Tko je Martyn? Pogađate da je to mladić koji je jednu večer promjenio ime iz Marti u Marty. Kako bi vam olakšali čitanje i mi ćemo ga zvati Marti. Marti je za razliku od mahom neukih junaka divljeg zapada i mladića s čudnim ali zanimljivim zanimanjiva (pilot, istraživač natprirodnih pojava...) bio obrazovani arheolog. Vrlo sličan s Indianom Jonesom, koji je isto bio arheolog, no s puno smirenijim, možemo reći obiteljskim životom. Marti ima puno prijatelja ali samo dvije osobe kojima u…

Burek: jelo od lisnatog tijesta nadjeveno sirom, mesom, ili po želji, nadasve popularno na širem području Balkana te Male Azije. Iako je na naše prostore ovo jelo došlo s najezdom turskih hordi prihvaćeno je kao da nam je poznato od prapočela. Nenadomjestiv je završetak svake pijanke, baš kao i vinski gulaš, premda znatno dostupnije širokim narodnim masama. Dijeli se na dvije osnovne kategorije - za tu i za van (aranžiran u bijeli nepropusni papir). Nevjerovatno godi nakon sati provedenih za…

Sezona roštiljanja upravo je u svojemu zamahu, a jedan od omiljenijih specijaliteta sa žara svakako su i kobasice. Njihova je povijest započela je još prije 3.500 godina, kad su Babilonci odlučili puniti životinjska crijeva začinjenim mesom. Taj su izum najprije preuzeli Grci a potom i Rimljani kojima su kobasice bile neizostavan dio raskalašene svečanosti u čast pastirskog boga Lupercula. S pojavom kršćanstva sablažnjive su igre bile ukinute a i samo jedenje kobasica proglašeno je grijehom. No…

Hip Hop je pokret nastao u New Yorku 70. ih godina. Sastoji se od četiri elementa koji su podjednako bitni: Emsijing, Didžejing, Grafiti i Brejkdens. MC-ing: Je najlakše objasniti kao repanje ili izgovaranje teksta uz beat. DJ-ing: Je pustanje raznih beatova i pjesama i umiksavanje istih. Sastavni dio je skrečanje. Grafitti predstavljaju oslikavanje raznih pokretnih i nepokretnih površina sa sprejom. Brakedance je plesna vještina koja zahtjeva snagu i umjeće, a važniji i poznatiji pokreti…

Ludwig Van Beethoven, njemački kompozitor, rodio se u Bonnu 1770., a umro u Beču 1827. Jedan je od najvećih kompozitora u povijesti. Izgubivši majku kad mu je bilo 17. godina, Beethoven se morao starati o svojoj mlađoj braći, jer mu je otac bio nesposoban za rad. Iako je živjeo u teškim prilikama, trudio se naučiti što više o glazbi. Da bi mogao što bolje napredovati, godine 1792. otišao je u Beč i postao učenik čuvenog kompozitora Haydna i drugih poznatih glazbenika. Posvetivši se potpuno…

Zamislite samo da ste jedan od nekoliko nesretno preživjelih u globalnom termonuklearnom ratu. Mirno okruženje koje ste poznavali kompletno je razoreno, a vaš novi dom je ispod površine zemlje gdje nema smrtonosnih kontaminacija koji su planet pretvorili u radioaktivnu pustoš. Morate znati da niste jedini preživjeli i približavajući se prema površini zemljine kore nailazite na zle horde ljudožderskih ratnika. U djeliću sekunde vas zgrabe i rastrgaju te požderu neo-barbarski mesožderi i možete…

Lat. Phaseolus vulgaris (sad konačno znam zašto se na selu kod moje bake za grah veli pažulj), po naški fažol, pasulus, pažulj, grah je najpoznatija mahunarka. U Europu je stigao tek u 16. st. zajedno sa krumpirom i kukuruzom, a do tada su ga uzgajali samo američki Indijanci. Danas se uzgaja na preko 22 miliona hektara. Grah je prava energetska bomba sa 143 kcal na 100g, a jedno zrno sadrži do 26% bjelančevina i 52% ugljikohidrata. Osim toga bogat je aminokiselinama, lecitinom i mineralima kao…

Dominikanac, mislilac s otoka Hvara. Latinskim imenom Vincenzo Pribevo. Živio negdje od polovine 15. st. pa sve do 1532. g. Mnogi ga smatraju začetnikom ideje o slavenskoj uzajamnosti (slavena kao zajednice jedankih naroda). Njegovo najvažnije djelo je "O porijeklu i povijesti Slavena". U njemu objašnjava postanak Slavena, za koje smatra da su autohtoni narod, koji je potomak Ilira, Tračana i Makedonaca. Među Slavene ubraja Aleksandra Makedonskog, Teutu, Aristotela,…

Apolaliptički motivi su vizije, simboli i fantastični prikazi preuzeti iz "Apokalipse" u kršćansku ikonografiju. Likovno se obrađuju već u ranom Srednjem vijeku u mozaiku, kao minijature u liturgijskim knjigama, na tapiserijama i često u grafici. Jedan od najstarijih motiva je Majestas Domini (Krist ne prijestolju) prikazan u mozaiku crkve S.Vitale u Raveni (VI st.). To je vrlo učestali motiv i javlja se u karolinškim rukopisima (Biblija Karla Ćelavog) i kao reljef u lunetama na portalima…

Prvi je klavir, kako se smatra, izumio talijanski graditelj čembala Bartolomeo Cristofori (1665-1731) početkom 18. stoljeća. On je, naime, 1709. godine objavio opis i crtež klavira opremljenog osobitim povratnim mehanizmom s pomoću kojega se batić, nakon udara u klavirsku žicu, istog trenutka vraćao u početni položaj. Osim toga, batić je odmah bio spreman da bude iznova aktiviran, čak i u slučaju kad bi sviračev prst ostao mirovati na tipki. Svirač na klaviru mogao je izravno upravljati jakošću…