Specijalitet koji je zaštitni znak Bosne i Hercegovine. Dobri su i oni u Banja Luci, Travniku, Mostaru, Sarajevo, Bugojnu, a ima ih dobrih i širom Europe. Ponekad sam spomen ćevapa asocira na nekoga Bosanca, a nekim ljudima je to jelo fuj, kao i ljudi koji ga jedu. Riječ ćevap potiče iz arapske riječi ćevab ili ćibap, a znači na komade isječeno vareno meso s umakom. Najbitnije za dobre ćevape, kažu dobri poznavatelji pripreme tog specijaliteta, je dobra voda. Najkon toga dolazi dobro samljeveno…

Za pravu sirnicu potrebno je: 60 dag sira 20 dag svježeg sira 6 jaja 2 dl kiselog vrhnja Kada sve to imate možete se prepustiti kulinarskim umijećima. Razvucite kore tijesta pa po njima rasporedite pripremljeni nadjev(izmiješana jaja sa sirom). Pospite sve uljem i onda zavijte kore i stavite ih u malo nauljenu tepsiju. Pecite u pećnici oko pola sata. Na kraju prelijte kiselim vrhnjem i ostavite da malo odstoji prije…

Bajkovito mjesto u kojem vrijeme kao da stoji. Krašički kraj, “Vrata Žumberka”. Smješten je u najzapadnijem i najnižem dijelu Prigorja, u dolini rijeke Kupčine. Krašić se kao općina prvi puta spominje već 1249. godine, a da je ova dolina i davno prije bila naseljena, potvrđuje arheološko nalazište u selu Krupače, nadomak Krašića, gdje je pronađeno halštatsko groblje sa mnoštvom predmeta iz brončanog doba. Sela Krašičkog kraja započinju kada se sa stare Karlovačke ceste skreće prema Krašiću,…

Matični je broj identifikacijska oznaka hrvatskih državljana i stranaca koja služi za povezivanje podataka u službenim evidencijama. Matični broj upisuje se u službene evidencije i javne isprave koje se izdaju na temelju tih evidencija. Sastoji se od 13 znamenki svrstanih u šest skupina(dan rođenja, mjesec rođenja, godina rođenja, broj registra, kombinacija spola i rednog broja, kontrolni broj).Određuje se na temelju podataka o kojima nadležna tijela vode službenu evidenciju (matične knjige…

Gradić u gornjoj Austriji. U povijesti keltsko naselje. Prvi put se spominje davne 909. godine. U Austirji ipak najpoznatiji po poularnoj TV seriji "Schloßhotel Orth" s Klausom Wildbolzom u glavnoj ulozi. Također je poznat i po jednom od omiljenih mjesta za vjenčanja u Austriji, koja se sklapaju u romantičnoj kapelici simbolično nazvanoj "die Hochzeitskapelle". Gmundenu je svjetski poznat i po svojoj keramičkoj manufakturi. Kao elitno ljetovalište, ali i zimovalište kroz povijest su ga…

Najlijepša žena u grčkoj mitologiji. Kći boga Zeusa i Lede. Uzor i oličenje ženske ljepote. Helenu su za ženu željeli dobiti mnogi grčki junaci i kraljevi, no ona je izabrala spartanskog kralja Menelija. Jednu svađu boginja o tome koja je od njih najlijepša, presudio je Paris, sin kralja Prijama. On je rekao da je to boginja Afrodita, a ona mu je zauzvrat obećala najlijepšu ženu na svijetu. Nagovorila ga je da sagradi lađu i otplovi u Spartu te otme Menelajevu ženu Helenu. Ta otmica je…

Njemački književnik, rodio se 13. prosinca 1797. u Düsseldorfu, a umro 17. veljače 1856. u Parizu. Književni povjesničari i teoretičari slažu se da umjetnički i idejni izraz Heinricha Heinea pripada među najbolje stranice njemačke književnosti, od 20-ih do 50-ih godina 19. stoljeća. Zapravo se zvao Harry, a potjecao je iz židovske trgovačke obitelji. Studirao je pravo, ali slušao je predavanja iz književnosti, povijesti i filozofije. Pred kraj studija krsti se u evangeličkoj crkvi i proziva…

Trials je disciplina brdskog biciklizma. Cilj je preskakanje zadanih prepreka, bez da biciklista nogama dodirne tlo. Prepreke mogu biti umjetno napravljene ili prirodne, za što je najzgodniji teren-kamenjar, kakvih ima mnogo u Dalmaciji. Sve se svodi na trikove koje na biciklu rade svojevrsni umjetnici, dakle balansiranje na prednjem, zadnjem kotaču, skakanje s visina, i slično. Vozi se s posebnim biciklima, koji su uglavnom lagani i manjih dimenzija. Za trials je specifično to što nije…

Francuski književnik, rodio se u Parizu,10.7.1871., a umro 18.9.1922. godine također u Parizu. Svojim djelom ostavio je dubok trag ne samo u francuskoj već i u današnjoj europskoj književnosti. Njegov osjećaj za stil, za vrijeme, za minucioznost, za analizu najtananijih osjećanja obogatio je suvremenu francusku literaturu, a neki njegovi opisi pejzaža postaju duhovni zavičaj mnogih miljuna čitalaca. Poteječe iz građanske sredine i već u mladosti pokazuje interes za mondeni život tzv.…

Zamisao o kontaktnim lećama kao pomagalu za ispravljanje vida prvi je razvio genijalni Leonardo da Vinci još u 16. stoljeću. No krajnja osjetljivost ljudskoga oka ostala je stoljećima preprekom udobnom korištenju kontaktnih leća od stakla, ma kako on dobro uglačan bio. Najprije su krajem 17. stoljeća francuski optičari razvili novi pristup toj poteškoći. Oni su naime na staklenu površinu leće stavili zaštitni sloj želatine. No pokazalo se da takve leće vrlo često ispadaju iz oka pa je francuska…