Web Zagrebačke slavističke škole, institucije koja već 34 godine promiče hrvatski jezik i kulturu među kroatistima i slavistima diljem svijeta, već smo vam predstavljali. Ovog puta upoznat ćemo vas i s njihovim projektom nazvanim ANAGRAM, kojemu je cilj okupiti autorske tekstove (znanstvene radove, eseje, pregledne članke, razgovore) koji tematiziraju razne segmente hrvatskoga jezika, književnosti i kulture

Ustvari, najbolje će biti da njihov projekt predstavimo riječima njihovih pokretača:

Anagram je projekt čiji je cilj na jednome mjestu okupiti autorske tekstove (znanstvene radove, eseje, pregledne članke, razgovore) koji tematiziraju pojedine segmente hrvatskoga jezika, književnosti i kulture.

Anagram će, nadamo se, prerasti u malu elektroničku biblioteku biranih tekstova koja je zamišljenja kao susretište stranih slavista, domaćih jezikoslovaca, književnih znanstvenika, kulturologa, kritičara, studenata i dr. 

Anagram, kao pojam, potječe iz stare retorike i označava figuru u kojoj se premetanjem fonema jedne riječi ili sintagme konstruira druga druga riječ ili sintagma; radi se o postupku kojim se dovodi u pitanje stabilnost diskurza i funkcioniranje samoga procesa označavanja.

Anagram, kao ime našeg projekta, posredno naglašava da je u svakoj tematizaciji jezika, književnih i kulturnih praksi neizbježan udio domišljanja, konceptualiziranja, pisanja i brisanja, preispisivanja, diskurzivnog udvajanja ili premještanja koji analitičkom subjektu omogućuju da uopće oblikuje svoj iskaz.

Anagram će objavljivati nove i već objavljene tekstove (u časopisima ili knjigama), te preuzimati tematski i kvalitativno zanimljive sadržaje s drugih internetskih portala.

Anagram je otvoren svima koji žele pridonijeti nastajanju što potpunijeg, raznovrsnijeg i provokativnijeg anagrama hrvatskoga jezika, književnosti i kulture.

Iako tek u povojima, projekt je već zaživio, a na ovome linku već je sada moguće pročitati 38 tekstova koji tematiziraju hrvatsku poeziju, prozu, dramsko stvaralaštvo, lingvističke probleme, te rasprave vezane uz srodnu književno teorijsku i jezikoslovnu tematiku.

Zastupljeni autori sve su odreda književnoteorijski i lingvistički znalci poput K. Nemeca, I. Pranjkovića, B. Senkera, N. Opačić, K. Mićanovića, V. Brešića, K. Bagića, J. Užarevića i nekih drugih, te nam ne preostaje drugo doli pozvati vas na iščitavanje svog tog blaga.