Torricelli proslavio pronalaskom živinog…

Sezona roštiljanja upravo je u svojemu zamahu, a jedan od omiljenijih specijaliteta sa žara svakako su i kobasice. Njihova je povijest započela je još prije 3.500 godina, kad su Babilonci odlučili puniti životinjska crijeva začinjenim mesom. Taj su izum najprije preuzeli Grci a potom i Rimljani kojima su kobasice bile neizostavan dio raskalašene svečanosti u čast pastirskog boga Lupercula. S pojavom kršćanstva sablažnjive su igre bile ukinute a i samo jedenje kobasica proglašeno je grijehom. No…

Premda nam se čini da su nesnosne vrućine "proizvod" novoga doba, ljudi već tisućama godina nastoje pronaći pravo osvježenje za vruće ljetne dane. Stari su se Egipćani još prije 5 000 godina hladili ledom, i to bez hladnjaka - samo uz pomoć glinenih plitica ispunjenih vodom. Noćni pad temperature i iznimna suhoća egipatskog zraka ubrzali bi isparavanje vode iz plitica i tako snizili njezinu temperaturu sve do točke smrzavanja. Rashlađivanjem uz pomoć isparavanja vode koristile su se i druge…

Zvuči nevjerojatno, no obično je dugme izmišljeno prije čak 3500 godina a da tisućama godina uopće nije služilo za zakopčavanje odjeće. Najstariju dugmad arheolozi su pronašli u dolini Inda i ustanovili da je dugme isprva korišteno samo kao ukras. Bile su to pločice izrađene od školjki oblikovane poput trokuta ili krugova na kojima su se nalazile po dvije rupice za prišivanje. Grci i Rimljani također su koristili takvu dugmad kao ukras na togama i tunikama. U mnogim nalazištima diljem Europe…

Početkom 19. st. dolazi do mađarskog pritiska na Hrvatsku, koji se posebno očituje u uvođenju mađarskog jezika kao javnog (do tada je to bio latinski). Tada se u borbu protiv mađarizacije upušta hrvatska mlada inteligencija, na čelu s Ljudevitom Gajem. Isprva su aktualne samo jezične rasprave, ali kasnije to prerasta u jaki nacionalni pokret. S ilirizmom započinje formiranje i buđenje nacionalne svijesti u Hrvata. Budući da je smatrano kako Hrvati potječu od Ilira, pokret je prozvan ilirskim.…

Bajkovito mjesto u kojem vrijeme kao da stoji. Krašički kraj, “Vrata Žumberka”. Smješten je u najzapadnijem i najnižem dijelu Prigorja, u dolini rijeke Kupčine. Krašić se kao općina prvi puta spominje već 1249. godine, a da je ova dolina i davno prije bila naseljena, potvrđuje arheološko nalazište u selu Krupače, nadomak Krašića, gdje je pronađeno halštatsko groblje sa mnoštvom predmeta iz brončanog doba. Sela Krašičkog kraja započinju kada se sa stare Karlovačke ceste skreće prema Krašiću,…

Sisak, grad tako blizu, a opet daleko od Zagreba. Moram na žalost primjetiti da sam više puta bio u Grazu ili Trstu. Žalosna činjenica s obzirom da se na samo sat vremena vožnje autom od mjesta gdje se sad nalazim, nalazi naselje nastalo prije 2500 godina. Grad Siscija koja za rimskog cara Dioklecijana 297. godine poslije Krista postaje glavni grad rimske provincije Panonije Savije. Hrvati pristižu u ove krajeve koncem 6. i početkom 7. stoljeća, a u 9. stoljeću ovdje stoluje moćni hrvatski knez…

Legenda svjetskog nogometa i uz Rinusa Michelsa tvorac totalnog nogometa. Rođen je u Amsterdamu 25. travnja 1947. samo pola kilometara od Ajaksovog stadiona. Koliko je volio nogomet svjedoči i izjava njegove majke kako je tjedno trošio i po tri para tenisica. Sa 16 godina potpisuje za Ajax u kojem ostaje do 1973. godine. Zatim prelazi u Bracelonu, ostvarivši tim transferom dotad najveći mogući prihod u povijesti. Tri puta (1971., 1972. i 1973. biran za najboljeg nogometaša svijeta) a 1974. vodi…

Norveški književnik, rodio se 20. ožujka 1828. godine u mjestu Skien , a umro 23. svibnja 1906. godine u Kristianiji(Oslo). Književnik je koji je imao veliki utjecaj na modernu dramu. Ibsenu je bilo sedam godina kada je njegov otac, propali trgovac ostavio njega i majku. Kako se to onda smatralo veoma sramotnim činom, taj očev postupak odrazio se na njegov literalni rad. U 14-oj godini počeo je raditi kako bi se mogao uzdržavati. Preselio se u Grimstad da bi radio kao ljekarnički pomoćnik i…