Krampusi su zastrašujuće figure, napola koze, napola demoni, u čupavim krznima, s impresivnim maskama i zvonima koja stvaraju veliku buku. Oni su pratitelji svetog Nikole, a zadaća im je kažnjavati ljude – najčešće neposlušnu djecu – za njihove grijehe. Podrijetlo ovih likova utkanih u srednjoeuropski folklor ne može se sa sigurnošću utvrditi, ali najvjerojatnije potječu iz pretkršćanskih – poganskih – vremena.

Tradicija Krampuslaufa ili Krampusove povorke prisutna je u adventskim običajima u široj regiji istočnih Alpa. Najviše se povezuje s Austrijom i Njemačkom, ali se ove povorke održavaju i u sjeveroistočnoj Italiji te Sloveniji, dok je Hrvatska na samoj periferiji „regije krampusa“. Dok u Austriji praktički svako mjesto ima svoj lokalni krampus-klub, kod nas je ta praksa prisutna tek sporadično. 

U našem dokumentarnom serijalu Pasivna Hrvatska, još smo 2024. godine posjetili mjesto Sveti Martin na Muri, koje predstavlja važnu točku očuvanja krampuske tradicije na našim prostorima. Riječ je o najsjevernijoj općini u Hrvatskoj, geografski izrazito dobro povezanoj sa susjednim zemljama; svega jedan kilometar udaljenoj od Slovenije, 20 do Mađarske i 45 od Austrije. Kako kaže načelnik općine, Martin Srša, „blizu smo svima koji nas žele posjetiti i mogu doći“.

Najviše posjetitelja Sveti Martin na Muri bilježi u vrijeme tradicionalne krampus povorke – Krampuslaufa, koja se redovno održava od 2013. godine i organizira je udruga „Svetomartinski krampusi“. Manifestacija traje nekoliko dana, a utrka je njezin centralni dio. 

Za posjetitelje vrijede sljedeća pravila: ne smije se dirati krampusa za rogove, zadirkivati ga, ili preskakivati ogradu. Krampusa se svakako valja čuvati!

Na povorci koju je ekipa Lupige snimala okupilo se čak 500 krampusa pod maskama. 

Goran Peričić iz „Svetomartinskih krampusa“ naglašava da su njihove maske posve „autohtone“, izrađene od drveta, umjesto umjetnih materijala ili plastike. Njihova izrada i bojanje traje i po nekoliko mjeseci.

Martin Srša dodaje i da krampusima i posjetiteljima organiziraju feštu do duboko u noć, gdje se oni mogu zabaviti, razmijeniti iskustva, maske …

„Kad se nešto napravi s puno srca, sa sinergijom lokalnih udruga, općine, turističke zajednice i ugostiteljskih objekata, mora se desiti večer za pamćenje“, rekao nam je David Novinščak, direktor lokalne turističke zajednice.

Među „anđelima“ na fešti pronašli smo i dvije gošće iz Austrije s upečatljivim kontaktnim lećama. Tu je i grupa austrijskih krampusa koji nose glasnu „uradi sam“ motornu pilu. Oni kažu da su u Hrvatskoj ljudi prema njima prijateljski nastrojeni, za razliku od Austrije, gdje je, žale se, „tradicija da krampusi šibaju ljude, a oni to ne prihvaćaju i ne poštuju“.

Kako izgleda Krampuslaufen? Krcatim noćnim ulicama obasjanim vatrometom i plamenom baklji paradiraju krampusi s "kozjim nogama", dugom kosom, kandžastim rukama i dugim rogovima. U teškim krznenim kostimima, uz zaglušujuće zveckanje zvona, mašu šibama za kažnjavanje. Njihove maske izrađene su s tolikom preciznošću i detaljnošću da kod nekoga mogu, kako se to kaže, tjerati strah u kosti. Pomalo psihodelično iskustvo koje priziva vizije iz noćnih mora, ali uz puno veselja, zabave i dobrih vibracija. 

U Svetom Martinu na Muri, u toj noći ispunjenoj plamenom baklji, zvonjavom zvona i grotesknim maskama, krampus nije samo zastrašujući lik iz folklora, već i nositelj kontinuiteta tradicije, koja je istovremeno i transnacionalna i lokalna. Kroz ovu noćnu moru pretvorenu u veselu feštu, možemo vidjeti kako se drevni običaji čuvaju, reinterpretiraju i žive i danas. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.