Ljetne vrućine lakše se podnose kada znate da usred Zagreba postoji zelena oaza za odmor, druženje i kulturna događanja. U srcu Trnja, tik uz obalu Save, smjestilo se „Jedinstveno dvorište“ – zeleni kutak koji osim opuštanja u hladu nudi i bogat kulturni program. Posjetitelji ovdje mogu predahnuti u urbanom vrtu i voćnjaku, opustiti se na udobnim ležaljkama i klupama, zaigrati šah ili stolni tenis i uživati u brojnim aktivnostima i događanjima. Od travnja do sredine rujna dvorište je otvoreno svima koji žele provesti vrijeme na otvorenom i sudjelovati u raznolikim kulturnim, umjetničkim i edukativnim sadržajima – od radionica i šetnji do izvedbi i susreta.

Dvorište se nalazi uz Pogon Jedinstvo, zgradu bivše tvornice Jedinstvo, a program zajedno sa suradnicima kreira i organizira Pogon - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, koji omogućuje besplatno korištenje svojih prostora i tehničke opreme udrugama, umjetničkim organizacijama i neformalnim inicijativama.

O tome kako je nastalo „Jedinstveno dvorište“, kako danas funkcionira i što sve nudi posjetiteljima razgovarali smo s ravnateljicom Pogona Janjom Sesar i stručnom suradnicom za marketing i komunikacije, Martinom Kontošić. Dvorište je jedan work in progress koji ne prestaje, kaže nam odmah na početku Janja Sesar. 

Prepoznatljivi crveni šator (FOTO: Marko Pletikosa)

„Prije četrnaest godina ovaj je prostor počela koristiti udruga Cirkorama, koja već godinama intenzivno radi na prezentaciji i afirmaciji suvremene cirkuske umjetnosti u Hrvatskoj. Ovdje je pronašla dom za svoj festival CirkoBalkana i brojne prateće programe koji se održavaju u velikom crvenom cirkuskom šatoru, koji je od travnja do sredine lipnja postavljen u našem dvorištu i postao je njegov prepoznatljiv zaštitni znak“, govori Sesar.

Ravnateljica Pogona pojašnjava da na neki način upravo njima mogu biti zahvalni što se iz neiskorištenog dvorišta bivše tvornice ovaj prostor afirmirao kao prostor kulture i umjetnosti.

„U šatoru se održavaju predstave, rezidencijalni i edukacijski programi te brojne druge aktivnosti iz područja suvremenog cirkusa. Iz godine u godinu smo organski i postepeno 'pripitomljavali' ovaj prostor industrijskog dvorišta kako bi se u njemu mogli održavati različiti programi i kako bi on bio što ugodniji za naše susjede i posjetitelje. To nam je omogućilo da se sve više koristi i prostor izvan šatora za različite programe, a koji je stvarno lijepa kvartovska zelena oaza na obali Save. Taj je proces započeo prije nekih pet-šest godina, a snažan programski zamah napravili smo u zadnje tri godine, kroz koje kontinuirano razvijamo ovaj prostor kao svojevrsni društveno-kulturni laboratorij, usmjeren prema aktiviranju susjedstva i angažmanu šire zajednice, pomoću programa kreiranim za različite dobne i društvene skupine. Kroz te aktivnosti posjetitelji se upoznaju i s radom Pogona, a kultura je esencijalni i neodvojiv dio šireg društvenog konteksta”, objašnjava Sesar.

Janja Sesar (FOTO: Josip Bolonić)

Posebno mjesto u „Jedinstvenom dvorištu“ ima edukacijski pokazni urbani vrt koji je tu već 12 godina, a koji smo ovom prilikom i obišli.

„Zašto vrt? Zato što je riječ o aktivnosti povezanoj s temom koja nam je iznimno važna – održivošću. Kroz vrt smo se željeli baviti pitanjima proizvodnje hrane u gradu, temom koja je posebno došla u fokus tijekom pandemije koronavirusa, kada smo se intenzivno počeli pitati kako uzgojiti hranu u izvanrednim uvjetima i u urbanom okruženju“, govori Sesar.

Kroz različite edukacijske programe u vrtu je do danas prošlo više od 300 ljudi. Radi se o radionicama urbanog vrtlarenja gdje se obrađuju teme sadnje, kompostiranja i svega što je potrebno za funkcioniranje vrta u urbanom prostoru. Vrt, dakle, ovdje ne služi samo za ukras, a svi posjetitelji koji dođu na programe u dvorište mogu i ubrati neke plodove onda kada ih ima. Vrt, prvenstveno, ima edukacijsku funkciju, a sadili su ga upravo ljudi koji su sudjelovali na radionicama. Riječ je o participativnom procesu.

Ubiranje plodova (FOTO: Josip Bolonić)

„Od samog dizajna vrta i rasporeda gredica pa nadalje – sve smo radili zajedno. Na svakoj radionici napravimo nešto novo. Primjerice, nedavno je nastala nova gredica bioraznolikosti koju smo također izradili zajedno s polaznicima. Zapravo, svaka edukacija iskoristi se za to da se vrt dodatno razvija i nadograđuje“, pojašnjava ravnateljica Pogona.

Tu je i takozvana „neformalna živica“, koja se sastoji se od različitih biljaka što uspijevaju na zahtjevnom, bivšem industrijskom terenu. Zasađeno je oko 32 metra živice i sedam voćaka, a oko njih i limunska trava, lavanda i druge biljke koje s jedne strane odvraćaju komarce, a korisne su za oprašivače.

Futbaleri na terenu (FOTO: Josip Bolonić)

„Trudimo se da svaka intervencija u prostoru donese neku dodatnu vrijednost, odnosno da ima pozitivni utjecaj na našu mikrolokaciju i ekosustav čiji smo dio“, naglašava Sesar.

Martina Kontošić predstavila nam je dio bogatog kulturno-umjetničkog programa „Jedinstvenog dvorišta“. Od samih početaka organizacijski tim nastojao je uključiti što širi krug ljudi, organizacija i partnera, promišljajući kako programima odgovoriti na potrebe različitih zajednica – od umjetničke scene do lokalnih stanovnika i svih koji traže kvalitetan prostor za druženje, učenje i aktivniji način života. Jedan od uspješnih primjera takve suradnje je ona s Biciklopopravljaonom Zelene akcije. 

Martina Kontošić (FOTO: Josip Bolonić)

„Oni bi se smjestili u jednom kutku vrta i doveli svoje stalne volontere i sudionike, ali bi im se pridružili i ljudi s nasipa ili susjedi koji već neko vrijeme nisu uspjeli osposobiti svoj bicikl. Kroz tu interakciju osjetili smo da se otvaraju nove mogućnosti. Jedna od tih novih mogućnosti je i umjetničko-sportski susret 'Kao pravi futbaleri', koji je prvi put održan prošle godine povodom promocije istoimene umjetničke knjige Željka Beljana i Ive Jurić u čast prve ženske nogometne utakmice u Kraljevini Jugoslaviji, odigrane 1938. godine u Borovu. Ove smo godine nastavili suradnju sa Željkom i Ivom koji su na našem velikom dvorišnom događanju – 10. Jedinstvenoj vrtnoj zabavi s posjetiteljima ispleli gol mreže, a ovaj vikend i odigrali prijateljsku utakmicu i predstavili neke originalne Željkove drvene igre. Važno nam je da se aktivnosti 'Jedinstvenog dvorišta' isprepliću s umjetnošću, kvartom i gradom”, kaže Kontošić te nabraja daljnje uspješne suradnje.

„Zatim smo pokrenuli 'Kino na otvorenom', jer Trnje nema svoje kvartovsko kino. Nakon što Cirkorama sa svojim šatorom krene na put, ovdje ostaje velika otvorena površina koju smo odlučili iskoristiti i za filmske projekcije. Već sljedeći tjedan počinje prva od tri ovogodišnje ljetne projekcije. Platno se postavlja ispod velikog stabla paulovnije, pod vedrim nebom. Filmski program nastojimo učiniti što raznovrsnijim – od dokumentarnih filmova s Human Rights Film Festivala i produkcija, promjerice, Restarta ili Fade In-a do igranih filmova. Za dio programa pitamo i naše posjetitelje što bi željeli gledati. Jedan od ovogodišnjih odabira je nagrađivani igrani film DJ Ahmet. I na taj način pokušavamo zadržati participativni pristup“, govori Kontošić.

Zelena oaza na Trnju (FOTO: Lana Anđepolj)

Tu su i drugi dugogodišnji programi, primjerice, plesni susreti s Tamarom Curić oko kojih se stvorila prava mala plesna zajednica. Svake srijede održavaju se slobodni, otvoreni susreti na nasipu ili u njegovoj blizini, bez prijava – svatko se može pridružiti. Pogon organizira i niz šetnji koje povezuju različite dijelove kvarta s ovom lokacijom.

„S umjetnicom Nikom Radić organizirali smo šetnju 'Kroz trnjansku urbanu šumu', posvećenu biljkama i biljnom svijetu gradskog krajolika. Krenuli smo iz Cvjetnog naselja, od Aleje Vlade Antiolića, prošli kroz ulice Cvjetnog naselja i završili ovdje. Organizirali smo i šetnju 'Kroz žensku povijest Trnja' s Tihanom Bertek, koja je počela na Krugama, a završila kod Pogona. Više smo puta organizirali i urbanističku šetnju Trnjem i Cvjetnim naseljem s Antunom Sevšekom, jer građani žele bolje upoznati povijest i razvoj svog kvarta. Na tim se šetnjama okupljaju i oni koji ovdje žive cijeli život, ali i ljudi koji dolaze iz drugih dijelova Zagreba”, nabraja Kontošić.

Pogon uspješno surađuje i s umjetničkim centrom KONTEJNER u Odranskoj ulici, s kojim je osmislio projekt Art&Bike. Najprije se organizira vodstvo kroz izložbu u KONTEJNER-u, zatim se biciklira unaprijed određenom rutom do Pogona, gdje se pogleda predstava, izložba ili razgovara s autorima, a program završava koncertom ili nekim drugim programom u Močvari. Dakle, riječ je o suradnji KONTEJNER-a, Pogona i Močvare kroz zajednički program u kojem se sudionici kreću biciklima od jedne lokacije do druge. 

Biciklistička tura (FOTO: Josip Bolonić)

Sesar izdvaja još jednu suradnju – onu s Hrvatskom glazbenom mladeži. Pogon i HGM partneri su na festivalu „Glazba za ekološki osviještene uši“, koji, kako kažu, povezuje bit ovog prostora: ekološku dimenziju, održivost i opušteno druženje uz kulturne sadržaje, u ovom slučaju glazbu.

Jedna od radionica na festivalu bavila se i glazbom biljaka. Ugostila je umjetnicu Tigrillu Gardeniju koja koristi uređaj koji pretvara impulse biljaka u glazbu. Prve godine ona je predstavila taj koncept, a druge godine jazz glazbenici koje je pozvala Hrvatska glazbena mladež zajedno s mladim glazbenicima improvizirali su, ili „jammali“ s biljkama. 

„Zelene se teme u našem radu provlače već dugo. Smatramo da su sastavni dio onoga što radimo. Kultura nije izoliran organizam koji funkcionira u vakuumu, nego je uvijek dio šireg konteksta. Na ovoj smo lokaciji okruženi prirodom i snažno je osjećamo. Nastojimo biti što pažljiviji prema njoj i voditi računa o prostoru u kojem djelujemo, pa se teme ekologije i održivosti prirodno nameću u našem radu. Naravno, posljednjih godina svi smo postali svjesniji klimatskih promjena i hitnosti tih pitanja. Tijekom pandemije 2021. godine plesni susreti bili su naš odgovor na okolnosti u kojima nismo mogli organizirati programe u zatvorenim prostorima. Rekli smo: 'dobro, idemo raditi vani kako bi se ljudi i dalje mogli susretati i iskoristiti blagotvorni učinak pokreta i plesa'. Ljudi su bili željni druženja i zajedničkog provođenja vremena“, ističe Sesar te dalje objašnjava: „Prvi susreti održavali su se na nasipu, a nastavili smo ih organizirati do danas jer se oko njih stvorila jedna lijepa zajednica. Ljudi su shvatili koliko im znači zajedničko provođenje vremena te činjenica da pokret i ples pozitivno djeluju na fizičko i mentalno zdravlje. Ono što želim reći jest da kultura nije izolirano polje nego je isprepleteno s različitim sferama života. I tu se događa kontinuirana razmjena i međusobni utjecaji“.

Kino na otvorenom sa zagarantirano sjajnim filmovima (FOTO: Pogon)

Sesar napominje i da je Pogon smješten u staroj tvornici u kojoj se neprestano pronalaze stari materijali i dijelovi – iz kojih uvijek nastane nešto novo. Oni se stalno ponovno koriste, tako da i je princip ponovne uporabe potpuno prirodan – gotovo ga uzimaju zdravo za gotovo.

„Sve to radimo kako bismo korisnicima pokazali koliko je važno biti svjestan posljedica koje događanja ostavljaju iza sebe. Što se događa nakon programa? Kamo odlazi scenografija? Kamo odlazi otpad? Važno je razumjeti da priča ne završava spuštanjem zastora. Nakon toga ostaje još puno posla i treba razmišljati kako organizirati programe na održiviji način te kako materijale korištene u produkciji ponovno upotrijebiti. Održivost shvaćamo vrlo široko. To je načelo koje nam je važno i koje podrazumijeva stalno učenje – i nas samih i drugih. Svake godine razmišljamo što možemo napraviti bolje i unaprijediti“, zaključuje ravnateljica Pogona.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Josip Bolonić

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.