Od 25. travnja Hrvatska je ušla u ekološki dug, otprilike tri mjeseca prije globalnog prosjeka. Upozorila je na to WWF Adria, zagrebačka podružnica jedne od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode.

Za one koji se do sad nisu susretali s pojmom „ekološkog duga“ treba ukratko objasniti da se radi o stanju u kojem ljudi troše više prirodnih resursa nego što ih Zemlja može obnoviti u određenom vremenu, u ovom slučaju u jednoj godini. Slikovito, to znači da, na primjer, siječemo šume brže nego što one stignu rasti, emitiramo više CO₂ nego što ga priroda može apsorbirati, izlovljavamo ribu brže nego što se vrsta može obnoviti … Još jasnije, to je dan kada bi se godišnji proračun biokapaciteta planeta iscrpio ukoliko bi svi na Zemlji konzumirali onoliko koliko i stanovnici neke određene zemlje. Zbog toga se kaže da nakon utvrđenog datuma u godini živimo „na ekološki kredit“, odnosno trošimo buduće resurse. U Hrvatskoj je „plaćanje kredita“, dakle, počelo već danas. 

„Hrvatska već sad počinje trošiti više nego što joj priroda može dati. Naša godišnja potrošnja prirodnih resursa premašila je ono što se može obnoviti u jednoj godini pa od sutra do kraja godine stanovnici Hrvatske živjet će 'na ekološki kredit', iscrpljujući prirodni kapital o kojem ovise naša sigurnost hrane, gospodarstvo i kvaliteta života“, upozorili su iz WWF-a koji i sam već dugi niz godina provodi brojne projekte s ciljem očuvanja rijeka, šuma i mora, ali i poticanja potrošača na odabir održivih proizvoda, u nadi da se ekološki dug može smanjiti.

Posebno zabrinjavajuće je to što se ekološki dug u Hrvatskoj rapidno povećava iz godine u godinu. Drugim riječima, datum ulaska u „ekološki kredit“ dolazi sve ranije. Primjerice, 2018. godine to se dogodilo 19. lipnja. U 2022. godini taj dan je stigao znatno ranije – 29. svibnja – a 2025. još ranije – 27. travnja. Dakle, u osam godina „kredit“ je na „naplatu“ došao čak 55 dana ranije.

Usporedbe radi dan ekološkog duga ove godine je najranije nastupio u Kataru, 4. veljače, a najkasnije će doći u Honduras, 27. studenog. Što se tiče susjednih zemalja, Bosna i Hercegovina s „otplatom“ duga kreće već od sutra, 26. travanja. U Italiji dolazi 3. svibnja, u Srbiji 16. svibnja, u Mađarskoj 24. lipnja, dok je u Crnoj Gori ekološki dug krenuo od 20. travnja. Slovenija ove godine nije ušla u izračun.

Stanje u svijetu (IZVOR: Global footprint network)

Izračune provodi Global footprint network, međunarodna istraživačka organizacija, na način da se objedinjuju dostupni podaci i svake godine iznova procjenjuje trenutačno stanje prirodnih resursa, analizom svih faktora koji utječu na globalne biokapacitete i ekološki otisak čovječanstva, kao što su promjene u emisijama ugljikovog dioksida, stanje šuma, ljudska potrošnja i potražnja hrane, energije ...

Još uvijek Global Footprint Network nije objavio točan datum globalnog Dana ekološkog duga za ovu godinu, ali se očekuje da će to biti negdje pred kraj srpnja (lani je to bilo 24. srpnja).

„Ova razlika jasno pokazuje da u Hrvatskoj trošimo znatno više nego što nam priroda dugoročno može pružiti. Stoga upozoravamo da rješenja zahtijevaju odlučnu političku akciju, ali ta akcija ne može zamijeniti osobnu odgovornost svakoga od nas. Pomicanje Dana ekološkog duga počinje svakodnevnim odlukama: smanjenjem konzumacije mesa i bacanja hrane, odabirom javnog prijevoza, hodanja ili bicikla umjesto automobila, štednjom energije i vode, kupnjom manje, ali kvalitetnije i dugotrajnije robe te aktivnim uključivanjem u zaštitu prirode u vlastitoj zajednici“, poručuju u WWF Adria. 

Dodaju da živjeti unutar granica planeta nije odricanje, već ulaganje u zdravlje ljudi, otpornost društva i budućnost generacija koje dolaze. 

„Pitanje više nije tko mora djelovati, nego što ja mogu učiniti – danas“, zaključuju u WWF-u ovim povodom. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Philip Fong/AFP

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.