Hrvatski kompozitor, rodio se 11. listopada 1895. u Splitu, a umro 16. listopada 1982. u Zagrebu. Jedan je od najplodnijih hrvatskih kompozitora. Jakov Gotovac tvorac je remek-djela "Ero s onoga svijeta", najpopularnije hrvatske komične opere nastale 1935. godine. Gotovac je praktički bio samouk, ali mnoga znanja prenose mu Josip Hatze i Antun Dobronić, koji ga je i oduševio za nacionalni smjer u glazbi. Po želji roditelja, upisao je Pravo u Zagrebu, ali 1920. godine odlazi u Beč i u klasi…

Hrvatski Dance band, kao i film o bespomoćnom svemircu koji utjehu i prijatelja nalazi u SAD-u. Vjerovali ili ne, koliko god su tih ratnih godina prodali CD-ova i kazeta, i koliko god ih čuli puta u nebrojenom broju kafića, nemoguće je pronaći neki relevantan zapis o njima na internetu. Naime oni su imali nesreću da se rode prije interneta, tek malo pred njegov dolazak. Ipak prvi pravi foleri koji su se pravili hip-hoperi, i kao radili mjuzu na kompjuteru. Vanna je čekala da dođe dvanaest sati…

Lik iz grčke mitologije, legendarni kralj otoka Itake. Glavni lik Homerovog spjeva "Odiseja", o neobičnom i dugom Odisejevom putovanju. Vraćajući se iz trojanskog rata, Odisej je dvadeset godina lutao morima, jer mu se putovanje neprekidno prekidalo svakojakim nevoljama: bure su ga bacale na razne strane, pristajao je uz negostoljubive otoke, gdje je jedva izbjegavao pogiblju, a kad povjeruje da je pustolovinama kraj, vjetar ga opet skrene daleko od doma. Kad se najzad vratio u svoj dvor,…

Lik iz književnog dijela "Čiča Tomina koliba", Harriet Beecher-Stowe, koji simbolizira nekadašnje ropstvo ljudi crne boje kože. "Čiča Tomina koliba doprinjela je ukidanju ropstva u Americi. Godine 1850. u Americi je donjet strog zakon koji je svakome nalagao da prijavi odbjeglog roba. Ogorčena time, Harriet Beecher-Stowe objavila je sljedeće godine roman "Čiča Tomina koliba", koji je prikazivao sav užas života crnih robova: prodavanje ljudi kao stvari, i odnos prema njima kao da nisu ljudska…

Bilo koja od zona na svijetu koja je dogovoreno podijeljena na 24 dijela u svrhu zadržavanja standardnog vremenskog sustava. Svaka zona se računa od mjesta Greenwichu Engleskoj, zavisno od toga da li je istočno ili zapadno od istog. Prije 1800. godine, svako mjesto je računalo vrijeme po izlasku i zalasku sunca. Zbog zemljine rotacije, zora i zalazak sunca pojavljivale su se u različito vrijeme na različiti mjestima, no ta se razlika nije primjećivala zbog dugotrajnih putovanja i nedostatka…

Republička nagrada bivše države za posebno nadarene učenike koji su pokazali zavidno znanje prilikom školskih natjecanja na republičkoj osnovi. Pobjednici natjecanja izravni su predstavnici Balkanijade u…

Razlike između muškaraca i žena su više nego evidentne, osim možda u ponekim rijetkim slučajevima. Od samog početka (a uzmimo da su to Adam i Eva) žene su podcijenjivane počevši od toga kako je žena napravljena od Adamovog rebra. No ovdje bih se osvrnuo samo na tjelesne razlike, odnosno čak i na još manji dio-samo neke razlike. Prosječna veličina mozga muškarca je 1,381 kg, a žene 1,234 kg. Muškarci imaju 27 kg mišića, a žene 11 manje. Žene imaju samo 3,25 litara krvi, a muškarci 5,25 litri i…

Johann Christoph Friedrich von Schiller, njemački književnik, rodio se 10.studenog, 1759. godine u Marbachu, a umro 09.svibnja, 1805. godine u Weimaru. Značajan je dramski pisac i pjesnik, teoretičar umjetnosti, prevodilac, izdavač i urednik časopisa. Iako je u mladosti htio postati svećenikom, s 13. godina upisao je vojnu akademiju u Stuttgartu, gdje je studirao pravne znanosti, a kasnije prešao na medicinu i završio kao vojni liječnik. Svojim prvim djelom, dramom “Razbojnici” (1782.),…

Za pravu sirnicu potrebno je: 60 dag sira 20 dag svježeg sira 6 jaja 2 dl kiselog vrhnja Kada sve to imate možete se prepustiti kulinarskim umijećima. Razvucite kore tijesta pa po njima rasporedite pripremljeni nadjev(izmiješana jaja sa sirom). Pospite sve uljem i onda zavijte kore i stavite ih u malo nauljenu tepsiju. Pecite u pećnici oko pola sata. Na kraju prelijte kiselim vrhnjem i ostavite da malo odstoji prije…

Ugovor potpisan 26. travnja 1915. godine između sila Atante (Velika Britanija, Francuska i Rusija) i Italije, koji Italiji osigurava neka hrvatska područja. Nakon izbijanja prvog svjetskog rata Italija je proglasila svoju neutralnost, ali je to nije spriječilo da započne pregovore s obje zaraćene strane. Naravno, Italija se morala izboriti za neka teritorijalna proširenja što je bio i uvjet njenog pristupanja jednom od tabora. Kada govorimo o teritorijalnim proširenjima uglavnom mislimo na…