MARČELINA: U zdravom tijelu blentavi duh

Boba Đuderija

05. 07. 2018.

MARČELINA: U zdravom tijelu blentavi duh

Ima otprilike godina dana da je moje dite odlučilo upotrijebit sva svoja profesionalna znanja i iskustvo osobnog trenera da bi mi pomoga da se riješim viška kilograma. Nije šta je moj, al brate hrabro je to dite. I krenili mi tako, ja pristravljena od ciloga projekta jer: 1. ja volin papat, bogamu, ubijte me al kad vidin pijat manistre sa šalšon otvori mi se treće oko od sriće 2. ka drugo, dite je disciplinarno, čvrsto, odlučno, racionalno, drugim ričima, zaminilo ga u rodilištu, nisan ja mogla…
IVAN ERGIĆ: Hinterland Guide

Ivan Ergić

04. 07. 2018.

IVAN ERGIĆ: Hinterland Guide

 Meliti ima ležernu kosu boje baltičkog ćilibara koju fenira bura i koja postaje svjetlija kada upeče kolovoz  i kada pijani Britanci zalutaju šikarom prema moru vitka kao krivuljavi strujni stup na seoskom poluasfaltu zaleđa vodič je meni i samoniklim puzavicama koje rastu iz betona napuštenih i grafitiranih dvokatnica bizarni toponimi s ružnim imenima za koje su ne tako davno ginule baboubice s obje strane brda  i marljivo odjeljenje bijele tehnike priča mi o sezonskom…
PRŽENJE MOZGA: Ovde je i bog rekao laku noć, iako je i on Srbin

Dinko Gruhonjić

22. 06. 2018.

PRŽENJE MOZGA: Ovde je i bog rekao laku noć, iako je i on Srbin

Kada je makedonski premijer Zoran Zaev tog nedeljnog prepodneva razvezao čvor svoje kravate i poklonio je svom grčkom kolegi Aleksisu Ciprasu, kao simboličan gest da je razmršen regionalni gordijev čvor, obradovao se svako normalan, dočim su i grčki i makedonski nacionalisti popizdeli, baš kao i osoba koja se predstavlja kao ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.  Zvanična Srbija je i u narednim danima odlučila da “mudro” odćuti, a Dačić je tek na pitanje novinara da prokomentariše…
NEŠTO BI VAM REKLA: Muke naše podstanarske

Boba Đuderija

20. 06. 2018.

NEŠTO BI VAM REKLA: Muke naše podstanarske

I tako, prije otprilike dva mjeseca, krenuh ja u (ponovno) traženje krova nad glavom. Imam dugu povijest klatarenja po tuđim kućama i stanovima. Prvo s roditeljima, kao dijete i tinejdžerica, potom kao supruga i majka, a onda kao samohrana, vječno lutajuća čerga. Na Zapadu je, kažu, ljudima to normalno. Navikli su mijenjati poslove, adrese i države. Kod nas, ljudi se emotivno vežu što uz svoje, što uz tuđe nekretnine, uz svoja vjekovna i manje vjekovna ognjišta. Doduše, emotivno se vežu i za…
BURE BARUTA: Krim-turizam u crnoj rupi

Ahmed Burić

08. 06. 2018.

BURE BARUTA: Krim-turizam u crnoj rupi

“Večeras sam se, kao što je poznato, popeo na Brdo ukazanja, u društvu mojih prijatelja, braće Vasilj, i drugih naših zajedničkih prijatelja. Potom sam u društvu prijatelja završio na večeri gdje smo blagovali brancina (lubina), pili malvaziju Kozlović, prepustili se stihovima Škore, Grdovića, Mate Bulića…” – ovako Zdravko Mamić, jedna od glavnih regionalnih medijskih tema u najavi ljeta opisuje svoj dan u Međugorju, gdje je dočekao nepravomoćnu presudu Županijskog suda u Osijeku, zbog…
ZAPISI IZ ČEKAONICE MILE STOJIĆA: Lokalpatriot bez domovine

Mile Stojić

31. 05. 2018.

ZAPISI IZ ČEKAONICE MILE STOJIĆA: Lokalpatriot bez domovine

Esejistička knjiga Lászla Végela, „Odricanje i opstajanje“, objavljena na srpskom prvi put 1986. godine (naklada Književne zajednice Novog Sada) jedno je od rijetkih signifikantnih djela, koja osvjetljavaju zamor osamdesetih, društvenu klimu u kojoj se nazirao slom jednog društva i jednog svijeta, viđene očima manjinca, koji je bogato participirao u kulturi onoga što se zvalo jugoslavenski intelektualni i duhovni prostor, ako taj oksimoron danas još ima ikakvo značenje.  László Végel je…
DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Život kao san

Tatjana Gromača

30. 05. 2018.

DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Život kao san

Koliko je toga, što je na značajan način prošlo kroz naš život i što ga je na jedan način obilježilo i oblikovalo, a tu naročito mislim na knjige i raznolike spoznaje i znanja koje smo iz njih, u trenutcima njihova čitanja, u sebe primili, u međuvremenu posve ishlapilo iz naše memorije, dokazujući i pokazujući kako je čovjek samo jedna polupropusna membrana, jedna mreža za prosijavanje pijeska na čijoj površini na koncu ostanu tri sitna kamenčića, pa ispada da taj pijesak uopće nije trebalo…
NEŠTO BI VAM REKLA: Izgubljeni šušur

Boba Đuderija

24. 04. 2018.

NEŠTO BI VAM REKLA: Izgubljeni šušur

„Šušur je čarobna dalmatinska riječ. Sve je njom pokriveno. Zapravo, otkriveno. Jer, čim je šušur, znači da je dobro. Živo. Veselo. Glasno. Poglavito ljeti. Ljeto bez šušura je kao manistra bez toća. Ili salata bez kvasine. Tunj bez marinade. Pršut bez slanine. Rašćika bez kaštradine.“ (Vinko Vuković i Vedrana Stočić, Slobodna Dalmacija, 14.07.2014.)  Nikada se, kao zadnjih par godina, u Splitu nije toliko naricalo za dobrim, starim vremenima. Kažu, nije to više onaj Split. „Onaj“ Split…
PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

Marko Tomaš

20. 04. 2018.

PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

Nisam jutarnji tip. Zato se, uglavnom, budim oko podneva. Nisam ni podnevni tip i zato je bolje sa mnom nemati posla prvih sat vremena moje budnosti. Ali to sada nije bitno. Za sada je bitno da se, obrni okreni, svakog dana probudim.  Probudio sam se tako i prošlog petka. Nekako sam se natjerao da napustim krevet. Dan nije bio obećavajući. Nisam imao namjeru ništa poduzeti oko toga. Nisam imao razloge. Svejedno, odlučio sam poštovati red. Izvukao sam se iz kreveta. Podigao sam rolete. U…
OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

Bojan Tončić

19. 04. 2018.

OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

Nikad se ne zna čemu će Vojislav Šešelj zatrebati, te ga stoga valja sačuvati i držati na kratkom lancu, ne bi li razjapio svoju čeljust na drugačije misleće, ključna je ideja u odnosu srbijanskog političkog vrha prema ratnom zločincu iz skupštinske klupe. Još od Slobodana Miloševića koji ga je koristio za obračune sa studentima, taksistima, novinarima nesrpskih prezimena, ratno huškanje i politički rad iza prve linije fronta. Uvek zaštićen, i danas uživa kao personifikacija neuništive…

Hiperlink

Recepti

E-ciklopedija